Presjekli Hrvatsku na pola jer 'ustaše opet provode genocid'

Prve srpske barikade niknule su na današnji dan prije 29 godina na kninskom području, oko Kijeva. Lokalni pobunjenici su preko noći posjekli stabla i preko prometnica postavili barikade. Blokiralin su ceste i tako Hrvatsku presjekli na pola.

Tražili su autonomiju. No zapravo su tražili povod za rat.

- Razrađujući beogradski scenarij i instrukcije koje je dobio, predsjednik Skupštine općine Knin Milan Babić po povratku u Knin 17. kolovoza proglašava 'ratno stanje'. Posebno odabrani oficiri i agenti vojne kontraobavještajne službe, pripadnici milicije te dužnosnici SDS-a započinju s podjelom oružja iz skladišta JNA lokalnom stanovništvu. 

U Kninu je Babić zatvorio trgovine i tvornice. Na svim važnijim putnim pravcima od sjevera prema jugu Hrvatske podignute su barikade. Naoružani ljudi, najčešće u uniformama JNA, zaustavljali su i pretraživali vozila, pljačkali i maltretirali putnike. Na hrvatskim cestama u srcu turističke sezone nastao je kolaps i bezakonje. Turisti su na pobunjeničkim barikadama bili izloženi šikaniranju i samovolji lokalnih kriminalaca. Otpočela je tzv. balvan revolucija.

Pobunjenici su prometno presjekli Hrvatsku, nanoseći goleme štete njezinom gospodarstvu. Zaustavljen je protok ljudi i robe između sjevera i juga Hrvatske. Turisti su masovno napuštali hrvatsku obalu. Hrvatska je proglašena zonom visokog rizika i strana diplomatska predstavništva pozvala su svoje državljane da se suzdrže od puta i napuste Hrvatsku - piše Dušan Viro u svojoj knjizi Slobodan Milošević - anatomija zločina.

'Teror nad Srbima i ponovljeni genocid'

Ističe kako su srpski mediji događanjima u Hrvatskoj dali prvorazrednu važnost. Ton je davala Miloševićeva televizija koja je u središnjim terminima izvještavala o 'teroru nad Srbima i ponovljenom genocidu'. 

BALVAN REVOLUCIJA 'Uzeo sam traktor, natovario kamenje i iskipao ga na cestu'

Visoki dužnosnici Socijalističke partije izjavljuju 'da je spontani otpor srpskog naroda u Hrvatskoj zapravo odgovor režimu terora koji provodi ustaška vlast'. U javnosti je stvoren dojam da je cijela Srbija dignuta na noge kako bi obranila 'ugroženi' srpski narod u Hrvatskoj.

Datum 17. kolovoza 1990. proglašen je u Republici Srpskoj Krajini danom ustanka srpskog naroda. U Hrvatskoj je pak taj dan označio početak rata.

Događaji od 17. kolovoza 1990. imat će u kasnijem razdoblju za pobunjene Srbe i simbolično i praktično značenje, objašnjava Nikica Barić u knjizi Srpska pobuna u Hrvatskoj: 1990- 1995.

TADA JE POČEO RAT 'Predajte oružje i idite, jer sada se Pakrac pripaja SAO Krajini'

- Milan Martić, u kolovozu 1990. inspektor u kninskoj policiji i djelatni suradnik pobune, a dvije godine kasnije ministar unutarnjih poslova RSK, u novogodišnjoj i božićnoj čestitki pripadnicima svog ministarstva krajem 1992. navodi da su oni u 'prošlim teškim i sudbonosnim vremenima' bili izloženi 'teškim iskušenjima' u obrane 'svoje rodne grude' i srpskog naroda. Ipak, oni oni nisu dozvolili ' ustaškom režimu u Zagrebu' da ih 'podmuklo razoruža' i izvrši ' genocid nad srpskim narodom'. Nema sumnje da je tom porukom Martić aludirao upravo na događaje do kojih je došlo 17. kolovoza 1990. 

Simbolička vrijednost tog datuma bit će naglašena i u 'Zakonu i praznicima Republike Srpske Krajine' koji je proglašen 20. travnja 1993. U njemu je definirano da se 17. kolovoza u RSK slavi kao 'Dan ustanka srpskog naroda' - ističe Barić.