'Hrvatska ima sjajne lokacijske i prirodne predispozicije za dobar, ujedno i siguran život'

Ovaj veliki postotak u brojkama za Hrvatsku znači da od ukupno 256.800 aktivnih poslovnih subjekata, čak 256.400 pripada SME segmentu (small and medium enterprises) poduzetništva. Od tog broja 146.000  su trgovačka društva (56.9%), 5.000 'veći' obrti i OPG-i koji su obveznici poreza na dobit (2.0%), 2.500 ustanova i zadruga (1.0%), te 102.900  obrta koji su obveznici poreza na dohodak (40.1%). Kada pričamo o zbirnoj dobiti i prognozama gospodin Nikšić nam objašnjava zašto će daljnji rast prihoda i neto profita biti najveći kod malih poduzeća; 

- Prema za sada zadnje dostupnim zbirnim podacima iz javno objavljenih financijskih izvještaja, obveznici poreza na dobit iz SME sektora, njih nešto manje od 154.000, u 2022. godini zbirno su sa 730.200 tisuće zaposlenih ostvarili 81.4 milijardu EUR prihoda, 54.5% od ukupnih prihoda obveznika poreza na dobit RH i pri tome generirali 5.2 milijarde EUR neto pozitivnog rezultata (prebijena vrijednost ostvarenih  neto dobiti i neto gubitka). U 2022. to je za SME sektor zbirno značio snažan rast prihoda od 20% u odnosu na 2021., a neto dobiti 30%. Prve djelomične analize javno objavljenih financijskih izvješća za 2023. za pojedine grupe odabranih poduzeća indiciraju da se u 2023., uslijed daljnjeg povećanja izlaznih cijena i pada cijena nekih važnih ulaznih troškova (sirovine i materijali), nastavio daljnji rast prihoda i neto profita. Za očekivati je da on kao i u 2022. u odnosu na 2021, i u 2023. u odnosu na 2022. bude najveći kod malih poduzeća, manji kod srednjih, a najmanjih kod mikro poduzeća – govori nam Nikšić te nastavlja;

- Razlog tome je da je segment malog poduzetništva dobra kombinacija danas neophodne fleksibilnosti, koja se temelji na poduzetničkoj intuiciji i hrabrosti, i razumne primjene načela menadžmenta, kojim se poduzetnički duh artikulira u svrhu ekonomski održivog poslovanja. Srednje veliki, kada se radi o prelasku iz malog u višu kvantitativnu kategoriju, djelomično gube fleksibilnost, a još nisu dobili druge osobine koje imaju veliki robusni korporativni sustavi, uključujući i pregovaračku moć u odnosu na svoje dionike.

No, analize pokazuju da će u EU otprilike čak 50% novih poduzeća porpasti tijekom prvih pet godina postojanja, zanima nas zašto je taj postotak toliko visok pogotovo ako znamo da Hrvatska ali i diljem Europe broj malih i srednjih poduzeća se stalno povećava?

- S obzirom na najniže stope rasta prihoda i značajno manje profitne marže, može se zaključiti da je generalno gledano mikro poduzetnicima najteže u uvjetima velike nesigurnosti i nestabilnosti. Njihova je pregovaračka moć kako na tržištu rada, tako i u odnosu na kupce, dobavljače, i kreditore izuzetno mala. Tako da je u tom segmentu, u kojem uspijevaju oni sa višom razinom intelektualnog kapitala (sposobnost inoviranja, specifičnost proizvoda i usluga, itd), najveća fluktuacija. Poduzeća se gase, otvaraju nova, neka se pripajaju većima, a može se uočiti da dolazi i do udruživanja.

Interesantan je podatak da da od ukupno 136.4 tisuće mikro poduzeća koja su za 2022. javno objavila financijska izvješća (2019. ih je bilo 121.3 tisuće) , njih čak 45.1 tisuća nije imalo zaposlenih radnika. Taj se broj iz godine u godinu povećava (prosječno za 2.3%), od 41.3 tisuće koliko ih je bilo 2019., prije korona krize – objašnjava nam sugovornik te nam dalje objašnjava rast broja malih poduzetnika; 

- Radi se o normalnom razvojnom procesu. Oni koji uspiju preživjeti, a poduzetnici su u velikom broju žilavi i uporni ljudi, posvećeni svojoj misiji i viziji 24/7, razvojem svojih poduzeća (rastom broja zaposlenih i njihovih kompetencija, ulaganjem u razne oblike imovine, širenjem portfelja proizvoda i usluga, ulaskom na nova tržišta) prelaze u više kategorije prema veličini. U 2019., odličnoj godini prije godine korona krize, bilo je 1.500 srednje velikih, 2022. 1.800, a u 2023. možemo očekivati da će se broj približiti 2 tisuće. Malih je 2019. bilo 11.8 tisuća, 2022. 14.3 tisuće, a 2023. će ta brojka biti iznad 16 tisuća – zaključuje Nikšić.

S obzirom na postotak kojeg zauzimaju mala i srednja poduzeća u okviru hrvatskog gospodarstva, njihova uloga je značajna; 

-  Poduzeća – obveznici poreza na dobit, njih 146 tisuća, u 2022. su s ukupno 1.0 radnika ostvarili su zbirno 150 milijardi EUR ukupnih prihoda, i iz toga generirali 6.7 milijardi EUR neto dobiti. Od toga, 400 velikih su ostvarili 45.5% (68 milijardi) prihoda a SME 54.5% (82 milijarde). Udio velikih u neto dobiti iznosio je 22.7% (1.5 milijardu), a SME 77.3%. 

 - Iz vrijednosti prihoda i neto dobiti za 2022. i njihovih udjela prema veličini, jasno se vidi značaj doprinosa koji hrvatskoj ekonomiji daje segment malog poduzetništva. Uz dodatnu napomenu, da ti udjeli malog poduzetništva rastu iz godine u godinu – objašnjava nam Nikšić.

Temelj hrvatske male ekonomije su brzorastuća poduzeća ali izazovi s kojima se ista susreću, u ovakvim turbulentnim vremenima je puno. Gospodin Nikšić vjeruje kako postoje uvjeti za njihovo jačanje; 

- Pri mjerenju izvrsnosti pojedinih ekonomija jedne od važnih mjera su udjeli prihoda od izvoza, te razina ulaganja u razne oblike dugotrajne imovine, s naglaskom na ulaganja u digitalizaciju, pogotovo automatizaciju i robotizaciju procesa u pomno odabranim strateškim industrijama pojedinih ekonomija. Za hrvatsku malu ekonomiju čiji su temelj mala brzorastuća poduzeća, važno je kako se sistemski stvaraju uvjeti za jačanje izvozne prihodovne komponente (gospodarska diplomacija, povezivanje malih u cjeline putem zadrugarstva i sličnih oblika udruživanja, podrška razvoju kompetencija radnika malih poslovnih sustava, osiguravanje potrebnih informacija i preporuka, 'praktična' znanost, …). Isto tako kako se ekonomski razumno mogu financirati istraživanja i razvojni projekti malih, koji u slučaju uspjeha donose izuzetne koristi za cijeli eko sustav.

Digitalna transformacija kojoj svjedočimo u ovom trenutku može uvelike pomoći poduzetnicima u njihovoj ekspanziji ili samo povećanju posla. Kako gospodin Nikšić vidi taj potencijal, zanima nas;

- Uspješna digitalna transformacija prvenstveno ovisi o mentalnoj i kompetencijskoj transformaciji ljudi koji na razne načine participiraju u poduzetništvu ili kroz javne funkcije podržavaju taj sustav, a koji je temeljni stvaratelj ekonomske dodane vrijednosti društvenih zajednica. S jedne strane potrebno je osigurati kvalitetan dijalog kako se mogućnosti koje pruža tehnološki napredak mogu optimalno i humano prihvatljivo iskoristiti (AI, robotika i sl.), a s druge strane kroz formalnu naobrazbu ii sve oblike cjeloživotnog učenja osigurati razvoj kompetencija ljudi. U biznisu postoji pravilo da organizacijska izvrsnost raste koliko se razvijaju i koriste kompetencije njihovih ljudi. I pri tome ne zaboraviti Einsteinovu da su 'računala izuzetno brza, točna i glupa, a ljudi spori, neprecizni i inteligentni', ili konstataciju navedenu u poslovnom bestselleru 'Funky Bussienes' da je ljudski mozak, jedna od sastavnica 3H (head – heart – hand) najjače oružje na svijetu – zaključuje sugovornik. 

U EU postoje zemlje koje na vrlo prilagođene načine podupiru svoje male poduzetnike, nizom različitih programa; 
- Kao dobre primjere kako je pozicionirano i sistemski podržano malo poduzetništvo možemo istaknuti Sjevernu Italiju i Austriju. Nacionalne strategije koje definiraju strateške djelatnosti, i u njima s posebnom pažnjom uvažavaju i artikuliraju poziciju malog poduzetništva, zadrugarstvo, proizvodi i usluge organizacija iz financijskog sektora specijalizirane za rad s malim poduzetništvom, gospodarska diplomacija, porezni poticaji i subvencije, organizirani informacijski i savjetodavni servisi malom poduzetništvu, sve to omogućuje da mali poduzetnici brže i bolje razvijaju svoje snage, i optimalno koriste prilike iz okruženja. I donose značajnu korist društvu i gospodarstvu tih država – pojašnjava nam Nikšić te objašnjava na koje kriterije treba obratiti pozornost kada pričamo o kategorizaciji;  

- Kategorija SME, koju nameće EU, a koja prema veličini obuhvaća u jednu cjelinu srednje veliko, malo i mikro poduzetništvo baš i nije dobar model kategorizacije. Svojim organizacijskim profilom i strukturom  bilanci (imovine i izvora poslovanja) većina srednje velikih je puno bliža kategoriji velikih, i značajno drugačija od malih. Istovremeno, mali su  iz istih perspektiva značajno drugačiji od mikro poduzetnika, i kao izdvojeni segment promatran u duljem povijesnom razdoblju, najbrže raste i unaprjeđuje vrijednosti pokazatelja svojeg poslovanja. Također treba uzeti u obzir da je u ukupnom broju mikro poduzeća jedna trećina (48.5 tisuća) bez zaposlenih. Njihovi pokazatelji profitabilnosti, likvidnosti, aktivnosti i zaduženosti  značajno negativno utječu na pokazatelje za taj segment, te ih je u 'ozbiljnim' analizama potrebno izdvojeno promatrati.  

Poduzetnici u Hrvatskoj prisiljeni su izdvajati velika administrativna davanja, a jedan od razloga je i nevjerojatno velik broj zaposlenih u javnom sektoru. Zanima nas koji bi bio konkretan poduzetnički smjer rješavanja tog problema, a samim time i opterećenja poduzetnicima; 

- Sigurno da bi olakšalo poduzetnicima da se administrativna opterećenja i parafiksalni nameti smanje, i na tome treba kontinuirano raditi. Rješenje je vrlo jednostavno, evaluacija poslova radnih mjesta i rada radnika javnog sektora, uvođenje modela varijabilnog dijela plaća prema rezultatima rada, značajno smanjenje broja izvršitelja u tim službama, te ulaganja u razvoj njihovih kompetencija i digitalizaciju poslovnih procesa. To bi osiguralo pozitivan efekt na opću efikasnost javnog sektora, i omogućilo da se kroz prethodnu pripremu (prekvalifikacije, dodatna naobrazba, komunikacija i sl.) i transfer viška radne iz javnog sektora u poduzetništvo smanji pritiske na poduzetništvo koje proizlaze iz manjka radne snage na tržištu rada, te visina, broja i vrsta poreza i drugih davanja.

A ako pričamo o nedostatku kvalificiranih radnika, koji predstavljaju problem ne samo za hrvatska poduzeća već i za ona u cijeloj EU, jedno od rješenja koje vidi g. Nikšić jest i povratak ljudi koji su otišli iz zemlje u potrazi za boljim standardom; 

- Hrvatska ima sjajne lokacijske i prirodne predispozicije za dobar, ujedno i siguran, život za sve generacije. Istovremeno, ima velikih broj ljudi koji su, sada i ranije, u potrazi za zadovoljenjem svojih materijalnih potreba, otišli na rad izvan Hrvatske. S obzirom na njihova stečena znanja i iskustva, stečene materijalne koristi (u 2022. hrvatski su iseljenici putem osobnih oznaka u Hrvatsku transferirali 5.1 milijardu EUR), a vjerojatno i njihov interes za povratak, predstavljaju dobar potencijal. Uz razvijenu komunikaciju, razumijevanje njihovih očekivanja i razloga zbog kojeg bi se odlučili na povratak, stvaranje adekvatnih uvjeta prema tim uočenim potrebama, njihovim bi se povratkom u značajnijem broju, ubrzao razvoj našeg gospodarstva i društva u cjelini i približavanje standardima i dobrim praksama razvijenijih zemalja EU – objašnjava nam sugovornik te za kraj zaključuje;   

- Političke i ekonomske promjene u vrlo malenoj mjeri utječu na rast i razvoj malih i sredjih poduzetnika. Isto koliko su loši ili dobri vremenski uvjeti svojevremeno utjecali na skijanje i rezultate Janice i Ivice Kostelića. Pravi poduzetnici mogu dan ranije na razne način žestoko i kritično komentirati okolnosti iz okruženja, no drugi dan ujutro kada dođu na svoju komandnu poziciju, okolnosti iz okruženja će tretirati samo kao činjenice koje treba racionalno uvažiti, ugraditi ih u svoje 'pobjedničke“ strategije, planove i taktike. I, nakon toga, akcija!    

Nikola Nikšić član je Izvršnog odbora Udruge malih i srednjih poduzetnika i vlasnik poduzeća Konter d.o.o. Tekst je dio plaćenog sadržaja nastalog u okviru partnerske suradnje HUP-a i 24sata na poduzetničkoj platformi Kvaka24.

Više ovakvog sadržaja pročitajte u specijalu Kvaka24.