Naši domaći, autohtoni proizvodi, dobili su i svoj dan. Na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, a odlukom Hrvatskog sabora, 14. travnja obilježavamo kao Dan zaštićenih hrvatskih autohtonih proizvoda
Koji je vama najdraži? Imamo čak 46 proizvoda zaštićenih u Europskoj uniji
Ima li išta bolje od baranjskoga kulena, bračkog maslinova ulja, ličkog škripavca, paške soli ili možda zagorskih mlinaca? Za ove proizvode znamo svi u Hrvatskoj, ali i EU. Svi smo ponosni što Hrvatska ima bogatu tradiciju proizvodnje i pripreme različitih poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji se odlikuju posebnom kvalitetom i tradicionalnim načinom proizvodnje.
- Hrvatska danas ima 46 poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda čiji je naziv zaštićen odnosno registriran u Europskoj uniji kao zaštićena oznaka izvornosti ili zaštićena oznaka zemljopisnog podrijetla te je u prvih sedam zemalja Europske unije po broju zaštićenih naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, odnosno registriranih oznaka. Uz njih je još devet proizvoda za koje je postupak zaštite naziva, odnosno registracije oznake, u tijeku, što pokazuje kako su proizvođači, posebice oni mali, postali svjesni značenja dodane vrijednosti koju njihovi proizvodi imaju te važnosti standardiziranja kvalitete i prenošenja poruke potrošaču o kupnji tradicionalnog proizvoda provjerene kvalitete - objašnjavaju nam u Ministarstvu poljoprivrede.
Više ovakvog sadržaja pročitajte u rubrici EUsmart.
Regija vrhunskih vina
Hrvatska je širom svijeta poznata i po vinima. Znalci će reći: zemlja kristalno čistog mora, povijesnih gradova i prekrasnih plaža, ima još jedno skriveno blago - vino. Iako hrvatska vina postaju sve popularnija među ljubiteljima vina, Hrvatska je i dalje jedna od najbolje čuvanih tajni vinskog svijeta. Od autohtonih sorti grožđa do savršenih vinogradarskih uvjeta, Hrvatska ima sve da zavede najizbirljivije vinopije.
U sektoru vina, napominju u Ministarstvu poljoprivrede, primjenjuje se sustav označavanja vina zaštićenom oznakom izvornosti (ZOI) i zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla (ZOZP), a Hrvatska ima 18 zaštićenih oznaka izvornosti vina (ZOI) te jednu zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla (ZOZP).
U sektoru jakih alkoholnih pića primjenjuje se sustav označivanja oznaka zemljopisnog podrijetla (OZP). U okviru sustava kvalitete Europske unije Republika Hrvatska zaštitila je šest oznaka zemljopisnog podrijetla pod nazivima Hrvatski pelinkovac, Hrvatska stara šljivovica, Slavonska šljivovica, Hrvatska loza, Hrvatska travarica i Zadarski maraschino.
Dobra pozicija na tržištu
Značenje registracije i zaštite naziva poljoprivrednog ili prehrambenog proizvoda jednom od oznaka jest i u tome, napominju iz Ministarstva, što osigurava prepoznatljivost proizvoda i svrstavanje u višu cjenovnu kategoriju, a što za proizvođača znači bolju pozicioniranost na tržištu i veći dohodak.
- Prema podacima Europske komisije, proizvodi s ovim oznakama kvalitete postižu u prosjeku 2,3 puta višu cijenu u odnosu na sličan proizvod bez oznake. Zaštita naziva proizvoda oznakama kvalitete stvara dodanu vrijednost proizvodima, a mali proizvođači polako se profiliraju na zahtjevnom tržištu, nudeći potrošačima svoje proizvode za koje jamče kvalitetu i lokalno podrijetlo. U doba globalizacije i na tržištu prisutne standardizirane hrane vrlo je važno obratiti pozornost na gastronomsku baštinu i ponuditi gastro delicije po kojima je Hrvatska sve više prepoznata na gastronomskoj karti Europe, ali i svijeta - ističu u Ministarstvu poljoprivrede.
Napominju i da ti proizvodi ujedno pridonose povezanosti i jačanju turizma te gastronomske ponude, posebice u svjetlu razvoja i osiguravanja prehrambene sigurnosti, koja se temelji na lokalnim i održivim proizvodima.
- Upravo poticanje na pokretanje postupka zaštite naziva tradicionalnih proizvoda europskim oznakama kvalitete, kao i na uključivanje novih proizvođača u sustav certifikacije takvih proizvoda i certificiranje veće količine samih proizvoda, aktivnost je koja je usmjerena na zaštitu interesa naše proizvodnje. Proizvodi s ovim oznakama izravno utječu na održivi ruralni razvoj i poticanje lokalne, odnosno domaće proizvodnje. S druge strane, potrošači danas sve više traže domaće proizvode, pa je njihovo informiranje o značenju oznaka na proizvodima, kvaliteti proizvoda, ali i o samom proizvođaču te podrijetlu proizvoda, ključan je faktor za povećanje potražnje ovih proizvoda - napominju.
Osim prehrambenih proizvoda, vina i alkoholnih pića, oznakom zemljopisnog podrijetla i oznakom izvornosti moguće je zaštititi i obrtničke i industrijske proizvode kao što su prirodno kamenje, stolarija, nakit, tekstil, čipka, pribor za jelo, staklo, porculan, koža i sl. U Hrvatskoj su zaštićena tri takva proizvoda Paška čipka, Svetomarska čipka i Lepoglavska čipka.
Od 2025. godine, stupanjem na snagu odgovarajućeg zakonskog okvira, bit će omogućena i zaštita na europskom nivou, obrtničkih i industrijskih proizvoda koji potječu iz određenog mjesta, regije ili zemlje i čija se kvaliteta i ugled mogu pripisati njegovom zemljopisnom podrijetlu. To će poboljšati vidljivost autentičnih proizvoda, a regije u kojima proizvođači posluju moći će razviti potencijal za turizam, zaštititi svoju kulturnu baštinu te zadržati i privući kvalificiranu radnu snagu što će osobito pomoći mikro, malim ili srednjim poduzećima.
Možda i vi sami radite neki proizvod koji je moguće zaštititi oznakom izvornosti ili zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, a sve informacije o postupku zaštite možete saznati na web stranicama Ministarstva poljoprivrede.
Više ovakvog sadržaja pročitajte u rubrici EUsmart.
Od poznatog umaka i soka do algoritma: Kako poslovna tajna osigurava uspjeh na tržištu
12. Međunarodna autorska kreativna konferencija objavljuje dvodnevni program
'Potencijala i znanja imamo, ali više pažnje treba posvetiti intelektualnom vlasništvu'