Koliko dobro ste upućeni u svoja radnička prava?

Međunarodni praznik rada je praznik kojim pripadnici i simpatizeri radničkog pokreta 1. svibnja obilježavaju sjećanje na svoja dostignuća, odnosno žrtve koje su njihovi pripadnici radničkog pokreta podnijeli 1886. godine kako bi se izborili za veća radna prava.

Iako se Praznik rada slavi kao službeni praznik u otprilike 80 zemalja svijeta, neslužbeno se slavi u gotovo cijelome svijetu. Zbog gospodarske krize, radnici diljem svijeta nalaze se u izuzetno lošoj situaciji koja postaje sve gora. Sve teži život radnika itekako se osjeti ukidanjem ponekih socijalnih beneficija te uvođenjem raznih mjera štednje. Iako je tu i Zakon o radu koji je namijenjen upravo zaštiti njihovih temeljnih prava na radnom mjestu, mnogi ne poznaju osnovne odredbe koje taj zakon propisuje pa stoga neke od njih donosimo u nastavku. 

Zasnivanje radnog odnosa i ugovora o radu 

Radni odnos zasniva se ugovorom o radu. Ako poslodavac sklopi s radnikom ugovor za obavljanje posla koji s obzirom na narav i vrstu rada te ovlasti poslodavca ima obilježja posla za koji se zasniva radni odnos, smatra se da je s radnikom sklopio ugovor o radu, osim ako poslodavac ne dokaže suprotno.

Ugovor o radu na neodređeno vrijeme obvezuje stranke dok ga jedna od njih ne otkaže ili dok ne prestane na neki drugi način određen ovim Zakonom. Poslodavac ne smije sklopiti jedan ili više uzastopnih ugovora o radu na određeno vrijeme na temelju kojih se radni odnos na istim poslovima zasniva za neprekinuto razdoblje duže od tri godine, osim u slučaju zamjene privremeno nenaznačenog radnika ili ako je to zakonom ili kolektivnim ugovorom dopušteno.

Zaštita privatnosti radnika

Prilikom sklapanja ugovora o radu, poslodavac ne smije tražiti od radnika podatke koji nisu u neposrednoj svezi s radnim odnosom. 

Osobni podaci radnika smiju se prikupljati, obrađivati, koristiti i dostavljati trećim osobama samo ako je to određeno ovim ili drugim zakonom ili ako je to potrebno radi ostvarivanja prava i obveza iz radnoga odnosa, odnosno u svezi s radnim odnosom. Ako je osobne podatke potrebno dostavljati trećim osobama radi ostvarivanja prava i obveza iz radnoga odnosa, poslodavac mora unaprijed pravilnikom o radu odrediti koje će podatke u tu svrhu prikupljati.

Radno vrijeme

Puno radno vrijeme ne smije biti duže od 40 sati tjedno. Na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, radno vrijeme se skraćuje razmjerno štetnom utjecaju uvjeta rada na zdravlje i radnu sposobnost radnika.

U slučaju više sile, izvanrednoga povećanja opsega rada i u drugim sličnim slučajevima, radnik na zahtjev poslodavca mora raditi duže od punoga radnog vremena (prekovremeni rad), najviše 10 sati tjedno. Ako prekovremeni rad određenoga radnika traje duže od četiri tjedna neprekidno ili više od dvanaest tjedana tijekom kalendarske godine, odnosno ako prekovremeni rad svih radnika određenoga poslodavca prelazi 10 posto ukupnoga radnog vremena u određenome mjesecu, o prekovremenom radu mora se obavijestiti inspektor rada.

Odmori i dopusti

Radnik koji radi najmanje šest sati dnevno ima svakoga radnog dana pravo na odmor (stanku) od najmanje 30 minuta, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno. Radnik ima za svaku kalendarsku godinu pravo na plaćeni godišnji odmor u trajanju od najmanje osamnaest radnih dana. Radnik koji radi na poslovima na kojima, uz primjenu mjera zaštite na radu, nije moguće zaštititi radnika od štetnih utjecaja, ima za svaku kalendarsku godinu pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje trideset radnih dana.

Za vrijeme korištenja godišnjeg odmora, radnik ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, a najmanje u visini njegove prosječne mjesečne plaće u prethodna tri mjeseca. Pravo na godišnji odmor nema radnik koji je to pravo u cijelosti, za tekuću kalendarsku godinu, iskoristio kod prethodnoga poslodavca.

Rodiljni dopust

Za vrijeme trudnoće, poroda i njege djeteta radnica ima pravo na rodiljni dopust. Radnica može početi koristiti rodiljni dopust 45 dana prije očekivanoga poroda i može ga koristiti do godine dana djetetova života. Za blizance, treće i svako sljedeće dijete radnica može koristiti rodiljni dopust do navršene treće godine djetetova života.

Nakon što dijete navrši jednu godinu života, jedan od djetetovih roditelja ima pravo raditi polovicu punoga radnoga vremena do tri godine djetetova života, ako je djetetu, prema ocjeni ovlaštenoga liječnika, potrebna pojačana briga i njega. Ako majka umre, napusti dijete ili ako je zbog bolesti ili drugoga važnoga razloga onemogućena brinuti se o djetetu, djetetov se otac može koristiti svim pravima koja su ovim Zakonom predviđena, radi zaštite majčinstva i podizanja djeteta.

Vrijeme noćnoga rada

Rad u vremenu između 22 sata uvečer i 6 sati ujutro idućega dana, a u poljoprivredi između 22 sata uvečer i 5 sati ujutro idućega dana, smatra se noćnim radom, ako za određeni slučaj ovim ili drugim zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom ili sporazumom sklopljenim između poslodavca i radničkog vijeća nije drukčije određeno.

Ako je rad organiziran u smjenama, mora se osigurati izmjena smjena, tako da radnik radi noću uzastopce najviše jedan tjedan. Zabranjen je noćni rad žena u industriji, osim ako je iznimno, u slučaju ozbiljne opasnosti, zbog zaštite nacionalnih interesa, takav rad odobrio ministar nadležan za rad.

Određivanje plaće

Poslodavac kojeg obvezuje kolektivni ugovor ne smije radniku obračunati i isplatiti plaću u iznosu manjem od iznosa određenoga kolektivnim ugovorom. Poslodavac je dužan isplatiti jednake plaće ženama i muškarcima za jednaki rad i rad jednake vrijednosti.

Ako kolektivnim ugovorom ili ugovorom o radu nije drukčije određeno, plaća se za prethodni mjesec isplaćuje najkasnije do petnaestog dana u narednom mjesecu. Prilikom isplate plaće, naknade plaće i otpremnine, poslodavac je dužan radniku uručiti obračun iz kojeg je vidljivo kako je utvrđen iznos plaće, naknade plaće i otpremnine. Za otežane uvjete rada, prekovremeni i noćni rad te za rad nedjeljom, blagdanom ili nekim drugim danom za koji je zakonom određeno da se ne radi, radnik ima pravo na povećanu plaću.

Zabrana otkaza

Za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnoga dopusta, koriš­te­nja prava na rad u skraćenom radnom vremenu roditelja, odnosno posvojitelja, korištenja posvojiteljskoga dopusta i dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju te petnaest dana nakon prestanka trudnoće, poslodavac ne može dati otkaz trudnici, odnosno osobi koja se koristi nekim od spomenutih prava.

Dok je radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je obolio od profesionalne bolesti privremeno nesposoban za rad zbog lije­če­nja ili oporavka, poslodavac mu ne može dati otkaz. Radnik koji je privremeno bio nesposoban za rad zbog oz­lje­de ili ozljede na radu, bolesti ili profesionalne bolesti, a za kojega nakon liječenja, ovlaštena osoba utvrdi da je sposoban za rad, ima se pravo vratiti na poslove na kojima je prethodno radio, a ako je prestala potreba za obav­ljanje tih poslova, poslodavac mu je dužan ponuditi sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgovarajućih poslova. Poslodavac može otkazati radniku kod kojega postoji profesionalna nesposobnost za rad ili neposredna opasnost od nastan­ka invalidnosti, samo uz prethodnu suglasnost radničkog vijeća.

Otpremnina

Radnik kojem poslodavac daje otkaz nakon dvije godine neprekidnoga rada, osim ako se otkaz daje iz razloga uvjetovanih ponašanjem radnika, ima pravo na otpremninu u iznosu koji se određuje s obzirom na dužinu prethodnoga neprekidnoga trajanja radnog odnosa s tim poslodavcem. 

Otpremnina se ne smije ugovoriti, odnosno odrediti u iznosu manjem od jedne trećine prosječne mjesečne plaće, koju je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca. Ako zakonom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu nije određeno drukčije, ukupan iznos otpremnine ne može biti veći od šest prosječnih mjesečnih plaća koje je radnik ostvario u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.

Značenje rada i radnog mjesta nam osigurava egzistenciju pa je stoga važno imati na umu i zakonodavnu razinu radničkih prava. Iako se temeljni odnosi poslodavca i radnika uglavnom tiču zarade kojom čovjek sebi i svojoj obitelji može osigurati siguran i dostojan život, itekako su važni uvažavanje i zaštita radničkih prava kao zajednička mjerila vrijednosti našeg društva.