Što se događa s mirovinskom štednjom u slučaju gubitka radne sposobnosti?
Nepovoljni demografski trendovi u Hrvatskoj u sljedećim će godinama postati sve izraženiji, zbog čega raste individualna odgovornost svakog stanovnika za vlastitu financijsku budućnost. Doznajte koji su još razlozi za pametnije planiranje mirovine
Iako je broj zaposlenih u odnosu na broj umirovljenika u posljednje vrijeme porastao, to i dalje nije dovoljno. U publikaciji Eurostata predviđa se da će se populacija starijih ljudi (65 godina ili više) u EU značajno povećati i porasti s 90,5 milijuna, koliko je bilo 2019. godine, na 129,8 milijuna do 2050. godine. Pri čemu je Hrvatska među zemljama s najstarijim stanovništvom.
Demografsko starenje također znači da se udio stanovnika radne dobi u EU smanjuje, a broj starijih ljudi, time i umirovljenika, povećava se. To je jedan od razloga zbog kojih sve više građana razmišlja o uplati u treći mirovinski stup, koji predstavlja dobrovoljnu mirovinsku štednju.
No osim nepovoljne demografske prognoze i povećanja dobne granice za umirovljenje, tu su druge nepredvidive životne situacije zbog kojih je korisno imati dozu financijske sigurnosti za budućnost.
U razgovoru sa savjetnikom Dinkom Lukačem iz tvrtke TEB poslovno savjetovanje d.o.o. doznali smo što se događa s mirovinskim doprinosima u slučaju gubitka radne sposobnosti, rodiljskog dopusta, smrti osiguranika te ovrhe.
Trajna ili privremena nesposobnost
Nitko ne zna što donosi sutra, pa se tako u jednom trenutku svakome može dogoditi da ga ozljede ili bolest dovedu do privremene nesposobnosti za rad. Stručnjak otkriva što se tada događa sa stažem i uplatama u drugi mirovinski stup, u koji poslodavac uplaćuje 5% mirovinskog doprinosa iz bruto plaće zaposlenika.
- Ako se dogodi privremena nesposobnost za rad zaposlenika, tj. bolovanje do 42 dana, poslodavac, pri isplati naknade plaće, mirovinske doprinose uplaćuje na svoj teret. Ako je djelatnik na neprekidnom bolovanju duljem od 42 dana nakon tog perioda naknadu za bolovanje isplaćivat će poslodavac, ali će HZZO poslodavcu refundirati iznos isplaćenog bolovanja, osim u slučajevima kad se ta naknada plaće isplaćuje na teret HZZO-a od prvog dana (primjerice komplikacije u trudnoći, rodiljski dopust...) - objašnjava Lukač te kaže da je tako određeno odredbama propisa o obveznom zdravstvenom osiguranju i odredbama propisa o doprinosima.
Privremena nesposobnost na teret poslodavca podrazumijeva obračun i uplatu doprinosa iz naknade plaće od strane poslodavca (1. i 2. mirovinski stup).
Kad je bolovanje na teret HZZO-a, onda je obveznik doprinosa HZZO, a mjesečna osnovica za obračun je radnikova naknada plaće za određeni mjesec ili dio mjeseca, s tim da se doprinos obračunava "na" osnovicu (samo 2. mirovinski stup).
Nažalost, u nekim nesretnim slučajevima dolazi i do trajnoga gubitka radne sposobnosti, što se na kraju odražava i na visinu mirovine.
- U slučaju potpunoga gubitka radne sposobnosti zaposleniku prestaje radni odnos kod poslodavca. Kad osoba prestane ostvarivati plaću ili naknadu plaće, prestaje i obračun doprinosa, tj. prvi i drugi stup se obračunavaju samo dok osoba ostvaruje pravo na plaću/naknadu plaće na teret poslodavca. S obzirom na to da su uplaćena sredstva u drugi stup osobna imovina člana obveznog mirovinskog fonda, tj. zaposlenika, koristit će se za isplatu mirovine zaposleniku kad se ispune zakonom propisani uvjeti za to. Kad osoba stekne uvjete za mirovinu, podnosi zahtjev Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje za ostvarivanje prava na mirovinu, a njezina visina ovisit će o iznosu uplaćenih mirovinskih doprinosa u prvi i drugi stup - objašnjava ekonomist.
Rodiljni dopust
Trudnoća je također razdoblje u kojem je osoba privremeno spriječena za rad, pa nas je zanimalo kakva je tad situacija s uplatama u drugi stup i sa stažem tijekom tog dopusta.
- Pravo na naknadu plaće pripada osiguraniku u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja ako je privremeno spriječen za rad zbog korištenja rodiljnog dopusta. Naknada plaće isplaćuje se na teret sredstava HZZO-a od prvog dana korištenja prava, a iznosi 100% od osnovice za naknadu plaće tijekom korištenja rodiljnog dopusta - kaže stručnjak te dodaje da je tako definirano u odredbama propisa o obveznom zdravstvenom osiguranju. Trajanje rodiljnog dopusta uređeno je odredbama propisa o rodiljnim i roditeljskim potporama.
HZZO je pritom, prema odredbama propisa o doprinosima, također obveznik obračunavanja i plaćanja doprinosa. Evo kako se to sve odražava na staž.
- Prema odredbama propisa o mirovinskom osiguranju, u staž osiguranja računa se i razdoblje koje je osoba provela koristeći naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti za rad, prema propisima o obveznom zdravstvenom osiguranju, nakon prestanka zaposlenja ili drugog rada na osnovi kojeg je bila osigurana - objašnjava Lukač.
Smrt i nasljeđivanje
Kad je riječ o smrti osiguranika i nasljeđivanju iznosa iz drugog i trećeg mirovinskog stupa, postoje određene razlike u cjelokupnom procesu.
U trećem stupu iznos na računu je imovina osiguranika koja je nasljedna. Dakle, u slučaju smrti člana fonda prije ostvarivanja prava na mirovinu iz trećeg stupa ukupan iznos na računu isplaćuje se nasljednicima sukladno rješenju o nasljeđivanju. Pritom, ako član dobrovoljnog mirovinskog fonda premine tijekom isplate mirovine iz trećeg stupa, nasljednici dobivaju isplatu sukladno ugovoru koji je sklopljen između člana fonda i mirovinskog društva.
S druge strane, obvezni mirovinski fondovi, u koje pripada drugi stup, ne isplaćuju novac s računa nasljednicima. Umjesto toga se, prema nalogu REGOS-a, novac isplaćuje na prolazni račun u REGOS-u te potom nasljednicima. To znači da u slučaju smrti osiguranika obveznog mirovinskog fonda, pod uvjetom da članovi obitelji nemaju pravo na obiteljsku mirovinu, ukupno kapitalizirana sredstva na računu preminulog člana fonda postaju predmet nasljeđivanja prema Zakonu o nasljeđivanju.
Ovrha
A što se događa kad osiguranik biva ovršen? Tad FINA provodi ovrhu na novčanim sredstvima građana po svim računima. Dakle, ako ste u mirovini, HZMO, kao isplatitelj mirovinskih primanja, ima zakonsku obvezu obustaviti dio mirovine koji nije izuzet od ovrhe i prenijeti ga u korist ovrhovoditelja. Iznos mirovine koji je izuzet od ovrhe HZMO isplaćuje ovršeniku.
