'Žene moraju biti svjesne svojih prava i aktivno se boriti za jednakost na radnome mjestu'

Kad je riječ o zaštiti građanskih i socijalnih prava, građani Europske unije, pa tako i Hrvatske, mogu se osloniti na EU kad je riječ o zaštiti njihovih građanskih i socijalnih prava. Kroz Strategiju za ravnopravnost spolova 2020.–2025., EU je uspostavio niz zakona i direktiva koji osiguravaju prava građana na ravnopravnost, a o ovim smo važnim pitanjima popričali s Andreom Čović Vidović, zamjenicom voditeljice predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj. 

Cilj je kampanje „Učinimo to“ informirati građane u 27 država članica EU-a o njihovim radnim i socijalnim pravima. EU jamči građanska prava u pogledu balansa obiteljskog života, ravnopravnosti. Imaju li građani povjerenje u EU kao aktera u jamčenju građanskih prava?

Građani Europske unije mogu se osloniti na EU kada je riječ o zaštiti njihovih građanskih i socijalnih prava. Kroz svoju Strategiju za ravnopravnost spolova 2020.–2025., EU je uspostavio niz zakona i direktiva koji osiguravaju prava građana na ravnopravnost, uključujući prava na privatnost, slobodu govora i zaštitu od diskriminacije. Ova strategija naglašava ključne aspekte rodne ravnopravnosti, a jedno od glavnih načela je borba protiv rodno uvjetovanog nasilja i promicanje jednakih ekonomskih prilika za žene i muškarce. Na primjer, Direktiva o ravnoteži između poslovnog i privatnog života pruža pravne osnove za bolju usklađenost poslovnih i obiteljskih obveza. O radnim i socijalnim pravima koja im jamči EU želimo osvijestiti i sve građane EU-a. Zato Europska komisija u svim državama članicama provodi višegodišnju kampanju „Učinimo to“, u okviru koje smo na nedavno održanom Weekend Media Festivalu s građanima razgovarali o ravnopravnosti na njihovom radnom mjestu, ravnoteži poslovnog i privatnog života te cjeloživotnom obrazovanju i stjecanju novih vještina, upravo kako bismo čuli njihova razmišljanja o ovim temama, ali ih i informirali. Iako povjerenje građana u EU kao zaštitnika njihovih prava varira među državama, ono je u Hrvatskoj prema posljednjem Eurobarometru i iznad europskog prosjeka, na čak 54 posto. 

Često smo svjedoci diskriminacije žena na vodećim pozicijama, različitih uvjeta zapošljavanja i napredovanja. Može li se reći da je iz današnje perspektive puno lakše riješiti pitanja nejednakosti?

Danas je, zahvaljujući zakonodavstvu EU-a, lakše riješiti pitanja nejednakosti između muškaraca i žena nego što je to bilo prije nekoliko desetljeća. Jedna od ključnih mjera koja pomaže u tome je Direktiva o transparentnosti plaća, koja ženama omogućuje bolji pristup informacijama o plaćama, čime se potiče ravnopravnost i smanjuje jaz u plaćama između spolova. Pored toga, EU je u studenom 2022. usvojila Direktivu o ženama u upravnim odborima koja postavlja obvezujuće ciljeve da do 2026. godine najmanje 40% članova neizvršnih odbora u velikim tvrtkama čine žene. Ova direktiva osigurava veću rodnu ravnopravnost na najvišim upravljačkim razinama, čime se potiče uključenost žena u donošenje važnih poslovnih odluka.

Što EU čini kako bi se pomoglo građanima da poboljšaju svoj poslovni i privatni život?

EU je definirao zakonski okvir koji od država članica zahtijeva da osiguraju fleksibilne radne uvjete, pravo na roditeljski dopust za oba roditelja te minimalna prava na skraćeno radno vrijeme. Tako EU Direktiva o ravnoteži između poslovnog i privatnog života zaposlenicima omogućuje veću fleksibilnost u prilagođavanju radnog vremena obiteljskim obvezama, posebno za roditelje i pružatelje skrbi. Ove mjere posebno pomažu ženama koje i dalje više brinu o starijim ili bolesnim članovima obitelji, izravno doprinoseći boljoj kvaliteti života i većem sudjelovanje žena na tržištu rada.

Nije rijetkost niti da su muškarci više od žena plaćeni za isti posao. Što savjetujete ženama? Kako da se bore s tim?

Žene moraju biti svjesne svojih prava i aktivno se boriti za jednakost na radnome mjestu, a Europska unija neprestano radi na unaprjeđenju ovog načela kroz dodatne zakonske mjere. Tako, na primjer, Direktiva o transparentnosti plaća omogućuje zaposlenicima bolji pristup informacijama o plaćama unutar tvrtki, čime se potiče transparentnost i smanjuje mogućnost diskriminacije u plaćama. Ova direktiva daje ženama priliku da usporede svoje plaće s plaćama svojih muških kolega, što im omogućuje bolje razumijevanje vlastitog položaja i poduzimanje koraka u borbi za ravnopravnost. Osim toga, žene koje se suoče s diskriminacijom u plaćama ili uvjetima rada trebaju iskoristiti sve dostupne pravne mehanizme, bilo na nacionalnoj razini, kroz domaće sudove i institucije, ili na europskoj razini, putem europskih pravnih tijela poput Europskog suda pravde. Važno je i da se žene međusobno podržavaju te povezuju kroz organizacije za promicanje ravnopravnosti spolova jer tako jačaju svoju poziciju u borbi protiv nejednakosti i povećavaju svijest o svojim pravima.

Kako se građani Hrvatske najbolje mogu informirati o svojim radnim i socijalnim pravima te kako mogu iskoristiti inicijative koje su dostupne zahvaljujući EU?

Na nacionalnoj razini mogu se informirati putem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, Ministarstva rada i mirovinskog sustava te institucije Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, koji pružaju informacije o uvjetima rada, socijalnoj zaštiti, pravima zaposlenika, mogućnostima obrazovanja i usavršavanja te o drugim temama. Na europskoj razini Europska komisija provodi kampanju "Učinimo to", koja omogućuje građanima pristup detaljnim informacijama o specifičnim pravima zajamčenim u njihovim zemljama. Za Hrvatsku su naglašena prava na radno vrijeme, godišnji odmor, sigurne radne uvjete i zaštitu od diskriminacije. Nadalje, putem platforme Your Europe dostupne su informacije o pravima vezanim uz zapošljavanje, socijalnu zaštitu, zdravlje i sigurnost na radu, zaštitu u slučaju otkaza itd. Osim toga, građani u 11 lokalnih centara Europe Direct diljem Hrvatske mogu dobiti savjete o pravima, zakonima i korištenju europskih fondova i programa poput Erasmus+ za obrazovanje i usavršavanje ili Europskog socijalnog fonda (ESF+) za podršku zapošljavanju, cjeloživotnom učenju i socijalnoj uključenosti.

Što je nužno napraviti kako bi muškarci i žene bili ravnopravni na tržištu rada?

Za postizanje ravnopravnosti na tržištu rada ključno je dosljedno primjenjivati zakone koji jamče jednaku plaću za jednak rad. Nadalje, važno je osigurati bolje uvjete rada koji omogućuju zaposlenicima, posebno ženama, da uspješno balansiraju karijeru i obiteljske obveze. Direktiva o ravnoteži između poslovnog i privatnog života koju sam ranije spomenula omogućava fleksibilnije radne aranžmane, kao što su skraćeno radno vrijeme ili rad na daljinu. Također je važno smanjiti jaz u plaćama i osigurati transparentnost plaća, što želimo postići kroz Direktivu o transparentnosti plaća. Tu je i Direktiva o ženama u upravnim odborima, koja teži većoj zastupljenosti žena na vodećim pozicijama u tvrtkama, s ciljem da do 2026. godine najmanje 40% neizvršnih članova upravnih odbora u velikim tvrtkama čine žene, što je važan korak u postizanju rodne ravnopravnosti na najvišim razinama poslovanja.

U slučaju nepoštivanja socijalnih prava koji je najjednostavniji put u Hrvatskoj da se istjera pravda?

Građani koji se suoče s povredom socijalnih prava u Hrvatskoj prvo mogu podnijeti prijavu Inspektoratu rada, nadležnom za nadzor uvjeta rada, uključujući plaće, radno vrijeme i sigurnost na radu. Inspektorat može provesti inspekcije i poduzeti odgovarajuće mjere protiv poslodavaca koji krše prava radnika. Ako se problem ne riješi na toj razini, radnici mogu pokrenuti postupak pred radnim sudom, koji rješava sporove vezane uz radna prava, uključujući diskriminaciju, otkaze ili nepravedne uvjete rada. Na europskoj razini građani mogu podnijeti pritužbu Europskoj komisiji ili zatražiti pravdu pred Europskim sudom pravde. Europska unija osigurava da svi građani imaju jednaka socijalna prava u svim državama članicama. Dodatno, građani se mogu obratiti mreži SOLVIT, koja pruža besplatnu pomoć za brzo rješavanje problema vezanih uz prava EU-a bez sudskog postupka, omogućujući tako efikasniju zaštitu i pravdu.

Svjedoci smo i diskriminacije na temelju dobi zaposlenika, da se ljudima uskraćuju promaknuća ili obrazovanja zbog godina. Kako se boriti s tim?

Hrvatska i EU imaju zakone koji štite od diskriminacije na temelju dobi, omogućavajući sankcije protiv poslodavaca koji krše ta prava. Direktive EU-a jasno zabranjuju uskraćivanje promaknuća ili prilika za obrazovanje temeljem dobi, promičući jednake prilike za napredovanje i profesionalno usavršavanje. Važno je i da zaposlenici rade na vlastitom razvoju kroz cjeloživotno obrazovanje. Dodatno, Hrvatski zavod za zapošljavanje i EU programi kao što su Europass i Europski socijalni fond u Hrvatskoj podupiru stjecanje novih vještina za sve dobi, čime se smanjuju prepreke za napredovanje u karijeri i povećava tržišna konkurentnost neovisno o dobi zaposlenika.

Koji se sve programi i inicijative provode u ostalim državama EU-a?

U državama članicama EU-a provode se brojni programi financirani sredstvima iz Europskog socijalnog fonda (ESF+), usmjereni na cjeloživotno učenje, osposobljavanje i zapošljavanje. Europski stup socijalnih prava primjenjuje se u svim državama članicama i pruža okvir za inicijative koje promiču ravnotežu između privatnog i poslovnog života, kao i socijalnu zaštitu. Specifično, u Njemačkoj i Švedskoj, ističu se programi za unaprjeđenje digitalnih vještina i prilagodbu radne snage potrebama zelenih i digitalnih tehnologija. Ovi programi često su financirani kroz europske programe poput Digital Europe, koji omogućuje prekvalifikacije radnika, poboljšanje digitalne pismenosti i prilagodbu novim tehnologijama, što je ključan dio modernizacije tržišta rada u EU-u. Također, brojne zemlje provode inicijative kojima promiču fleksibilne radne uvjete i roditeljske dopuste, osiguravajući bolju ravnotežu posla i privatnog života.

Koja su ključna područja na kojima EU nastoji zaštiti socijalna prava?

Ključna područja obuhvaćaju ravnotežu između poslovnog i privatnog života, s pravima na fleksibilne radne uvjete, rodiljski i očinski dopust. Također, EU se bori protiv diskriminacije na temelju spola, dobi i etničke pripadnosti, osiguravajući jednake uvjete rada i napredovanja. Direktive kao što su one o ženama u upravnim odborima i transparentnosti plaća ciljaju na smanjenje rodno uvjetovanih razlika u plaćama i osiguravanje veće zastupljenosti žena u vodećim pozicijama. Kroz ove mjere EU osnažuje svoje građane, pružajući im alate za ostvarivanje socijalnih i radnih prava te poboljšanje kvalitete života.