Što je NFT i zašto cijeli svijet daje milijune na digitalne slike?

Nakon Gamestop ludnice i pumpanja cijena dionica kroz Reddit, internet ima novu veliku zanimaciju za kojom već mjesecima luduje cijeli svijet - NFT. 

U posljednje vrijeme mogli ste čuti kako ljudi troše milijune da bi kupili NFT neke digitalne umjetnine, glazbe ili čak popularnih GIF-ova. Tako je u prosincu netko dao čak 91,8 milijun dolara za dosad najskuplji NFT, a radilo se o slici The Merge, umjetnika poznatog pod pseudonimom Pak.

Svatko se s razlogom pita, zašto bi dali stotine tisuća ili milijune dolara da bi imali digitalnu umjetninu, video ili prvi tvit Jacka Dorseyja, osnivača Twittera, kad je sve to ionako dostupno na internetu. 

No što je NFT?

Pojam dolazi od složenice non-fungible token, odnosno nezamjenjivi token. Što znači da se u pravilu radi o nečemu jedinstvenome. 

Recimo novčanica od 100 kuna je zamjenjiva, sa 5 od 20 ili 10 od 10, ili bitcoin, kojeg možete zamijeniti drugim i na kraju imate identičnu stvar. No slika Mona Lise je nezamjenjiva. Ona je jedna i jedinstvena, iako možemo imati otisak. Kada to preselimo u digitalni svijet stvari se kompliciraju, jer jednim potezom miša možemo imati kopiju svega što je digitalno. 

No, NFT je dakle zapis (dugački kod) u globalnoj bazi podataka (blockchain) koji je jedinstven i ne može ga se mijenjati, slično kao što se u tom digitalnom katalogu zapisuju i sve transakcije kriptovaluta. Funkcionira kao digitalni certifikat  koji potvrđuje da ste baš vi vlasnik nečega i ne može biti još jedan takav, a vama omogućuje da ga prodate ili kupite nešto treće. Kako se radi o podacima kojima se ne može manipulirati, lako se može pratiti tko je vlasnik određene imovine i kako se mijenjalo to vlasništvo. Inače, prvi poznati NFT ‘Quantum’ nastao je 2014. godine, a radilo se o videu koji je prodan za 4 dolara.

Većina NFT-ova su dio ethereum blockchaina, kriptovalute poput bitcoina ili dogecoina, ali njegov blockchain (digitalni zapis) podržava i NFT-ove koji pohranjuju dodatne informacije. Uz to, i drugi blockchainovi su već implementirali svoje verzije NFT-a.

Što se može kupiti u NFT-u?

NFT može biti bilo što digitalno ili materijalno, od jednog piksela, do glazbenih albuma, videa, tvitova, a najčešće ga danas čujemo u kontekstu umjetnosti, kao dodatnu šansu glazbenicima da zarade na NFT prodaji glazbe. Tako su Kings of Leon lani u samo par dana zaradili 2 milijuna dolara od NFT prodaje svog albuma. 

No, NFT zajednice su se raširile na cijeli niz industrija, od gaminga i sporta, a u NFT su se uključile i brojne korporacije, poput Vise, Samsunga ili Hrvatske pošte koja je izdala NFT kriptomarke, a lani su rasprodali 1500 primjeraka s motivom Rimčeve Nevere. NFT-om se mogu kupovati i virtualna zemljišta i kuće u ‘metaverzumu’, a imamo tu i cijeli niz platformi poput Robloxa, Minecrafta, Axie Infinity…Kad se govori o digitalnim nekretninama, Snoop Dogg je kupio kuću u Sandboxu, a Paris Hilton je u Robloxu kupila cijeli otok. Sve to pokazuje koliko se NFT raširio u svijetu i postao dio svakodnevice, iako većina i dalje nema pojma o čemu se tu radi.

No, NFT se pokušava i povezati sa predmetima u stvarnosti, pa se tako priča i o NFT-u za kupnju stvarnih nekretnina, no tu veliku ulogu igra pravna regulativa. A, princip verifikacije je patentirao i Nike, kako bi mogli pomoću NFT-a potvrditi autentičnost tenisica.

Početkom veljače digitalna agencija Kontra je prva u Hrvatskoj predstavila svoj NFT, a oni navode da su ga kreirali kao pametni ugovor, koji uz ekonomsku ima i edukativnu vrijednost. Oni su kreirali 111 tokena, dio će dati radnicima, partnerima i polaznicima edukacija, a dio prodati na digitalnoj OpenSea platformi, pa tako, ovisno o tokenu, neki nude uz sam token i konzalting oko marketinga i poslovanja, ali i ručak. 

- Iako danas malo ljudi može uopće objasniti što je NFT, osobno vjerujem da će on vrlo skoro postati dio naše uobičajene svakodnevice. Tako će, primjerice, čak i ulaznice za koncerte biti spremljene kao NFT u blockchainu - navodi Ilija Brajković, suvlasnik Kontre.

NEMA NI BANKOVNI RAČUN Tinejdžer zaradio milijun dolara stvarajući NFT-ove: 'Meni novac još ne treba, to nije sreća'

Benyamin Ahmed ima samo 12 godina, a već je milijunaš. Dječak iz Londona stekao je milijunske iznose od kreiranja NFT online avatara kad nije zauzet zadaćom iz matematike, javlja NY Post. Njegova zbirka od 3350 personaliziranih slika prikazuje kitove koji nose bejzbol kape ili znojne trake, lule za pušenje ili cilindre, s raznim šarenim pozadinama. 

Čemu sve to?

NFT-ovi se danas kupuju najčešće iz nekoliko razloga, kao način stvaranja kolekcija, društveni status, ali i kao jednostavan dokaz o vlasništvu. Tako NFT-om možemo dokazati autentičnost digitalne imovine, a može se lako i dogovoriti kako će se koristiti autorska prava nakon kupovine, piše Bitcoin-Store. Naime, svatko može skinuti s interneta i imati na računalu kopiju najskuplje slike, ali, samo jedan čovjek ima original. Jedan od ključnih elemenata koji utječu na cijenu NFT-ova, bez obzira na što se odnose, je nestašica. Što su rjeđi, vrijednost im može biti veća. 

Uz to, da, kupci mogu na ovaj način i podržati digitalne kreativce, a zauzvrat ostvariti i neka prava korištenja tih djela, uz vlasništvo nad originalom. 

Kreativcima se pak na ovaj način otvorila prilika za zaradu na predmetima koji možda i ne bi bili izvor zarade. Pa tako netko može prodati NFT fontove za računalo, ili stickere .. sve. A tu je i opcija da od naknadne prodaje ili promjene vlasnika, njima dođe i postotak od prodaje.

PROMO NFT kolekcija: Radio Dalmacija zakoračila u kripto svijet!

Gdje kupiti NFT?

Kao što smo gore spomenuli OpenSea u slučaju agencije Kontra, to je samo jedna od trgovina gdje se NFT-ovi mogu kupiti i prodati. Tu su još i Rarible, Nifty Gateway, Foundation, SuperRare…A da bi ih kupili trebate imati i vlastiti novčanik, a Metamask je jedan od najpopularnijih. Ne njega treba napraviti depozit kriptovalute i potom kupiti NFT koji ostaje u vašem novčaniku.

Trgovanje NFT-om ugrožava okoliš

Kako NFT-ovi koriste istu blockchain tehnologiju kao i energetski iznimno zahtjevne kriptovalute, to znači i da one koriste puno struje, odnosno u konačnici doprinose povećanju razine stakleničkih plinova. Upravo o tome je na ovogodišnjem Bug Future Showu pričao i Ante Mandić, osnivač IN2. Istaknuo je kako se blockchain temelji na velikom broju servera koji rade bez prestanka i jedan su od razloga nestašice čipova te da samo bitcoin potroši više struje od Argentine. Ilustrirao je i kako je NFT lani potrošio oko 33 teravat sati, što potroši Srbija, dok se sama potrošnja udvostruči svakih pola godine.