Trenutna mirovina iznosi 55% prosječne plaće. Evo što možete poduzeti da vam se ona poveća
Prosječna mirovina u Hrvatskoj iznosi 720 eura, a njen udio u prosječnoj neto plaći za lipanj 2024. (1315 eura) iznosio je 55%. Napravili smo tri moguća scenarija kako je povećati da biste u zasluženoj mirovini neopterećeno uživali
Kao što je poznato, umirovljenici u Hrvatskoj primaju mirovinu iz jednog, dva ili tri izvora, tzv. stupa. Prvi stup temelji se na generacijskoj solidarnosti, mirovinu isplaćuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO), drugi i treći stup temelje se na individualnoj kapitaliziranoj štednji, a mirovinu isplaćuju mirovinska osiguravajuća društva (MOD).
Za prvi stup svaki mjesec iz plaće izdvajamo 15% bruto plaće, za drugi stup 5% i taj se iznos pohranjuje na osobnom računu osiguranika u obveznome mirovinskom fondu (OMF). Treći, dobrovoljni, mirovinski stup, kao što mu i ime kaže, nije obvezan i uplaćuje se koliko i kad se želi, a zanimljivo je da ga država stimulira s 15% poticaja u kalendarskoj godini do najviše 99,54 € godišnje.
Trenutna mirovina iznosi 55% plaće
Trenutno je u Hrvatskoj 1,227.691 korisnik mirovina, od toga su 54% žene i 46% muškarci. Prosječna starosna mirovina za 40 i više godina mirovinskog staža prema Zakonu o mirovinskom osiguranju iznosi 719,87 eura, a njen udio u prosječnoj neto plaći u Hrvatskoj za lipanj 2024. (1315 eura) iznosio je 55%, kažu iz HZMO-a. Podaci također upućuju na to da je prosječan mirovinski staž za ukupan broj korisnika mirovina iznosio 31 godinu.
Zanimalo nas je koliku bi mirovinu današnji umirovljenici imali da su u mladosti imali mogućnost uplaćivati novac u treći, dobrovoljni mirovinski stup.
Uzevši u obzir to da država potiče štednju u dobrovoljnim mirovinskim fondovima (DMF), odnosno da na godišnju uplatu od 663,6140 € dodjeljuje maksimalan poticaj od 99,54 €, a koristeći jedan od kalkulatora mirovinskih fondova za izračun mirovinske štednje, napravili smo 3 moguća scenarija.
Uplatu na koju ostvarujemo maksimalan iznos državnih poticaja podijelili smo u 12 rata po 55,35 €. U kalkulaciju smo unijeli očekivani prinos fonda od 5% (prinosu je u ovom slučaju informativnog karaktera, što znači da isti nije garancija niti procjena budućeg stanja).
U prvom scenariju osoba štedi 10 godina, u drugom 20, a u trećem 31 godinu, što je prosječan mirovinski staž današnjih umirovljenika.
Osim što država stimulira ovakav oblik štednje za mirovinu, treba reći da se sredstva na računu člana fonda oplođuju i ostvaruju prinose i ako on prestane uplaćivati ili neredovito uplaćuje u fond. Sredstva su njegovo vlasništvo, što znači da su nasljedna, a na njih se ne plaća porez na kapitalnu dobit ni porez na dohodak prilikom isplate mirovine.
Pogodnosti i za poslodavce
Osim benefita za zaposlenike, ovaj oblik štednje donosi pogodnosti za poslodavce. Sve uplate do 804,00 eura godišnje po zaposleniku (67 eura mjesečno) neoporezive su i priznaju se poslodavcima kao rashod. Uplate u treći stup također su jedna od mjera motiviranja zaposlenika, sve više tvrtki upravo na taj način nagrađuje izvrsnost, inovativnost i lojalnost svojih djelatnika.
Poslodavci, sindikati ili udruge mogu osnivati vlastite, zatvorene mirovinske fondove, u kojima štedjeti mogu isključivo njihovi zaposlenici. Fondovi zatvorenog tipa sa sobom nose neke od pogodnosti, kako za zaposlenika, tako i za poslodavca. Prema podacima Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (HANFA) iz kolovoza 2024. godine trenutno postoji 21 zatvoreni fond. Najbolji među njima, s obzirom na neto imovinu, a prema podacima iz lipnja 2024. su: ZDMF HEP grupe (40.375.904), ZDMF HAC (32.083.108), AZ ZABA ZDMF (28.838.193), AZ HKZP ZDMF (15.676.007) i AZ Zagreb ZDMF (15.545.292). Gledano po prinosima najbolje su stajali: NESTLÉ ZDMF (7,60%), Erste ZDMF (6,21%) i ZDMF HEP grupe (5,50%).
Ako zaposlenik promijeni poslodavca i dalje ostaje član dobrovoljnog mirovinskog fonda i može sam nastaviti uplaćivati sredstva jer članstvo u fondu ne ovisi o radnom odnosu već o njegovim mogućnostima. Važno je napomenuti da sredstva na računu u mirovinskom fondu ne mogu biti predmet ovrhe, dio stečajne ili likvidacijske mase, odnosno ne mogu se opteretiti niti dati u zalog niti prenijeti na treće osobe.
Kako se učlaniti u DMF?
U Hrvatskoj postoje četiri mirovinska društva koja upravljaju dobrovoljnim mirovinskim fondovima: AZ DMF, Croatia osiguranje DMF, Erste Plavi DMF i Raiffeisen DMF. Članstvo počinje potpisivanjem ugovora o članstvu s mirovinskim društvom te upisom u registar članova fonda i prvom uplatom u fond.
Za početak svaki zainteresirani odabire fond u koji se želi učlaniti, ispunjava online zahtjev, nakon čega na e-mail adresu dolazi verifikacijski link. Nakon što se potvrde podaci iz zahtjeva, na e-mail adresu stiže potvrdni mail s uplatnicom. S prvom uplatom postajete član odabranog fonda.
Član fonda može biti svatko, no pravo na DPS ima svaki član fonda koji ima prebivalište u RH ili je državljanin RH te članovi s prebivalištem u nekoj od država članica EU, tijekom razdoblja u kojem se za njih u RH uplaćuju doprinosi u obvezni mirovinski fond.
Članovi dobrovoljnog mirovinskog fonda mogu početi koristiti novac sa svojeg računa i prije nego što steknu službene uvjete za mirovinu, a najranije s navršenih 55 godina života. Štoviše, možete dobiti 30% svoje dobrovoljne mirovinske štednje kao jednokratnu isplatu. Preostali dio periodički se isplaćuje kroz isplatu mirovine iz trećeg stupa, i to putem mirovinskog osiguravajućeg društva ili mirovinskog društva. Vlasnici imovine uz odabir isplate putem mirovinskog društva do sredstava mogu doći u razdoblju od 5 do 15 godina.
Nemojte čekati bolje sutra, uzmite stvari u svoje ruke i osigurajte se na vrijeme. Mirovina ne mora biti razdoblje neizvjesnosti, napetosti i nesigurnosti, ona može biti vrijeme uživanja u plodovima vašeg truda, rada i pametnih financijskih odluka.
