Upravljajte svojim poslovnim životom - postanite freelancer

Situacija na tržištu rada je postala nesigurnija nego ikada te je posljedično pokrenula rast potražnje netradicionalnih oblika radnih odnosa. Tako se povećao broj freelancera, odnosno ljudi koji rade kao samostalni profesionalci ili honorarci. Biti freelancer znači biti samozaposleni radnik koji nije na duže vrijeme vezan za određenog poslodavca, a istovremeno može biti kratkotrajno vezan za više njih. Takav način rada obično usvoje ljudi koji nakon dobivanja otkaza ne uspijevaju pronaći drugi stalni posao. No, velik dio freelancera je svojevoljno izabrao biti slobodan od tradicionalnog načina rada jer su shvatili da od svojih vještina samostalno mogu zaraditi više novca nego da rade za nekoga. 

Nastanak internetskih stranica koje nude poslove freelancerima

Iako u svijetu već duže vrijeme postoje razne internetske stranice koje freelancerima nude poslove, u Hrvatskoj one tek nastaju. Situacija na tržištu rada je uzrokovala pojavu da su se u zadnja tri mjeseca otvorile čak tri internetske stranice koje direktno povezuju poslodavce i samostalne profesionalce. Rentaj.ME (www.rentaj.me), Freelance.hr (www.freelance.hr) i Sajt.hr (www.sajt.hr) služe kao platforma na kojoj poslodavci mogu nuditi projekte za koje im ne trebaju stalni zaposlenici, već im trebaju freelanceri. Isto tako se na njima freelanceri sami mogu predstavljati svojim životopisom i tražiti konkretne poslove. Dobivanje posla ovisi o vještinama i znanjima koje posjeduju, ali i iskustvu i naknadi koju zahtijevaju za svoj rad. Tvrtke angažiraju freelancere u slučajevima kada im nedostaje osoblja ili stručnog znanja te kada im je potrebno izvršenje zadatka koji nije u fokusu njihovog  poslovanja. Prednost njihovog zapošljavanja je ta što za manje troškova poslodavac može dobiti vrlo kvalitetnu uslugu jer su freelanceri osobe koje rade određenu vrstu posla u kojoj se usavršavaju, a s obzirom na to da nemaju fiksno radno vrijeme oni mogu biti stalno dostupni.

Zašto postati freelancer?

Odlučite li se raditi kao freelancer sigurno će vam ići u korist što ćete moći sami birati poslove koje želite raditi i koji su motivirajući jer nećete imati šefa koji će vam dodjeljivati samo dosadne projekte. Također ćete za neke poslove moći birati gdje ćete ih i kada raditi, tako ćete moći raditi u vlastitom domu i nećete gubiti vrijeme na odlazak na posao. No, za početak je najvažnije da freelancer sam sebe može pravilno procijeniti. On treba biti svjestan u kojoj kategoriji posla je najbolji i što može ponuditi klijentima. Procjenjivanje samoga sebe je bitno i prilikom određivanja cijene za svoje usluge, ali je pozitivno što nećete imati šefa koji će vas podcjenjivati po cijeni i vještinama koje posjedujete. Pri određivanju cijene usluge, uvijek treba imati na umu da prevelikim spuštanjem cijene postajete nelojalna konkurencija. Time ćete svima sniziti cijenu usluge, ali dugoročno škodite i sami sebi. Freelancer se uvijek treba prvenstveno istaknuti kvalitetom svojeg rada. 

Organizacija vremena je za freelancere jedan od najvećih izazova. Velika je prednost što si oni mogu sami izabrati vrijeme za rad kada su najviše motivirani i odmorni te nisu pod pritiskom šefa, a tako postižu kvalitetan rad. Freelancing često nudi veću zaradu, pogotovo ako imate puno iskustva i preporuka od klijenata s kojima ste radili jer možete više naplatiti svoje usluge.Uz to moći ćete uzeti onoliko klijenata koliko vam treba da zaradite više novca. Prednost je i to što ne morate raditi za loše poslodavce. Radnici koji rade za nekoga često moraju trpjeti loše klijente, no ne i freelanceri jer ih oni mogu lako odbiti ako ne žele s  njima surađivati.

Igor Farkaš koji već sedam godina radi kao freelancer u području IT tehnologije ispričao nam je o svojem iskustvu: „Nakon vrlo neugodnih iskustava s nadređenima poželio sam raditi poslove u kojima sam šef samome sebi, prihvaćati poslove s ljudima koji su korektni i normalni, koliko je to moguće“. Farkaš tvrdi da je bitno dokazati se da si stručnjak u vještini koju imaš jer te tako poslodavci prepoznaju i samim time dobivaš veće šanse za uključenje u razne projekte. Osim što postaješ prepoznat u svojoj struci, freelancing je dobar i zato što si možeš popuniti životopis raznim projektima na kojima su radio. „Studiranje i stalan posao je vrlo teško uskladiti pa se freelancing prirodno uklopio u moj stil života. Sad sam na samom kraju i možda iz navike mislim i dalje biti freelancer. Sam si određujem radno vrijeme, kao i slobodno vrijeme, nema stresa i straha od nadređenih, biram poslove koji su mi zanimljivi i poticajni. Mislim da je za mene takav način života idealan“, kaže Farkaš. 

Negativne strane rada freelancera

„Naravno, postoje i negativne strane freelancinga jer nemaš zdravstveno i mirovinsko osiguranje te nemaš mogućnost dobivanja kredita“, kaže Farkaš. Tome se još mora dodati da freelanceri nemaju uvijek posla što utječe na to da prihod nije zagarantiran, dok  zaposlenici u tvrtkama imaju konstanti pritok poslova i prihoda. Stoga im prihodi osciliraju jer nekada nema puno potražnje za njihovim uslugama. No, u nekim periodima oni mogu dobiti više prihoda nego bi zaradili da rade za neku tvrtku. Freelanceri trebaju posjedovati i određena dodatna znanja kao što je znati naći kvalitetne klijente kako bi mogli dobro zaraditi te ih i zadržati. Trebaju se znati prodati drugima, odnosno pravilno se predstaviti kako bi baš oni bili izabrani za zadatke na koje se prijave. Oni moraju biti u konstantnoj potrazi za novim poslovima, nitko to neće raditi za njih. Problem freelancinga je i u tome što nema šefa kao na poslu u tvrtkama da ih potakne na rad. Freelancer mora biti samomotivirajuća osoba koja ima volju za radom jer će inače zarađivati manje nego da radi za nekoga. 

Biti ili ne biti freelancer?

Većina vjerojatno nije baš sigurna da je freelancing profitabilan tip posla nego čekate na burzi sve dok ne nađete posao s kojim ćete se moći skrasiti do penzije. Razmislite još malo o tome nakon što pročitate sljedeće podatke. Kako prenosi portal MojPosao.net, primjerice u Srbiji oko 50 000 profesionalaca rade kao freelanceri čija se prosječna plaća kreće iznad 2000 eura, što je i do šest puta više od plaće prosječnog srpskog radnika. Od 2011. do 2012. godine broj freelancera se povećao za oko 60 posto, podatak je to koji je iznio Kjetil Olsen, potpredsjednik Elancea, najveće svjetske kompanije za zapošljavanje putem interneta. Programeri i IT stručnjaci su bili prosječno plaćeni 21,7 dolara po satu što je bio najveći iznos plaće za freelancere, a slijede grafički dizajneri s 20,1 dolar. Na portalu Rentaj.ME ukazuju na to da su najtraženiji poslovi vezani upravo uz elektroničko poslovanje, a ono podrazumijeva izradu software-a, pisanje, dizajn i upisivanje podataka u baze. Također su vrlo traženi poslovi prevođenja, marketinga, računovodstva i pravni poslovi.

Tko su hrvatski freelanceri?

Online servis Freelance.hr za zapošljavanje nezavisnih profesionalaca u prvih 50 dana postojanja okupio je više od 700 hrvatskih freelancera. Prepoznavši prednosti platforme na kojoj se kontinuirano nastavlja raditi, dosad okupljeni registrirani članovi spremno su predstavili svoje vještine s ciljem ostvarivanja novih poslovnih suradnji. „Zadovoljni smo početnim radom i velikim interesom te povratnim informacijama koje neprestano pristižu od lansiranja Freelance.hr-a“, ističe Andrey Shtylenko, voditelj projekta Studija Antar. “Upravo smo lansirali novu verziju servisa s poboljšanjima vezanim uz sistem notifikacija te komunikaciju freelancera i poslodavaca. Sada fokus stavljamo na ocjenjivanje, koje će motivirati obje uključene strane da izgrade međusobno povjerenje.“, dodaje Shtylenko.

Osim velikog broja uključenih nezavisnih profesionalaca, servis je pridobio i pažnju poslodavaca koji su u prvih 50 dana objavili preko 50 oglasa za projektno zapošljavanje. Time je zaokružena svojevrsna zajednica, jedan od primarnih ciljeva servisa. „Freelance.hr nije samo servis za zapošljavanje, on je ujedno i prilika da se nauče, razumiju i riješe poteškoće s kojima se pri zapošljavanju susreću obje uključene strane. Prva hrvatska baza freelancera i poslovnih subjekata koji ih angažiraju ili o tome razmišljaju. Ovakvo zapošljavanje ima niz prednosti, ali i prava te obaveza freelancera o kojima putem osnovanog Hrvatskog društva nezavisnih profesionalaca pokušavamo informirati javnost “, zaključuje Matija Raos, predsjednik HDNP-a i inicijator projekta Coworking Croatia.

Odluka treba li biti freelancer ovisi isključivo o vašim kvalitetama i osobinama. Osoba koja je nemotivirana za konstantno traženje zadataka ne može biti freelancer, oni moraju biti ambiciozni, uporni, samopouzdani, vješti u onome što rade i prije svega samostalni. Sloboda koja se dobije za uzvrat je na visokoj cijeni, ali se isplati jer preuzimate kontrolu nad svojim vremenom i poslom koji obavljate.