Gdje Hrvati vole boraviti tijekom ljetnog odmora?

Hrvatski građani u prosjeku deset puta godišnje odlaze na jednodnevne vikend izlete van svog mjesta boravka koji ne uključuju noćenje. Rezultati su to istraživanja koje je Centar za istraživanje tržišta GfK proveo tijekom lipnja ove godine na reprezentativnom uzorku internet populacije (N=306) u dobi od 18 do 65 godina.

Maksimalno četiri puta godišnje na ovakav izlet otiđe 23 posto građana, do deset puta godišnje njih 44 posto, a više od 10 puta 27 posto. Na jednodnevne izlete bez noćenja nikada ne otputuje šest posto hrvatskih građana.

Zagrepčani najčešće posjećuju Sjeverni Jadran

Kada su u pitanju jednodnevni vikend izleti bez noćenja, najčešće se odabiru one destinacije koje su blizu mjestu stanovanja. Na vikende van mjesta boravka koji uključuju barem jedno noćenje, odlazi se dvostruko rjeđe, u prosjeku pet puta godišnje. Oni u dobi od 25 do 29 godina idu nešto češće, sedam puta godišnje. Općenito gledajući, najčešće se odlazi u kontinentalni dio Hrvatske, zatim na Srednji i Sjeverni Jadran te u inozemstvo.

Na dulji vikend s noćenjem, stanovnici Zagreba češće od ostalih  odlaze na Sjeverni Jadran, stanovnici Istre u kontinentalni dio Hrvatske, a zbog blizine Italije češće od ostalih putuju u inozemstvo. Više od polovice stanovnika Slavonije bira kontinentalni dio Hrvatske, dok osobe iz Sjeverne Hrvatske skoro podjednako na produljeni vikend odlaze na kontinent, srednji i sjeverni Jadran. Dalmatinci preferiraju kontinentalni dio zemlje.

Najmlađi vikende provode na kavama s društvom

Hrvatski građani vikend najčešće provode odmarajući kod kuće ili šetajući prirodom. Zagrepčani se češće od ostalih odmaraju kod kuće, dok Istrijani češće provode vikende u prirodi. Najmlađi (od 18. do 24. godine) češće od ostalih vikende provode na kavama s društvom, a oni malo stariji (od 25. do 29. godine) češće od ostalih se druže s prijateljima izvan kuće.

Oni u dobi od 25 do 29 godina češće od ostalih pod idealnim vikendom podrazumijevaju kombinaciju rekreacije, zabave i odmora , dok je osobama srednjih godina (od 41 do 55 godina) nešto češće idealan vikend izlet u prirodi. 

Mnogi zbog financijskih razloga ne planiraju putovati

Ovo ljeto najveći dio hrvatskih građana, njih 30 posto namjerava otputovati na Srednji Jadran iza koje slijedi Sjeverni Jadran (21 posto), dok na Južni Jadran namjerava otići njih 12 posto.  Zbog financijskih razloga i obaveza, ovo ljeto čak 26 posto hrvatskih građana nema namjeru putovati, dok 10 posto njih planira otputovati u inozemstvo. 

Kada se već odluče za putovanje, hrvatski građani informacije o smještaju najčešće traže preko poznatih ili prijatelja, ali se također se informiraju i na Internetu, preko službenih destinacija gradova, web stranica hotela te web stranica turističkih agencija. Većina provjerava kvalitetu pronađenog smještaja i to najčešće preko recenzija, odnosno ocjena ljudi na portalima za rezervaciju, potom preko poznatih i na osnovi komentara na blogovima te forumima.

Glavni nedostatak hrvatskog turizma su visoke cijene

Glavnim nedostatkom hrvatskog turizma hrvatski građani navode visoke cijene (bilo da se radi o smještaju ili o gastronomskoj ponudi) te slabu ponudu dodatnog sadržaja.

Nešto manje od polovice hrvatskih građana smatra da su prirodne ljepote i razvedena obala aspekti koji Hrvatsku razlikuju od ostalih turističkih destinacija, dok jedna trećina smatra da je čisto more razlikuje od ostalih destinacija. Austrija i Španjolska su zemlje za koje najveći broj ispitanih građana smatra da nam mogu biti uzor u turizmu.