Vipnet uopće neće otpisivati dug, HT će imati socijalne kriterije kao i banke koje su skeptične prema otpisu. Gradovi tek trebaju donijeti odluke i otpis će ovisiti kolika su primanja ili imovina blokiranoga
BLOKIRANI ĆE SE NAČEKATI
Gradovi, telekomi i banke neće otpisivati dug poput Vlade!
Jadranka Hotko (57) iz Zagreba otišla je u Finu provjeriti je li među onima kojima je oprošten dug. I ugodno se iznenadila. 500 kuna glavnice i 1700 kuna kamata i troškova ovrhe za dug za dopunsko osiguranje HZZO-u je nestao.
- Nadala sam se da će Vlada održati obećanje i drago mi je da jesu. To pomaže, ali su mali iznosi koji ništa ne rješavaju. Nitko ne bježi od toga da dug treba vratiti, ali treba promijeniti kompletni Ovršni zakon. Kamate bi trebale biti otpisane jer je dugove s njima nemoguće vratiti - kaže nam.
Ova blagajnica u jednom trgovačkom lancu je prije devet i pol godina posudila 4000 kuna od jedne zadruge. Platila je 15.000 kuna, duguje još 60.000 i protiv toga se bori na sudu, sve je prijavila i DORH-u, ali bez pomaka. Smatra da je sustav propustio zaštiti građane od takvih lihvarskih institucija.
Tvrtke, banke i gradovi nemaju obavezu otpisati dugove
Vlada se pohvalila da su oni, državne tvrtke i ustanove su otpisale 1,3 milijarde kuna dugova do 10.000 kuna. Ukupno je deblokirano više od 6000 građana, a za više od 150.000 je umanjen dug. Otpisani su iznosi koji su dugovali državnim tvrtkama poput HEP-a, ministarstvima, Poreznoj upravi, institucijama poput Zavoda za zdravstveno osiguranje.
No, sad je pitanje hoće li ih slijediti i telekomi, gradovi i njihove tvrtke, banke i drugi. Oni nemaju nikakvu obvezu otpisati dugove do 10.000 kuna, nego je Vlada samo apelirala na njih da učine isto što i državna tijela.
Vladine institucije su djelomično ili potpuno prestale provoditi ovrhe za 382.000 plaćanja i 150.474 građana. Podsjetimo, samo nešto više od 6000 je deblokirano, a za ostalih 144.000 dug je umanjen tim otpisom, ali su još u blokadi. Vlada je ranije procijenila da kada bi se i gradovi i njihove tvrtke uključile u otpis, poništilo bi se čak 860.327 ovrha. Više od 11.000 građana bi bilo potpuno deblokirano, što je 5000 više nego je Vlada dosad potpuno deblokirala. A kada se tome pridodaju telekomi, financijske institucije poput banaka i ostali, broj deblokiranih bi značajno porastao. Jer zbog duga do 10.000 kuna je blokirano oko 110.000 građana.
No, već sad je jasno da neće svi otpisivati kao Vlada: bez ikakvih kriterija osim da je ovrha nastala do kraj prošle godine. Svi oni imaju rok od 60 dana da se odluče hoće li i kako otpisivati dugove.
Vipnet: Ne vidimo potrebu za promjenom
Vipnet nam je odgovorio da neće otpisivati dugove.
- Korisnike na vrijeme obavještavamo o dugovanjima te na taj način radimo prevenciju akumuliranja troškova. Također se trudimo izaći u susret našim korisnicima te u direktnom kontaktu s njima iznalazimo načine odnosno predlažemo prihvatljive modele podmirenja dugovanja. U ovom trenutku ne vidimo potrebu za promjenom dosadašnje poslovne prakse koja se odnosi na naplatu dospjelih, a nepodmirenih dugovanja fizičkih osoba - odgovaraju iz Vipneta.
Hrvatski telekom: Podržavamo nastojanja Vlade RH
Hrvatski telekom kaže da će tek donijeti odluke, ali da će se voditi socijalnim kriterijima.
- Hrvatski Telekom podržava nastojanja Vlade RH u rješavanju problema građana s blokiranim računima, poglavito kada je riječ o socijalno ugroženim građanima. O kriterijima i načinu kojima će se Hrvatski Telekom pridružiti aktivnostima Vlade RH vezano za otpis dospjelih dugova, donijet će se poslovna odluka te će ista biti javno dostupna unutar rokova predviđenih zakonom - kažu nam.
Iz Tele2 nismo dobili odgovor.
Udruga banaka se također poziva na socijalne kriterije i praksu, kako bi se pomoglo samo onima koji ni sad ni ubuduće ne mogu vraćati dugove. Traže i porezne stimulacije, ali napominju da banke već nude reprograme. Vlada je inače predvidjela poreznu olakšicu za otpis dugova, ali banke ističu da se time samo eliminiraju porezna davanja na gubitke, a ne i daju porezne stimulacije.
- Bez obzira na novi paket zakona, potrebno je u praksi pojačati mogućnost izvansudskog dogovora s pojedinim dužnicima kako bi se za konkretan problem našlo konkretno dugoročno rješenje. Uključivanje više institucija koje će sudjelovati je dobar smjer, a najbolje je učiti iz dobre europske prakse da u Hrvatskoj akva savjetništva zažive i ostvare rezultate - kažu u Hrvatskoj udruzi banaka.
Onima koji su blokirani zbog komunalnih naknada, zakupa, odvoza otpada, neplaćanje vode, plina, ostaje se samo nadati da će njihovi lokalni čelnici donijeti odluke o otpisu. U Udruzi gradova pojašnjavaju da svaki grad mora donijeti odluku hoće li otpisivati dug i koji će biti kriteriji. Nitko ne mora poslušati Vladu i otpisivati dugove svima do 10.000 kuna.
Nove masovnosti neće biti
Gradovi će vjerojatno ići na dodatne socijalne kriterije, poput imovine ili prihoda po članu obitelji. Blokiranima samo ostaje pratiti medije jer u svakom gradu može biti potpuno drugačija odluka koju će primjenjivati oni i njihova komunalna društva.
Rok za odluke svih njih je 60 dana. Tek tada će se vidjeti koliko još građana će dočekati oprost, ali već je jasno da nove masovnosti neće biti.
Iako je Vlada donijela odluku o otpisu, postavlja se pitanje i tko će snositi troškove ovrhe kada su dug i kamata izbrisani. Primjerice, ako je HŽ, HRT ili HEP već poslao ovrhu, u njoj su troškovi odvjetnika koji ju je pisao, platio poštarinu, i obavio svoju uslugu. Vlada ne može otpisati odvjetničke dugove svojom odlukom.
- Mi ne možemo niti otpisati taj dug jer nam to brani zakon. Morat ćemo se dogovoriti sa svojim klijentima za koje smo vršili naplatu duga. To je njihov trošak - kaže nam jedan odvjetnik koji je radio za državne institucije.
Tako, državne tvrtke, osim što su ostale bez dijela duga, morat će platiti i troškove ovrhe. Ali teško je očekivati da će se direktori buniti protiv Vlade koja ih je postavila.
Vlada će donijeti još dva zakona za blokirane
Na kraju, treba napomenuti da je ovo tek jedan od tri zakona za blokirane. Kao prvo, i oni kojima je sada otpisan dio dugova, imaju pravo na reprogram ostatka duga. Zatim, Fina će uskoro osloboditi ovrha sve koji su blokirani duže od tri godine bez naplate. Ali cijeli dug ostaje u tom slučaju. Vlada računa da će spriječiti da ti ljudi ponovno budu blokirani i da će se dogovoriti o nekoj vrsti naplate s vjerovnicima. Na kraju, početkom godine stupa treći zakon po kojem će biti omogućen brzi stečaj za one koji duguju do 20.000 kuna i osobni stečaj za one s višim dugom.
- Taj zakon ide zadnji jer se prvo trebaju vidjeti učinci ova dva. Vjerujemo da će i oni značajno smanjiti potrebu za osobnim stečajevima - kaže nam sugovornik iz Vlade.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
