Na rad u Austriju bez dozvole

Mnogi državljani Republike Hrvatske iskusili su život pun strahova i neizvjesnosti te poniženja kada je u pitanju pravo na rad, preduvjeti za egzistenciju unutar EU. Sloboda kretanja koja je uvjetovana zakonom o ljudskim pravima nekada može biti ograničena sporednim faktorima poput prava na rad u nekoj zemlji.

Od 1. srpnja to više neće vrijediti za državljane Republike Hrvatske koji se već nalaze ili planiraju život u Austriji.  Za Austriju je bilo moguće da održi sedmogodišnje prijelazno razdoblje nakon ulaska Hrvatske u EU i ona je to iskoristila do posljednjeg dana.

Tijekom proteklih godina preduvjet za zapošljavanje hrvatskih građana u Austriji su bile dozvole koje su ishodili isključivo poslodavci.
Za većinu njih je to bila gnjavaža s administracijom koja ih je koštala oko 100 eura, a kao dodatna prepreka tu je stajao i Zavod za zapošljavanje (AMS). Institucija koja upravlja tržištem rada, gledala je prije svega može li netko tko je već na austrijskom tržištu učiniti isti posao.

U prednosti su bili Austrijanci i ostali građani EU kojima dozvola za rad nije potrebna.

Od 1. srpnja situacija se mijenja i svaki hrvatski državljanin može raditi u Austriji bez dozvole koju je izdao AMS i ima potpuno besplatan pristup tržištu rada kao i svaki drugi građanin EU-a te svaki Austrijanac.

USPRKOS KORONA KRIZI Austrija potpuno otvara tržište rada za Hrvate od 1. srpnja: Evo koja zanimanja najviše traže

Policija rezervirana samo za Austrijance, nitko ne poriče diskriminaciju 

Austria ima 3,8 milijuna zaposlenih, uključujući 800.000 koji nisu Austrijski državljani. Prema službenim podatcima iz 2019. od toga je 35.000 Hrvata. Podataka o nedokumentiranim radnicima ili radnicima sa crnog tržišta nema, a nagađa se kako njihov broj nije velik, kaže za 24 sata Johannes Peyrl, stručnjak za integraciju i europski zakon pri Zavodu za zapošljavanje u Beču.

Također ne vjeruje da će otvaranje rada za Hrvate utjecati na tržište u dugotrajnom pogledu, niti da će se njihova količina znatno povećati obzirom da su dosadašnje dozvole za rad automatski uključivale i pristup tržištu za članove obitelji.

Peyrl-ovo stajalište je kako ne postoje određena profesionalna područja koja bi Hrvatima u Austriji mogla olakšati uporište. Kaže da se to ne temelji na državljanstvu, već na  kvalifikacijama. Rijetka su zanimanja, od kojih je možda policija specifičan slučaj, koja su rezervirana samo za Austrijance.

- Ne mislim da se to temeljiti na državljanstvu, već na  kvalifikacijama. Uzmimo za primjer umjetnike jer je to posebno veliko kozmopolitsko polje: ako je umjetnik uspješan onda državljanstvo nije presudno. Općenito, bolje kvalificirani ljudi imaju manje problema na tržištu rada – tvrdi Johannes Peyrl za 24 sata.

No jedno je sigurno: postoji velika mogućnost da će se Hrvati u profesionalnom pogledu susretati sa diskriminacijom. Peyrl to nije porekao, štoviše potvrdio je njezinu opću prisutnost na svim poljima u Austriji.

- Ženski odjel je prošle godine napravio studiju o diskriminaciji općenito, dakle bez obzira na nacionalnost. Istraživanje je također proispitivalo kvalificirano zapošljavanje, vještine i sposobnosti za određene funkcije. Rezultat je da zapravo oboje postoje. Također je slučaj da mnogi ljudi koji nisu Austrijanci nemaju poslove prema svojim kvalifikacijama i prema vlastitim standardima. Naravno, postoje i nezakonita pitanja, na primjer, ako se plaće ne isplaćuju pravilno ili su ljudi općenito plaćeni manje nego kolektivnim ugovorom (na plaću manju od one na koju imaju pravo). Međutim, savjet Zavoda za zapošljavanje (AK) je jasan. Dotični ljudi bi trebali doći k nama i provjeriti jesu li njihove plaće ispravne i imaju li pravo na veće plaće – objašnjava Peyrl za 24 sata.

HRVATSKA IM OMILJENA Anketa pokazala: 3,3 milijuna Austrijanaca ići će na more...

 
Proći ćete dobro ako se Austrijanci zauzmu za vas

Naša sugovornica Tamara Gal u Austriju je došla kao studentica Glazbene akademije u Beču. Kaže kako će otvaranje tržišta rada za Hrvate transformirati živote njezinih poznanika. I sama je svjedočila pružanju podrške prijateljicama koje su se bez obzira na visoke kvalifikacije, odlučile na rad na crnom tržištu u poslovima poput čišćenja, kako bi preživjele.

Kaže kako je taj posao dosta nezahvalan iz sigurnosnih razloga jer ulazite u nečiji privatni prostor. Često je prijateljicama davala podršku i bila im u pratnji kada su odlazile kod prvog klijenta. Jako je sretna što će sada te iste čistačice imati pristup poslovima za koje su zapravo kvalificirane, poput odgajateljica u vrtiću, učiteljica i kostimografkinja. Za razliku od njih Tamarino iskustvo je bilo nešto drugačije jer je završila fakultet u Austriji pa joj se radna dozvola pripala automatski.

Kaže da ste u puno povoljnijoj poziciji ukoliko studirate u Austriji nego da kao visoko obrazovana osoba pristupite tržištu iz neke druge zemlje. Ona se osobno za početak ponudila da volontira u uredu za nekretnine kako bi uz studij što bolje naučila njemački jezik. Vlasnica ureda se zauzela za nju u svim pogledima te ju je preporučila za posao asistentice u tvrtki prijatelja koji se bavi zastupništvom u ovom dijelu Europe.

-  Bez obzira što je bilo drugih ljudi na intervjuu on je htio mene zbog preporuke. To je stvar povjerenja, a on je vjerovao osobi koja me preporučila. U startu sam imala problema sa otvaranjem računa u banci. Požalila sam se novom poslodavcu na to iz razloga što mi ne bi imao gdje isplatiti plaću. Nakon samo jednog poziva budućeg poslodavca u banku imala sam termin za otvaranje računa i bili su jako ljubazni prema meni. Ukoliko se netko ne zauzme za vas na austrijskom tržištu, nećete proći dobro. Ukoliko se za vas zauzme Austrijanac sve će teći glatko – kaže pijanistica Tamara Gal koja se u međuvremenu osamostalila te uz pijanističku i profesorsku aktivnost otvorila i marketinšku djelatnost. 
 
Čak i ako ste radili na crno imate pravo na isplatu kao i registrirani radnici

KORONA KRIZA Austrija neće podržati plan za oporavak: 'To je neprihvatljivo'

Ono što je također važno je to da će ljudi i dalje moći raditi bez registracije u sustavu socijalnog osiguranja, a to se odnosi i na Austrijance i ostale građane EU-a, nastavlja sa detaljima radnih prava za Johannes Peyrl. Čak i ako su Hrvati radili bez dozvole za zapošljavanje, unatoč tome što im bila potrebna, oni imaju pravo na isti novac kao da imaju tu dozvolu. Kolege iz odjela za radno pravo u Zavodu za zapošljavanje (Arbeiterkammeru) pomažu hrvatskim radnicima. Razlog za to je što poslodavci ne smiju iskoristiti činjenicu da zapošljavaju ljude bez dokumenata. Štoviše: ako su Hrvati radili, oni jednostavno imaju pravo na novac. Posebna norma austrijskog zakona, takozvani „Zakon o zapošljavanju stranaca“ ( Ausländerbeschäftigungsakt), kaže upravo to. Pa čak i ako rade bez radne dozvole, imaju pravo na isti novac kao da su radili ako su propisno registrirani.
 
Socijalno pravo ili pravo naknade za nezaposlene

Prema EU zakonu je za naknadu u slučaju gubitka posla odgovorna posljednja zemlja zaposlenja. Dakle, ako Hrvat dođe u Austriju i još nije radio ovdje, onda Hrvatska, ukoliko je tamo posljednje stanje zaposlenosti, ostaje zakonski odgovorna za naknadu za nezaposlene osobe, prema zakonodavstvu EU-a. Ukoliko je hrvatski državljanin, na primjer, radio u Austriji jedan dan, to je već drugačije. Pretpostavimo da Hrvatica tamo radi tjedan dana od 1. srpnja, a zatim opet izgubi posao. Tada bi Austrija bila odgovorna članica kao posljednja država zaposlena. Tada bi se trebalo zbrojiti vremenski period u kojemu je osoba radila unutar EU, uključujući vrijeme iz Hrvatske. U Austriji je potrebna jedna godina rada za ostvarivanje naknade za nezaposlene, a ako je osoba radila jednu godinu u Hrvatskoj i jedan tjedan u Austriji, onda ima pravo na naknadu za nezaposlene u Austriji (jer je puna godina rada u EU). To je potpuno neovisno o državljanstvu, isto bi vrijedilo i ako je Austrijanac radio u Hrvatskoj, a sada dolazi u Austriju. Općenito govoreći: nejednako postupanje na temelju državljanstva općenito nije moguće iz zakonske perspektive.
 
Najaktualniji poslovi koji se traže na Austrijskom tržištu

 Ministrica za rad i socijalnu skrb Christine Aschbacher prošli tjedan je za 24 sata rekla kako je pandemija korona virusa transformirala tržište rada. Potrebni su specijalisti u smart factory-ju, artificial intelligence-u, auto- industriji, medicinskim inovacijama te educirani njegovatelji i njegovateljice.