Zeleno-plava revolucija ili kako bi poduzetnici mogli preoblikovati našu stvarnost

U dinamičnom svijetu poduzetništva, oni koji vide priliku u izazovima ne samo da opstaju, već i prosperiraju. Inspirativne priče poduzetnika koji se suočavaju s problemima kao što su održivost, ekonomske nejednakosti i nedostatak radne snage, pokazuju kako inovacije mogu preoblikovati našu stvarnost. Ovi poduzetnici ne samo da nadvladavaju prepreke, već stvaraju nove standarde za društvenu odgovornost i okolišnu održivost.

Društveno odgovorno poduzetništvo

Niz je poduzetničkih inspirativnih primjera od kojih ću ovaj puta spomenuti samo neke. Ako ste postali roditelj (posebno ako vam nije prvi puta), onda ste se suočili s izazovima odijevanja djeteta. Zbunjenost s veličinama, nagli rast i stalan ciklus prerastanja odjevnih kombinacija mogu biti i emocionalno i financijski izazovni. UpChoose platforma upravlja svime umjesto vas kako biste mogli posvetiti više vremena onome što je uistinu važno. Njihova usluga pretplate na organsku odjeću za bebe osmišljena je kako bi pratila rast vaše bebe i omogućila vam pristup organskim markama proizvoda visoke kvalitete po bitno nižim cijenama od tržišnih.

Tako pretplatnici nikada ne trebaju brinuti oko kupovine sljedeće veličine a plaćaju do 80 % manje za marke organskog pamuka koje su dobre za okoliš i njihovu bebu. Član možete postati i tako da pošaljete svoju odjeću od organskog pamuka pa ne samo da smanjite muku oko ekološkog zbrinjavanja odjeće koju ste skupo platili, nego ćete dobiti niz pogodnosti kod budućih kupnji. Dakle simultano smanjujete broj stvari u ormaru (domu), ne stvarajući otpad a financijski imate korist.

Povratak strukovnih zanimanja

Drugi interesantan primjer jest da sam nedavno pročitao članak o rastućem trendu sve većeg broja srednjoškolaca u Americi, a to je da ne idu više na skupe fakulteta. Mnogi se odmah nakon srednje škole žele plasirati na tržište rada jer postoji ogroman nedostatak radnika posebno u proizvodnji, građevini i poljoprivredi. Dakle tesarski, armirački, keramičarski, fasaderski ili poslovi u proizvodnji od bijele tehnike i automobila do elektronike sve su traženiji i jako se dobro plaćaju.

S druge strane fakultetsko obrazovanje je postalo iznimno skupno i nekolicina si ga može priuštiti bez da se dugoročno ne zaduži. U današnjem svijetu ako pametno posložite poslovni model i pazite na kvalitetu usluge s rukama se može gotovo jednako zaraditi kao i s glavom (posebno ako koristiti oboje).

Socijalna integracija putem zelene revolucije

Nizozemski startup, The Switch, postavlja solarne panele, dizalice topline i drugu opremu za održivu energiju u domove i poduzeća. Kao i drugdje širom svijeta, i u Nizozemskoj se energetski sektor suočava s akutnim nedostatkom kvalificiranih tehničkih radnika. Stoga se The Switch okrenuo premalo iskorištenom izvoru radne snage u europskim zemljama (uključujući i Hrvatsku): izbjeglicama, koje pokušavaju kroz posao čim snažnije integrirati u društvo.

Program osposobljavanja za posao razvijen posebno za izbjeglice s boravišnim statusom, The Switch Academy, nudi besplatno, sveobuhvatno školovanje u područjima kao što su krovne solarne instalacije, električarski radovi i održavanje sustava grijanja. Po završetku, sudionici započinju tromjesečno naukovanje u The Switchu, nakon čega imaju ispit koji ako prođu slijedi ugovor o radu s tržišno konkurentnom plaćom i svim doprinosima.

Ovaj program pomaže popuniti procijenjenu prazninu od 40.000 kvalificiranih radnika u sektoru građevinskih usluga u Nizozemskoj (opet poveznica s RH). U isto vrijeme, pruža vrijednu stručnu obuku, društvenu integraciju i podjednake ekonomske mogućnosti velikoj populaciji izbjeglica koji često nemaju pristup dobrim poslovima. Dok EU ima agresivne ciljeve za instaliranje održivih energetskih sustava za borbu protiv klimatskih promjena, nedostatak kvalificiranih zaposlenika jedna je od ključnih prepreka. The Switch vjeruje da su inicijative poput njegove akademije za obuku izbjeglica ključne za globalnu energetsku tranziciju.

Ali ovdje se ne radi samo o prelasku s fosilnih goriva na obnovljive izvore energije i zapošljavanju kako bi se osigurala industrija u usponu. Poslovni modeli poput ovog imaju potencijal redefinirati uobičajene narative o izbjeglicama i drugim marginaliziranim skupinama. Pozicionirajući ih kao bitne sudionike u zelenoj revoluciji, The Switch ne samo da se bavi neposrednim potrebama za radnom snagom, već također izaziva društvene predrasude i zablude.

Više ovakvog sadržaja pročitajte u specijalu Kvaka24.

Empatično poduzetništvo

Za kraj još jedan primjer iz Nizozemske koji pokazuje ono što često mali poduzetnici ne vide na modernom tržištu a to je suosjećanje od većeg i jačeg, za manjeg i slabijeg. Sve češće smo svjedoci naglih vremenskih promjena (još jedan dokaz da se klima mijenja) pa su češće i oluje s tučom koje pogađaju hiperlokalno s ogromnom i razornom snagom. Posljedice su posebno grozne kada se spuste na plastenik ili polje lisnatog zelenila, kada rupe koje prouzrokuje zrno tuče mogu učiniti žetvu neprodavljivom. Ovo ukazuje na zarazan, negativan trend gdje nam je forma kod kupnje važnija od sadržaja.

Kada je veliki proizvođač špinata u Nizozemskoj nedavno pretrpio ogromnu štetu zbog oluje i tuče, glavni lanac supermarketa se postavio kao partner i priskočio im je u pomoć. Umjesto da se špinat baci zbog njegovih vizualnih nedostataka, što je standardna praksa u većini trgovini mješovitom robom, Albert Heijn je kupio i zapakirao oštećeni urod. Trgovac je dodao etiketu s objašnjenjem za kupce, objašnjavajući da su neki listovi špinata pretrpjeli štetu od tuče, što ih čini nešto manje privlačnima, ali jednako ukusnima.

Bacanje hrane zbog neispunjavanja strogih estetskih standarda jedan je od najvećih uzroka (najčešći uz istek vremenskog roka za njezino korištenje). Supermarketi su navikli potrošače koji očekuju savršenstvo u voću i povrću. Da paradoks bude veći oni imaju snažan fokus na izgled, umjesto onoga na okus. Ponekad se i sam zapitam kako nešto što toliko lijepo izgleda može biti toliko bezukusno. Ovom paradoksu se može pridodati i paradoks da živimo na Planetu gdje su razvijeni često pretili a oni nerazvijeni nepotrebno gladni.

Prema podacima organizacije Action Against Hunger, na svijetu se proizvodi dovoljno hrane da se nahrani svih 7,9 milijardi ljudi, ali unatoč tome, oko 783 milijuna ljudi i dalje gladuje. Postavlja se pitanja zašto više od jedne trećine ili 1,3 milijarde tona proizvedene hrane bacimo. Implementacijom jednostavnog čina poput naljepnica Alberta Heijna, oni sada mogu pomoći u preoblikovanju tih normi, spašavajući goleme količine (ne)savršeno dobrih proizvoda.

Svatko može doprinijeti svojoj lokalnoj zajednici

U  svijetu poduzetništva, inovativni pristupi izazovima mogu dovesti do trajnih promjena i stvaranja održivih rješenja. Priče poduzetnika koji se suočavaju s problemima održivosti, ekonomske nejednakosti i nedostatka radne snage pružaju inspiraciju za sve nas. Oni ne samo da pronalaze načine za prevladavanje prepreka, već također redefiniraju standarde društvene odgovornosti i okolišne održivosti. Vrijeme je da kao kupci prepoznamo potencijal ovih ili sličnih inicijativa i podržimo ih kako bismo zajedno izgradili pravedniji i održiviji svijet za našu djecu.

Pitanja koja si pri tome moramo postaviti su koji su neki od primjera iz vaše lokalne zajednice gdje poduzetnici uspješno primjenjuju održive prakse? Kako inovacije u poduzetništvu mogu pomoći u rješavanju problema ekonomske nejednakosti i održivosti? Kako možemo podržati inicijative koje pomažu marginaliziranim skupinama da se integriraju u društvo i tržište rada? Što mislite o ideji da veliki supermarketi prodaju "nesavršeno" voće i povrće kako bi smanjili bacanje hrane?