'Uzeo sam traktor, natovario kamenje i iskipao ga na cestu'

Balvanima i kamenjem na današnji dan 1990. pobunjeni Srbi odsjekli su jug od sjevera Hrvatske. Tražili su autonomiju. No zapravo su tražili povod za rat.

Prometnice okolo Knina blokirane su 17. kolovoza čime je i fizički započela oružana pobuna koja je zbog stavljanja velikih balvana i krupnog kamenja prozvana „balvan revolucijom“. Bio je to uvod u Domovinski rat i otvorenu agresije Srbije i JNA na Hrvatsku.

U selu se čulo: 'Ajmo postaviti kamenje na cestu'

Službena zabilješka Stanice javne sigurnosti Benkovac o postavljanju barikada na cesti Benkovac- Karin 17.8. 1990. glasi ovako: 

Raić Milenko (20) iz Benkovačkog Sela, po narodnosti Srbin, državljanin SFRJ, neoženjen, po zanimanju zidar, vojsku nije služio, do sada nekažnjavan, svjedoči sljedeće u vezi postavljanja prepreka ovlaštenoj osobi SJS Benkovac
- Dana 17.8. 1990. u poslijepodnevnim satima, nalazio sam se u kući u Benkovačkom Selu. Između 18-19 sati ispred avlije moje kuće okupilo se dosta mještana a iz one grupe se čulo: Idemo postaviti kamenje na cesti prema Karinu', 'Idu specijalci iz Obrovca prema Benkovcu'. Nije mi poznato tko je to vikao, a ja sam odmah potom uzeo traktor mog oca te u traktor utovario kamen. Kamen u traktor mi je pomogao tovariti Alavanja Zoran, sin Dušana, Rnjak Kristian, a bilo je još tu djece, čija imena ne znam - svjedočio je Milenko.

'Kajem se i neću više'

'Po utovaru kamena u traktor, istog sam odvezao na cestu Benkovac-Karin, te ga iskipao u predjelu Kule Atlagić, na lijevi prometni trak tj. na trak koji je namijenjen vozilima koji se kreću iz pravca Obrovca. Odmah iza mene traktorsku prikolicu natovarenu s kamenjem iskipao je Raić Luka....' - nastavlja Milenko Raić.

Nakon toga još spominje tko je sve bio istovarao kamen te na kraju izjavio 'kajem se što sam tako nešto učinio, a sigurno više to nikada neću učiniti'.

Službenici Stanice javne sigurnosti Benkovac napravili su nakon prvih barikada "službenu zabilješku" u kojoj je jedan od sudionika bio i Dušan Raić (1940.) iz Benkovačkog Sela. On je objasnio kako su on i još nekoliko mještana natovarili traktore kamenom ili su ih već imali natovarene, te su ih istresli na cestu kod Kule Atlagića.

Ekstremistička interpretacija prošlosti

Barikade su lokalni Srbi vidjeli kao objasnili kao otpor novoj hrvatskoj vlasti. Govorili su o novom genocidu nad Srbima i "ponovno punjenje jama", jer je, po njima, vlast Franje Tuđmana napustila antifašističku ostavštinu i opredijelila se za ustaštvo i genocid nad Srbima.

- Pobuna dijela Srba u Hrvatskoj, koja je počela cestovnim barikadama 17. kolovoza 1990. u sjevernom predgrađu Benkovca, pravdala se strahom od genocida nad Srbima, ali je zapravo bila motivirana politikom isključivanja bile kakve mogućnosti zajedništva i suradnje s drugima u Hrvatskoj, ističu povijesna istraživanja. U temelju te politike nalazila se šovinistička i ekstremistička interpretacija prošlosti a rezultirala je kriminaliziranom tvorevinom Republikom Srpskom Krajinom (RSK) koja je završila tragično po sebe i Hrvate koji su živjeli na tome teritoriju- kaže povjesničar Vjeran Pavlaković u časopisu Politička misao.

U članku o simbolima i kulturi sjećanja u Republici Srpskoj Krajini Pavlaković ističe da su ondje optuživali Tuđmana da je napustio antifašizam, a da su to i sami napravili.

- Kultura pamćenja RSK-a posve se fokusirala na odabrane traumatične trenutke iz nedavne prošlosti koja je isključivala suživot sa svim ostalim etničkim skupinama. Ona je potpuno okrenula leđa multinacionalnom i antifašističkom naslijeđu zajedničkog partizanskog otpora, te se oslonila na četničko naslijeđe i njemu srodnoj šovinističkoj ideologiji Velike Srbije -  navodi Pavlaković i dodaje da je rezultat toga strašan krvavi rat protiv Hrvatske te konačni bijeg više od 150 tisuća hrvatskih Srba nakon sloma RSK-a.

Bilo je jasno da Srbi žele rat

Pobunu su vodili psihijatar Jovan Rašković, zubar Milan Babić te Milan Martić, vođa krajinske milicije koji je 1995. godine naredio raketiranje Zagreba.

17.8. - HUŠKANJE RADIO KNINA
Naoružani lokalni Srbi kojima je potpomogala JNA podigli barikade na cestama, a političko vodstvo pobunjenih Srba na Radio Knina objavilo ratno stanje.
18.8. - NAPAD NA POLICIJU
RH poziva na toleranciju i mir, Srbi u Gračacu, Obrovcu, Benkovcu, Korenici i D. Lapcu napali policijske postaje. Milan Babić proglasio ratno stanje.
19.8. - POČETAK REFERENDUMA
Srbi su počeli izlaziti na referendum o svojoj autonomiji. Predsjedništvo RH traži od Predsjedništva SFRJ da osigura poštovanje ustavnog poretka u zemlji.
20.8. - JNA SE PRIJETI
Savezna vlada i vojni vrh ultimativno zahtijevaju od Vlade RH da ne sprječava pobunu Srba u Krajini. Otvoreno prijeti izravnim upletanjem JNA.
21.8. - SRBI ZA AUTONOMIJU
Obrana Hrvatske i razvijanje demokracije nadstranačka je obveza svih, zaključak je svih hrvatskih političara. U Negoslavcima, selu u vukovarskoj općini, za autonomiju glasovalo 132 posto Srba!?
24.8. - REVOLUCIJA O ZAŠTITI USTAVA
Izvanredno zasjedanje Sabora. Tuđman kaže da smo suočeni s oružanom srpskom pobunom. Sabor donosi Rezoluciju o zaštiti ustavnog poretka, Mesić imenovan predstavnikom RH u saveznom Predsjedništvu.