Kroz novi projekt tri hrvatske bolnice specijalisti su od britanskih kolega naučili novu metodu hemodijalize, a u splitskom KBC-u su je u četvrtak prvi primijenili kod pacijentice
PACIJENTICA JE DOBRO
U Splitu prvi u Hrvatskoj proveli novu metodu dijalize: 'Nema reza i udobnije je pacijentima'
Hemodijaliza je postupak kojim se ljudima sa zatajenjem bubrega uz pomoć aparata omogućuje odstranjivanje otpadnih tvari iz krvi. Provodi se i do triput na tjedan, a u prosjeku traje oko četiri sata.
POGLEDAJTE VIDEO: Ivanov prvi rođendan bez dijalize
Pokretanje videa...
01:11
Preduvjet za to je postavljanje centralnog venskog katetera koji kod mnogih oboljelih izaziva različite tegobe i komplikacije. Stoga su u svijetu prije pet godina stručnjaci osmislili drugačiju metodu koja omogućuje pristup i izmjenu krvi.
- Riječ je o hemodijalizi punkcijom endovaskularno oformljene arteriovenske fistule (endo AVF). Novost metode je u tome da nije potrebna operacija već se radi endovaskularno i to na način da se kroz male krvne žile nadlaktice ili podlaktice, ovisno o anatomiji, postavi jedan kateter u venu, a drugi u arteriju. Ti su kateteri iznimno maleni i nema reza ni operacije, a zahvat se provodi u lokalnoj anesteziji. Na taj način umjetno stvaramo put između arterije i vene. Do sad se to radilo tako da kirurg fizički otvara mjesto i reže venu te je spaja je na arteriju, a mi radimo mali otvor na arteriji i veni pa tlak krvi stvori kanal. Treba nekoliko tjedana da se to epitelizira, i pacijent je spreman za dijalizu - objašnjava doc. dr. Ivane Štula, spec. intervencijske radiologije u KBC Split.
Taj su zahvat u zagrebačkoj Vinogradskoj te na riječkom KBC-u već napravili kod svojih pacijenata, a splitska pacijentica (34) koja je bila na zahvatu 22. rujna u četvrtak je prva u Hrvatskoj uspješno obavila prvu dijalizu.
- Prednost ove metode je višestruka jer možemo koristiti više vena, a za pacijente je daleko udobnije jer na dijalizu idu i triput na tjedan, pa im ovo olakšava. U konačnici je tu i estetska dimenzija budući da se vene neće promijeniti ni povećati kao kod klasičnih kirurških fistula. Naime, kirurške fistule su često problematične i uz moguće komplikacije, dok se ova metoda pokazala boljom jer ima vrlo mali rizik i visoku stopu uspjeha - kazala je dr. Štula ističući kako će na prve dijalize uskoro i pacijenti u Zagrebu te Rijeci, no još se ne zna u kojem će trenutku ova metoda postati metodom izbora liječnika.
- Kriteriji za odabir bolesnika na kojima ćemo napravit zahvat vrlo su strogi. Primjerice, ova pacijentica je imala dobru anatomiju te su se žile i vene vrlo brzo priviknule, od širine do protoka u veni. Prije toga je imala centralni venski kateter preko kojeg se dijalizirala, pa joj je sada puno lakše - nastavila je dr. Štula.
Za odabir odgovarajućih kandidata uz anatomske predispozicije i vaskularni prikaz krvnih žila liječnici uzimaju u obzir niz parametara.
- U Splitu u ovom trenutku imamo još dva do tri kandidata, a u trenutku kad ovo bude metoda izbora, vjerujem da će potencijalno pomoći mnogima - zaključila je dr. Štula.
Prema procjenama HZJZ-a, u Hrvatskoj oko 300 000 ljudi ima neki oblik bubrežne bolesti, a Hrvatski regista nadomještanja bubrežne funkcije bilježi kako oko 500 novih bolesnika svake godine treba dijalizu ili transplantaciju. Oko 4000 kroničnih bubrežnih bolesnika liječi se jednim od oblika nadomjesnog bubrežnog liječenja.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
