230.000 Hrvata je u blokadi, muškarci troše više od žena, a evo koliko dugujemo bankama

Mnogi indikatori upućuju na to da nam je recesija pred vratima. Inflacija smanjuje raspoložive dohotke, ljudi manje troše, firme manje zarađuju. Središnje banke moraju dizati kamatne stope kako bi obuzdale inflaciju, što dodatno pojačava recesijske sile. Zaduživanje je skuplje, manje je novca u ekonomiji, manje kredita za građane i firme, potrošnja pada, nove narudžbe padaju, a uskoro će, nažalost, rasti i nezaposlenost. To je ciklično ponašanje ekonomije koje se događa kad god središnje banke dižu kamatne stope, rekao je nedavno ekonomski analitičar dr. sc. Vuk Vuković na konferenciji o financijskoj pismenosti u organizaciji Tonija Miluna.

Da je upravo financijska pismenost jedan od glavnih preduvjeta za bolji život, što uključuje smanjenu novčanu ovisnost o institucijama, ali primarno preveniranje prekoračenja dopuštenih sredstava i u konačnici ovršnog postupka, danas dokazuju i statistike, ali i politika EU, kojoj je jedan od strateških ciljeva upravo povećanje financijske pismenosti i edukacija građana o toj temi.  

Uredno ispunjavanje obaveza 

- Podizanje financijske pismenosti i pružanje individualne savjetodavne pomoći građanima s financijskim poteškoćama dobar je i nužan model, posebno onima koji su zbog prezaduženosti i ovrha izgubili financijsku neovisnost. Fina je s udrugom Padobran pokrenula projekt Skok iz duga, kojem je cilj besplatno savjetovati građane o izlasku iz duga u Fininim poslovnicama u šest gradova Hrvatske - istaknula je Vinka Ilak, članica uprave Fine te jedna od sudionica panela "Kako se riješiti ovrhe" na konferenciji o financijskoj pismenosti Toni Milun. 

Ona smatra i kako je uredno ispunjavanje obveza jedan od glavnih temelja pravnog poretka i društva koje je danas, uzevši u obzir razdoblje korone i trenutnu recesiju, u iznimno izazovnom razdoblju.

Više je nego ikad važno razmišljati o vlastitim financijama, mnogi se bore s novčanim problemima, poskupljenja su konstantna, a njih često ne prati rast plaća. No ako se obaveze ne ispunjavaju na vrijeme, posljedice se samo množe. Hrvatska se, prema zadnjem istraživanju OECD-a na temu financijske pismenosti, našla pri dnu ljestvice, iako su u njemu zavidnu pismenost pokazale mlade generacije. Istraživanje je pokazalo i da se ukupna pismenost Hrvata povećava, no to još nije dovoljno brzo.

Više ovakvog sadržaja pročitajte u specijalu Kvaka24.

Broj ovršenih, unatoč krizi, u padu 

Iako je ovrha krajnja posljedica koja nastupa nakon što nije uspjelo doći do naplate potraživanja, do toga se ipak ne dolazi preko noći. Građani i tvrtke imaju mnogo mogućnosti, ali i vremena u kojem je moguće spriječiti ovrhu odnosno blokadu.

- O ovrhama se počelo glasno razgovarati 2011. godine kad smo kroz centralizirani sustav u Fini preuzeli ovrhe na novčanim sredstvima. Da bi uopće došlo do ovrhe, vjerovnik prolazi cijeli postupak u kojem u Finu mora doći s valjanom ovršnom ispravom. U postupak se kreće tek kad su svi parametri zadovoljeni, a pritom i onaj da je dužnik imao mogućnost prigovora. Postoje brojni procesi koji prethode samoj ovrsi i zato smatram da je do trenutka blokade moguće naći način za rješavanje tog problema - kazala je Vinka Ilak te dodala kako možda stvari ne idu brzinom kojom bismo htjeli, ali svakako idu naprijed. 

Ukupni evidentirani dug građana prema bankama je trenutno 18 milijardi kuna, i to samo glavnice, a ako uzmemo u obzir i dospjele neplaćene kamate svota se penje na 24,5 mlrd kuna. Trenutno je 230.000 blokiranih građana, no iako se broj ovršenika čini velikim, u odnosu na 2017. godinu taj se broj smanjio za čak 100.000, čak i tijekom korone, kad su u Fini zabilježili blagi pad. 

- Vjerujemo da je velik dio ovršenika povećao razinu informiranosti o posljedicama duga. Podaci o dugu mogu se dobiti vrlo jednostavno u Fini i putem e-Blokada na e-Građanima - objasnila je Vinka Ilak i ukazala na mogućnost otvaranja zaštićenog računa kako bi se dio primanja zaštitio od ovrhe. Praćenje potraživanja i uvid u svaki detalj svakako su bitni momenti u osvješćivanju problema.

Muškarci troše i duguju više od žena

Prema Fininim statistikama, struktura ovršenika daje uvid i u zanimljive navike građana te njihovu razinu financijske pismenosti. Analiza potrošača koji nisu podmirili dospjele osnove za plaćanje prema rodnom kriteriju, pokazala je da se više od 70 posto ukupnog duga Republike Hrvatske, a u nekim županijama i više, odnosi na dug muškaraca. 

Statistike također daju uvid u to tko je najveći dužnik među županijama. Najviše duguju, što je i logično, građani Grada Zagreba, koji uvjerljivo drži prvo mjesto, a slijede ga Splitsko-dalmatinska, Zagrebačka i Primorsko-goranska županija. Čak 80,4 posto građana Hrvatske ima dug koji traje više od 360 dana, a industrija u kojoj se nagomilalo najviše ovrha je trgovina na veliko i malo, nakon čega slijede sektor građevine i prerađivačka industrija. 

Građani su ukupno najviše dužni financijskom sektoru - bankama, kreditnim unijama, štedionicama, leasing kućama i osiguravajućim društvima. Ukupni dug potrošača u svim sektorima veći je od 18,4 milijarde kuna, pokazuju podaci na dan 31. kolovoza 2022.

5 stvari koje je korisno znati da ne bi upali u dug

Vinka Ilak otkrila nam je i osnovne principe financijske pismenosti te 5 stvari koje treba znati da biste izbjegli dug i ovrhe:

1. Svijest o vlastitom trošenju - danas postoji veliki broj aplikacija koje nam mogu pomoći da osvijestimo na što trošimo. Kad krenemo bilježiti točno na što i koliko trošimo, često shvatimo da nam novci cure na mjestima koja nismo dovoljno osvijestili. U tom slučaju možemo napraviti raspodjelu prioriteta. 
2. Prioritizacija - podijeliti troškove prema prioritetima, ovisno o tome što znate da morate platiti, npr. hrana i režije i onome što biste si željeli priuštiti. 
3. Štednja - ako je to moguće, pokušati odvojiti za crni fond, za nepredviđene situacije. Teško je izdvojiti ukoliko su mala primanja, ali vođenje budžeta može pomoći osvijestiti na što sve trošimo.
4. Svijest o vlastitim pravima i obavezama - pročitajte sva sitna slova kad npr. potpisujete kredit, pitajte sve što vas zanima i što vam nije jasno. To se isto odnosi i na kupnju bilo koje druge vrjednije stvari jer s boljom informiranosti bolje i vi upravljate svojim sredstvima. Saznajte svoja prava i obaveze.

5. Komunikacija s vjerovnikom - većini vjerovnika nije u interesu pokretati ovrhu jer taj proces i njih unaprijed košta pa kada se nađete u problemu, probajte komunicirati. Nazovite vjerovnika i pokušajte riješiti situaciju. Većina njih ima neke mehanizme i izaći će u susret, a ako i ne uspijete znat ćete da ste pokušali sve. Ako dođe do ovrhe, preko e-Građana, odnosno e-Blokada, možete uvijek pratiti prema kojem vjerovniku je otišlo koliko naknada. Krajnja opcija je stečaj potrošača. To je krajnje rješenje, ali ujedno i novi početak.