Procjenjuje se da na svijetu postoji između 2 i 11 milijuna vrsta gljivica, od čega je otkriveno tek 150.000. Ima ih posvuda i u gotovo svemu: u živim organizmima, tlu, zraku, vodi, stijenama... Većina tih gljivica nije štetna za ljude. Dapače, neke su i vrlo korisne, poput gljivice Penicillium, koja je zaslužna za antibiotik penicilin. "Samo" 200 vrsta može napasti i zaraziti čovjeka, otkrila su dosadašnja istraživanja svijeta gljivica.

Gljivične infekcije kože

Patogene gljivice mogu se naseliti i potom razmnožavati u raznim dijelovima tijela - izvana i iznutra. Što se tiče gljivičnih infekcija kože, one se uglavnom razvijaju polako tijekom dužeg vremena i zato ih je teško na vrijeme primijetiti. Iako za zdravu osobu nisu pretjerano ozbiljne i opasne, ako se ne liječe, takve infekcije mogu vam narušiti kvalitetu života, proširiti se po tijelu, ali možete i vi zaraziti nekog drugog. 

Kako navodi WebMD, jedna od najpoznatijih stranica o zdravstvu, simptomi gljivičnih infekcija kože na koje bi svatko trebao obratiti pozornost uključuju: crvenilo, ljuskanje, suhoća, svrbež ili peckanje, pucanje kože i zadebljanje kože na tabanima.

Gljivične infekcije kože najčešće uzrokuju tzv. dermatofiti (npr. Tinea corporis, Tinea cruris),  što je skupina gljivica koja se hrani keratinom - bjelančevinom iz kose, noktiju i vanjskog sloja kože, no uzročnik mogu biti i kvasci.

Dok dermatofiti u naš organizam ulaze izvana, neki se kvasci, poput Candide, uobičajeno nalaze i u zdravom ljudskom organizmu (poglavito u crijevima). Do problema dolazi tek kad se u određenim uvjetima počnu nekontrolirano razmnožavati i rasti te naseljavati druge dijelove tijela. To na koži može uzrokovati pojavu crvenog osipa koji svrbi, pucanje kože i curenje tekućine zbog čega je taj dio kože vlažan, te pojačani neugodni miris. 

Tko je u najvećem riziku?

U najvećem riziku od razvoja gljivične infekcije, osobito one uzrokovane Candidom, su osobe s oslabljenim imunitetom, posebice one koje uzimaju steroide, biološke lijekove ili primaju kemoterapiju, ali i one koje su se nedavno liječile antibioticima. Pod povišenim rizikom od gljivičnih infekcija općenito su i osobe koje imaju prekomjernu tjelesnu težinu, osobe s kroničnim bolestima poput dijabetesa te trudnice i bebe, čije su vlažne pelene dobra podloga za rast gljivica.

Gljivične infekcije pospješuje i boravak u toplom i vlažnom okruženju, često pranje ruku i slično. A s obzirom na to da gljivice vole vlagu, toplo i tamno, najčešće se naseljavaju u naborima na koži (pazusi, prepone, nabori kože na trbuhu) ili između prstiju. 

Infekcije dermatofitima obično se prenose ili izravnim kontaktom sa zaraženom osobom ili neizravno, putem zaraženih predmeta i površina (podovi na bazenima, tuševi, ručnici, razmjena cipela i slično). 

Kako se zaštititi?

Za prevenciju, odnosno sprečavanje razvoja gljivične infekcije kože, Healthline (internet stranica posvećena zdravstvenim temama) savjetuje održavanje dobre higijene te suhoće kože, nošenje pamučne odjeće, osobito čarapa i donjeg rublja te njihovo svakodnevno mijenjanje, izbjegavanje dijeljenja odjeće i ručnika s drugima te prestanak nošenja preuske odjeće i obuće koja „ne diše“. Nakon tuširanja, preporuka je dobro osušiti svaki djelić kože, posušiti kosu, redovito održavati higijenu stopala i izbjegavati hodanje bosih nogu, ponajviše u dijeljenim prostorijama.

Trebalo bi pripaziti i na prehranu. Primjerice, smanjiti konzumaciju šećera i s vremena na vrijeme uzimati probiotike jer „dobre“ bakterije mogu pomoći organizmu u borbi protiv štetnih gljivica koje uzrokuju infekcije. 

Pravodobna dijagnoza i liječenje

Ako sumnjate na gljivičnu infekciju, najbolje je javiti se liječniku opće prakse ili ljekarniku, koji će preporučiti terapiju ili vas uputiti na neke dodatne pretrage. Dijagnoza se uspostavlja fizičkim pregledom i razgovorom o simptomima te osobnim životnim navikama, a liječnik također može, da bi potvrdio dijagnozu, uzeti uzorak vaše kože (postrugati dio inficiranog područja na koži) koji će poslati na analizu u laboratorij.

Mnoge gljivične infekcije kože mogu se izliječiti antifungalnim lijekovima, a zaraženo mjesto obično treba liječiti nekoliko tjedana, pa čak i mjeseci prije nego što se potpuno izliječi. Važno je liječenje provesti do kraja preporučenog režima liječenja, kako se gljivična infekcija ne bi ponovno vratila jer su neke gljivice ostale žive. 

Neki tretmani dostupni su i bez recepta, primjerice Exoderil® otopina i Exoderil® krema, koji omogućuju sveobuhvatno i učinkovito liječenje gljivičnih infekcija na koži stopala i između nožnih prstiju, na dlanovima ili na koži trupa, ruku i nogu. Exoderil® ima fungicidno djelovanje, što znači da ubija dermatofitne gljivice umjesto da samo inhibira njihov rast. Osim toga ima i dodatni antibakterijski učinak (može otkloniti potrebu nanošenja dodatnih lijekova), što može učiniti liječenje jednostavnijim i financijski povoljnijim jer nisu potrebni dodatni lijekovi.

Prije upotrebe pažljivo pročitajte uputu o lijeku, a o rizicima i nuspojavama upitajte svog liječnika ili ljekarnika.

Sponzorirani sadržaj nastao u suradnji s farmaceutskom tvrtkom Sandoz.

Izvori:

Everything You Need to Know About Fungal Skin Infections. Dostupno na: https://www.healthline.com/health/fungal-skin-infection#when-to-seek-help, pristupljeno 4.2023.

Evolution of the human pathogenic lifestyle in fungi. Dostupno na: https://www.nature.com/articles/s41564-022-01112-0, pristupljeno 4. 2023.

Fungal Infections of the Skin. Dostupno na: https://www.webmd.com/skin-problems-and-treatments/guide/fungal-infections-skin, pristupljeno 4.2023.

Fungal Skin or Nail Infections. Dostupno na: https://medbroadcast.com/condition/getcondition/fungal-skin-or-nail-infections, pristupljeno 4.2023.

Sažetak opisa svojstava lijeka Exoderil® krema i otopina. Dostupno na: www.halmed.hr, pristupljeno 4.2023.