Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) stupila je na snagu. Trebala bi bitno otežati zlouporabu osobnih podataka koje tvrtke prikupljaju o svojim korisnicima i na osnovu njih im nude svoje proizvode i usluge
I to je vrsta pljačke: Kazna za 'šeranje' podataka 20 mil. eura
Tko smatra da mu je povrijeđeno neko pravo vezano na zaštitu osobnih podataka može nam podnijeti zahtjev za utvrđivanje povrede prava, kažu u Agenciji za zaštitu osobnih podataka.
- U slučaju da su prava povrijeđena, voditeljima obrade osobnih podataka u tvrtkama može se izreći opomena, može im se zabraniti obrada podataka ili ih novčano kazniti. Protiv rješenja o povredi prava moguće je pokrenuti upravni spor - objašnjavaju u AZOP-u.
Prema Općoj uredbi o zaštiti podataka i hrvatskom zakonu o njezinoj provedbi građani imaju pravo na ispravak podataka, njihovo brisanje (zaborav), prenosivost, ograničavanje obrade, na prigovor, pristup, protivljenje donošenju automatiziranih pojedinačnih odluka i na informacije.
U Vodiču kroz Opću uredbu o zaštiti podataka hrvatska Agencija za zaštitu podataka navela je i kazne za povredu tih prava koje su drastične.
Za kršenje prava ispitanika, prava pristupa nadzornog tijela i još nekih prava propisana je maksimalna kazna od 20 milijuna eura ili četiri posto godišnjeg prometa na svjetskoj razini, ovisno o tomu što je veće.
Za nadzor nad zaštitom osobnih podataka osnovan je i novi Europski odbor koji se sastoji od čelnika nadzornih tijela svake države članice i Europskog nadzornika za zaštitu podataka. Odbor će osiguravati dosljednu primjene Opće uredbe o zaštiti podataka u cijeloj EU i rješavati sporove između nadzornih tijela različitih država članica.
Međunarodna organizacija ICERTIAS, koja dodjeljuje oznake Best Buy Award, Quality medal (QUDAL) i Customers’ Friend, osmislila je promotivno-edukacijski projekt GDPR Stars, čiju će oznaku moći nositi samo društva ili organizacije kojima je iznimno stalo do zaštite osobnih podataka njihovih korisnika i klijenata.
Bankarski kartel nema previše smislenih alternativa
Hrvatski registar obveze po kreditima služio je bankama da izmjenjuju podatke kako tko otplaćuje rate, kao neka paraobavještajna organizacija, pa ne čudi da su sami privremeno to prestali raditi. No bankarski kartel nema previše smislenih alternativca, kaže sudski vještak Saša Aksentijević.
- Nitko neće tjerati nekoga da da svoje osobne podatke ili potpiše privolu, ali banka može odbiti raditi s takvim klijentom. A za platni promet ili kredite banke su nam jedini izbor - upozorava Aksentijević.
'Fejs', Twitter...
Nova pravila vrijede i za društvene mreže te tvrtke koje nisu iz EU, ali obrađuju osobne podatke građana EU.
Liječnički recepti
Recepte za lijekove moći ćemo naručivati telefonom jer je riječ o ugovornom odnosu, kažu u AZOP-u.
Jače od zakona
EU banke podatke šalju u SAD zbog oporezivanja. Tko ne potpiše tzv. Facta formular, neće moći poslovati s bankom.