Plaćanje informativnog sadržaja na internetu i dalje je iznimka jer je 70 posto onih koji pristupaju vijestima na internetu spremno koristiti samo besplatni sadržaj vijesti ili usluge vijesti na internetu
ISTRAŽIVANJE EUROBAROMETRA
Građani EU-a najviše vjeruju tradicionalnim medijima, a zanima ih nacionalna politika
Istraživanje Eurobarometra otkrio je kakve medijske navike imaju građani, kakvo je povjerenje u različite medijske izvore i kakvi su stavovi građana prema dezinformacijama.
- 72 posto ispitanika izjavilo je da je nedavno pročitalo, vidjelo ili čulo nešto o Europskoj uniji, a 57 posto o Europskom parlamentu
- Televizija dominira kao primarni izvor vijesti (75 posto). To osobito vrijedi za starije generacije.
- Općenito, javne televizijske i radijske postaje najpouzdaniji su izvor vijesti u EU-u (49 posto), a slijede ih tiskani mediji (39 posto) i privatne televizijske i radijske postaje (27 posto).
Svijest i prepoznatljivost iz medija
Iako građane najviše zanimaju nacionalne političke teme (koje je izabralo 50 posto ispitanika), europska i međunarodna pitanja (46 posto) nisu u velikom zaostatku, kao ni lokalne vijesti (47 posto).
72 posto ispitanika sjeća se da je nedavno čitalo, vidjelo ili čulo nešto o Europskoj uniji, bilo u tisku, na internetu, televiziji ili radiju. 57 posto ih je nedavno čitalo, vidjelo ili čulo nešto o Europskom parlamentu. U Hrvatskoj su ove brojke veće pa je tako 86 posto građana pročitalo nešto o Uniji, a 73 posto o Europskom parlamentu.
Najmanje se ispitanika sjeća da je vidjelo vijesti o EU-u u medijima u Francuskoj (57 posto), a najviše u Rumunjskoj (90 posto), a kad je riječ o vijestima o Europskom parlamentu ti postoci variraju između 39 posto u Francuskoj i 85 posto na Malti, navodi Ured EU parlamenta u Hrvatskoj.
Medijske navike
S udjelom od 75 posto , televizija dominira kao primarni izvor vijesti, posebno za građane starije od 55 godina. Zatim slijede (s prilično nižim udjelom) portali (43 posto), zatim radio (39 posto) te platforme društvenih medija i blogovi (26 posto ). Tiskani mediji nalaze se na petom mjestu, svaki peti ispitanik (21 posto ) navodi novine i časopise kao primarni izvor vijesti. S druge strane, mlađi ispitanici skloniji su koristiti društvene mreže i blogove za pristup vijestima (46 % ispitanika u dobi od 15 do 24 godine u odnosu na 15 posto posto starijih od 55 godina).
Iako su tradicionalni izvori vijesti važni – posebice televizija – 88 posto ispitanika dobiva barem neke vijesti putem pametnog telefona, računala ili prijenosnog računala. 43 posto ispitanika koristi internetske stranice kao izvor vijesti (npr. internetske stranice novina) za pristup vijestima online, a 31 posto čita članke ili objave koji se pojavljuju na njihovim društvenim mrežama. Pristup informativnim objavama putem društvenih mreža još je važniji mladima (43 posto osoba u dobi od 15 do 24 godine u odnosu na 24 posto ispitanika starijih od 55 godina).
Plaćanje informativnog sadržaja na internetu i dalje je iznimka jer je 70 posto onih koji pristupaju vijestima na internetu spremno koristiti samo besplatni sadržaj vijesti ili usluge vijesti na internetu.
Medijski izvori kojima se najviše vjeruje
Građani vjeruju tradicionalnim medijima (televizija, radio, tisak), uključujući njihove internetske stranice više nego portalima i društvenim mrežama. Bilo da se radi o „izvornom kanalu” ili o njegovoj internetskoj inačici, 49 posto ispitanika očekuje da će im javne televizijske i radijske postaje dati istinite vijesti, nakon čega slijede tiskani mediji, koje bira 39 posto ispitanika. S druge strane, 27 posto ispitanika navodi privatne televizijske i radijske postaje kao pouzdani medijski izvor. Poljska se ističe kao jedina zemlja u kojoj su privatne televizijske i radijske postaje najpouzdaniji izvor vijesti. U još radikalnijem odmaku od tradicionalnih izvora vijesti općenito, ispitanici u Mađarskoj navode da su „ljudi, grupe ili prijatelji koje prate na društvenim mrežama” njihov najpouzdaniji izvor vijesti.
Uloga povjerenja istaknuta je i kada su ispitanici trebali navesti što utječe na njihovu odluku o tome hoće li kliknuti na neki novinski članak na internetu. Iako je 54 posto motivirano time što je naslov relevantan za njihove interese, 37 posto ispitanika ističe važnost povjerenja u medij koji objavljuje članak.
Izloženost dezinformacijama i lažnim vijestima
Više od četvrtine ispitanika (28 posto) smatra da su u posljednjih sedam dana vrlo često ili često bili izloženi dezinformacijama i lažnim vijestima. Ispitanici u Bugarskoj općenito su najskloniji odgovoriti da su često bili izloženi dezinformacijama i lažnim vijestima u posljednjih sedam dana, pri čemu 55 posto ispitanika procjenjuje da su „vrlo često” ili „često” izloženi, dok su ispitanici u Nizozemskoj najmanje skloni takvim izjavama (3 posto „vrlo često” i 9 posto „često” odgovora).
Većina ispitanika uvjerena je da može prepoznati dezinformacije i lažne vijesti: 12 posto njih se osjeća „vrlo samouvjereno”, a 52 posto „prilično samouvjereno”. Razina povjerenja u razlikovanje stvarnih i lažnih vijesti smanjuje se s godinama i povećava s razinom obrazovanja.
Kontekst istraživanja
Na percepciju građana o Europskoj uniji i Europskom parlamentu utječe ono što vide, čuju i čitaju u raznim medijima. U ovom Flash Eurobarometru detaljno se prikazuje kako građani koriste medije i koje su njihove navike u pogledu tradicionalnih i internetskih medija. Odjel za europske javne poslove agencije Ipsos proveo je anketu na reprezentativnom uzorku građana EU-a u dobi od 15 godina i više u svakoj od 27 država članica Europske unije. Od 26. travnja do 11. svibnja 2022. obavljeno je 52 347 intervjua putem računalno potpomognutog internetskog anketiranja (sustav CAWI), uz pomoć internetskih panela Ipsosa i njihove partnerske mreže. Rezultati EU-a ponderiraju se prema veličini stanovništva u svakoj zemlji.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
