Koraljni grebeni propadaju zbog globalnog zagrijavanja i ne mogu se vratiti u prvobitno stanje, ali znanstvenici upozoravaju da se hitno mora pokrenuti akcija da se spasi što se spasiti može
Neće biti kao nekad: Koraljni grebeni ne mogu se obnoviti
Svjetski koraljni grebeni ne mogu se vratiti u prvobitno stanje, pa bi se trebalo usredotočiti na zaustavljanje daljnjeg propadanja, objavili su u četvrtak australski znanstvenici.
Grebeni, uključujući australski Veliki koraljnji greben, ubrzano propadaju pod utjecajem globalnog zatopljenja, pretjeranog izlova ribe i onečišćenja, piše u članku u znanstvenom časopisu Nature.
"Vraćanje koraljnih grebena u prvobitno stanje više nije moguće", upozoravaju stručnjaci.
Ljudi se moraju "pomiriti" s "nekim promjenama kroz koje prolaze grebeni" kako bi im pomogli da "zadrže svoje biološke funkcije", kažu znanstvenici.
"Grebeni u budućnosti bit će radikalno drugačiji u odnosu na danas ili prije 30 godina", rekao je Terry Hughes, profesor na sveučilištu James Cook u Queenslandu.
"Danas se bavimo pitanjem možemo li uopće sačuvati svjetske koraljne grebene. Vjerujem da možemo, ali prilike za to se strahovito smanjuju", dodao je Hughes. "Moramo hitno djelovati!".
"Vraćanje na stanje prije stotinu godina, pa čak i zadržavanje postojećeg stanja više nije moguće", upozorio je australski znanstvenik.
Veliki koraljni greben dug je 2.300 kilometara i uvršten je na UNESCO-vu listu svjetske prirodne baštine. Prošle je godine njegova razgradnja ubrzala najviše otkada se počeo pratiti taj proces, i to zbog podizanja temperature mora u ožujku i travnju.
Početna istraživanja iz zraka i iz mora pokazala su da je 2016. godine razgrađeno 22 posto koralja u plićem moru. Sada je utvrđeno da je uništeno još više koraljnog ekosustava, čak 29 posto, a njegova je perspektiva prilično sumorna s obzirom na drugu uzastopnu godinu 'izbjeljivanja', što je bez presedana u njegovoj povijesti.
'Izbjeljivanje' nastupa kada koralji zbog neuobičajenih uvjeta, poput viših temperatura mora, počnu izbacivati sićušne fotosintetske alge, pa gube boju. Novija istraživanja pokazala su da se taj proces sada odvija i na većim dubinama, nedostupnima roniocima.
Svjetski čelnici dogovorili su se 2015. u Parizu da će smanjenom upotrebom fosilnih goriva ograničiti prosječan rast temperature na dva stupnja celzija iznad razina iz predindustrijskog doba, no udarac sporazumu nanio je predsjednik Donald Trump najavom povlačenja Sjedinjenih Država, a one su iza Kine drugi u svijetu najveći onečišćivač stakleničkim plinovima.