Hrabra Đeni je u planinarsko-alpinističkim krugovima još od 2012. godine, ali uvijek ju je vukla želja za ronjenjem pa je, kako kaže, sve više vremena posvećivala tome...
‘Žena zmaj’ Đenis iz HGSS-a: Na 40 metara dubine spašavala sam žrtve, to je jako opasno...
Svakim zaronom odlazim u mediji koji ne podržava život. Ovisna sam, u svakom smislu te riječi, o opremi, a najveći rizik koji si možemo stvoriti je da se ne brinemo o njoj. Samim time dovodim u opasnost vlastiti život, priča nam Đenis Barnjak (32) koja je instruktorski kandidat u HGSS-u te član grupe za speleoronilačko spašavanje. Proveli smo jedan dan s njom na lokalitetu izvora Bistrac kraj Ogulina.
POGLEDAJTE VIDEO:
Đenis je u planinarsko-alpinističkim krugovima još od 2012. godine, ali uvijek ju je vukla želja za ronjenjem pa je, kako kaže, sve više vremena posvećivala tome, a sve manje nekim drugim, u tom trenutku možda i važnijim stvarima.
- Kretala sam se u tim krugovima i vidjela što HGSS-ovci rade i to me jako zanimalo iako sam se morala odreći dosta i vremena i novca zbog ovoga što volim - kaže Đenis koja je jedna od rijetkih žena koje se bave ovako ekstremnim i po život opasnim zanimanjem.
- Osobno mogu reći da nikada ne osjećam strah. To je više pozitivno uzbuđenje i naboj energije. Da me strah to nikako ne bi bilo dobro jer na tako opasnim mjestima strah nije tvoj prijatelj - govori nam neustrašiva HGSS-ovka koja nam je potom pokazala svu opremu koja joj, iako je izuzetno teška, omogućuje zaron u speleološke objekte.
- Jako je važno da imamo dvostruko ili trostruke svakog dijela opreme te da vučemo Arijadninu nit. To su najvažnije svetosti speleoronjenja. Suho odijelo moramo imati i ono je nužno, kao i računalo, napravu za rezanje, dva regulatora. Prije zarona je nužna provjera usklađenosti plana ronjenja s kolegicom ili kolegom. Treba odrediti, gdje idemo, do koje dubine i ostalo. Kada napustimo površinu važno je napraviti bubble check, ako negdje vidimo balončiće znači da nešto curi i to svakako treba popraviti - objašnjava Đenis dok dio po dio opreme stavlja na sebe. Potom je uskočila u izvor Bistrac čija je temperatura u tom trenutku bila oko pet Celzijevih stupnjeva. Ispričala nam je i zanimljivu anegdotu s posljednjeg zarona u istom izvoru.
- Pioniri speleoronjenja su već dugo istraživali ovaj lokalitet, a danas to većinom rade kolege iz Slovenije. Zadnji put kada sam tu ronila imali smo jednu zanimljivu situaciju. Zbog manjka vegetacije sa svakom se kišom ispire sediment na stijene izvora. Zbog toga se svakim izdisajem tj. mjehurićima počne uznemiravati fini sediment što za posljedicu donosi smanjenu vidljivost. Ništa se nije vidjelo pa smo kolegica i ja na opip morale izaći na površinu. Bilo je strašno - govori nam rođena Gospićanka. Nažalost, u ovom poslu se nailazi i na tragične slučajeve.
- Do sada smo imali samo jednu akciju ovog tipa spašavanja. Stanovnik Slovenije se utopio u jednom od izvora Cetine. Bila je višednevna akcija potrage za njegovim tijelom i na kraju izvlačenje s oko 40 metara dubine - objašnjava Barnjak. Ipak, ima i sretnih trenutka, a jedan takav joj se dogodio na Sjevernom Velebitu gdje je došla do važnog otkrića.
- Najveći uspjeh mi je kada sam ronila u jami Nedam na Sjevernom Velebitu gdje su speleolozi došli do podzemnog jezera, a na kraju smo ustanovili da je to sifon. Preronila sam sifon koji je bio dugačak 32 metra i dubok šest metara. Potom sam izronila u suho i našla daljnju perspektivu za istraživanje jame, a to je nama speleolozima najdraža stvar - zaključuje Đenis Barnjak s osmijehom na licu.
Hrvatska gorska služba spašavanja ove godine slavi 70 godina postojanja. Dokumentarne priče i serijale o HGSS-u u suradnji s Daciom gledajte na YouTube kanalu 24sata.
Pokretanje videa...