Produktivnost opada zbog predugog sastančenja

Ako ste duže vrijeme usredotočeni na jednu stvar ili problem, ili ne možete odlučiti jede li vam se salata ili tjestenina, naprežete tzv. “moždane izvršne resurse”. Oni su odgovorni za produktivno funkcioniranje tijekom dana. Iscrpite li ih jednom aktivnošću, vaše će sposobnosti u drugoj, nevezanoj aktivnosti, biti narušene, tvrde znanstvenici sa Sveučilišta Minnesota. Utrvđeno je dugi poslovni sastanci najpogubnije djeluju na “moždane resurse”.
Tijekom dugotrajnog sastančenja mozak izvršava tri aktivnosti koje su glavni “likvidatori” produktivnosti. Ljud su primorani biti disciplinirani, pozorno slušati o čemu se govori te mudro odlučivati.
Te tri, za mozak najiscprljujuće aktivnosti, izazivaju ubrzan pad koncentracije i produktivnosti kod zaposlenika, koji na kraju pogrešno odlučuju. Tako, dugoročno, podjednako štete zaposlenicima i tvrtci, kažu znanstvenici.

Sastanci bi se trebali provoditi rjeđe, a njihov glavni cilj je poticati zaposlenike na kreativnost, ističu radni terapeuti. Stoga preporučuju kratka i smislena okupljanja umjesto višesatnih, apstraktnih rasprava.

Dobar sastanak stručnjaci opisuju kao djelotvoran, pozitivno usmjeren, zabavan i motivirajuć. Na takvome bi sastanku u raspravi trebali sudjelovati svi zaposlenici i bez straha reći ono što doista iskreno misle.

Učestali sastanci , osobito ako su dugi i monotoni, “razbijaju” radni dan na male, nejednake djelove. Tako narušavaju sposobnost koncentracije i produktivnost zaposlenika, čime tvrtka indirektno šteti sebi.

Poslovni sastanci čine ljude nesretnima, utvrdili su znanstvenici. Pokazalo se da su štetni i frustrirajući utjecaji veći što je veći broj pohađanih sastanaka i duže vrijeme provedeno na njima.