Kao i sa svime na što smo kroz život 'jako navikli', na biljni svijet smo navikli od svojih prvih dana života, ako smo imali sreću roditi se u ovom geografskom pojasu. Pa onda više ni ne razmišljamo previše o njima. Pojednostavljeno, one nam ili "služe za kisik" ili "za dekoraciju" ili "za prehranu". To je to. 
No, kao i sva bića na planetu, biljke imaju nevjerojatne "osjetilne" sposobnosti i vode život kakav ne možemo ni zamisliti. Tko još može reći da su biljke dosadne nakon što pročita neke od ovih primjera njihova "ponašanja"?! Slušamo...

Drveće je imalo svoj internet mnogo prije nas 

Za poprilično "predvidljivo" drveće možda ne mislite da može puno toga; daje nam hlad i kisik, u njemu neke vrste životinja rade svoje domove, ima divne grane koje se lijepo šepure na povjetarcu... E pa upravo takvo jedno poslušno i "dosadno" stablo u stanju je voditi punokrvni razgovor, i to ispod vaših nogu, dok hodate šumom. Postoji više načina komuniciranja među drvećem, a stručnjaci uspoređuju njihovo korijenje s podzemnim telefonima, putem kojih mogu dijeliti poruke o potencijalnim opasnostima ili one koje se tiču resursa kao što je, primjerice, voda.

To je dokazala još 1997. Suzanne Simard. A ono što stvarno i podsjeća na internet jest mikoriza, podzemna mreža gljivica koja povezuje korijenje različitog drveća. Kroz tu (nevjerojatnu) mrežu drveće komunicira signalima i razmjenjuje mnogo toga, od hranjivih tvari do upozorenja. A starije i iskusnije drveće može pomoći mladim sadnicama da rastu, dijeleći s njima hranu. I to nije sve. Mogu čak i "potkopati" nepoželjne biljke širenjem otrovnih kemikalija upravo kroz moćnu mrežu podzemnih gljivica. 

Znaju koliko je sati

Danas se naveliko piše o ljudskom unutarnjem satu, onom cirkadijskom, a taj sat usklađen je jedino s ritmom dan-noć u našem okolišu. Zna se da ga imaju i ljudi i životinje. Ali koliko nas je svjesno da i biljke imaju taj sat? One se mogu pripremiti za određeno doba dana baš kao i mi. One ne reagiraju samo na svjetlost kad ih ona dotakne, kako smo vjerojatno to zamišljali - one "znaju" da dolazi izlazak sunca i za to se pripremaju biološki. Baš kao što taj sat regulira fiziološke procese modulacijom hormona kod nas ljudi, tako i biljke imaju svoje procese koji se pokreću ovisno o dobu dana ili noći, a koji uvjetuju neka njihova ponašanja. Pa ako vam je dosadila izreka "budim se s kokošima", potpuno je ispravno reći i, primjerice, "budim se s pelargonijama". 

One mogu nanjušiti također

Kad pomislimo na istančan njuh, možemo se, primjerice, sjetiti morskih pasa. Ono što sigurno ne povezujemo s tim izrazom su biljke. Botaničar Daniel Chamovitz proučavao je njihov njuh i zaključio da mogu prepoznati kad im je plod zreo ili kad neki kukac grize susjednu biljku. A biologinja dr. Consuelo D. Moraes otišla je korak dalje te dokazala da "parazitska vijugava loza" zapravo može nanjušiti biljke rajčice. Zbog toga je uzgajivači rajčice ne vole baš previše. Kako vinova loza raste iz sadnice, ona osjeća biljku rajčice, raste prema njoj, omotava se oko nje i polako usisava hranjive tvari iz rajčice. To sve je biologinja Moraes dokazala tako što je provela eksperiment u kojem je stavila lažnu biljku rajčice i praznu posudu s obje strane rastuće loze. Loza nije rasla niti prema jednoj posudi. Međutim, kad je postavila pravu biljku rajčice pokraj trsa, loza je krenula u smjeru rajčice, čak i kad je rajčica bila u mraku.

Šuma sačinjena od samo jednog drveta? 

Ako spominjemo genetske anomalije, evo najfascinantnijeg primjera koliko je priroda prekrasna, a biljke nevjerojatne. Najveće drvo indijskog oraščića na svijetu, koje se nalazi u gradu Natalu u Brazilu, posadio je otprilike 1888. godine lokalni ribar. Ono se prostire na oko 7500 četvornih metara i ima opseg od oko 500 metara. To je otprilike veličine 75 teniskih terena i drži Guinnessov svjetski rekord za najveće stablo indijskog oraha na svijetu. Što ovo stablo čini tako golemim? Ima dvije neobične genetske osobine/anomalije, koje uzrokuju takav rast. Kao prvo, grane rastu u stranu umjesto prema gore. Druga je anomalija još čudnija od prve - grane koje rastu sa strane na kraju postanu toliko teške da dodiruju tlo. Ali umjesto da tamo samo počivaju, grane počnu puštati svoje korijenje. Tek ukorijenjena grana tad počinje rasti prema gore kao da je novo stablo. Procjenjuje se da stablo proizvodi više od 60.000 plodova indijskog oraha. 

112 za biljke!

Preživljavanje, a pogotovo poziv hitnoj pomoći, na najudaljenijim krajevima planeta, prekrivenima samo šumom, problem je samo za ljude. Koliko bi trebalo nekome da dođe do nas u slučaju da nam se nešto dogodi ili da nas netko pljačka? No to nije slučaj s biljkama. Jer, iako možda nepokretne, one definitivno nisu bespomoćne kad je riječ o invaziji insekata biljojeda. Neke vrste biljaka imaju stvarno impresivnu liniju obrane protiv toga da ih pojedu: kad osjete da ih netko počne žvakati, ispuštaju kemikaliju u zrak koja privlači prirodnog neprijatelja tog napadača. Neprijatelj dolazi i napada bubu, spašavajući biljku od proždiranja. Ovo je zapravo biljna verzija onoga kad pozovemo "starijeg brata" da nas brani od školskog nasilnika. 

Od pčela stvaraju ovisnike

Znate one scene u kojima "rojevi" ljudi ulaze u kafiće po svoju kavu za van i izlaze s velikim ekološkim čašama punima kofeina? Ispostavilo se da su i pčele navučene na istu stvar, samo u malo drugačijoj izvedbi. Navodno oko 55% cvjetnica proizvodi kofein u svojem nektaru i vjerojatnije je da će pčele s vremenom prijeći na nektar s kofeinom, a ono što je poprilično indikativno jest da su one uzbuđene zbog toga. U eksperimentu objavljenom u časopisu Current Biology istraživači su napunili dvije posude nektarom i dodali kofein u jednu od njih. Za pčele koje su pile "nektar s kofeinom" bila je veća vjerojatnost da će izvesti svoj "ples" (nalik na geganje) nakon povratka u košnicu. To je ustvari način na koji drugim pčelama prenose informacije o kvaliteti i lokaciji nektara koji pronađu. U eksperimentu je "nektar s kofeinom" izazvao živahniji ples pčela, što upućuje na to da je kvaliteta nektara bila bolja nego inače. To ne bi trebalo biti iznenađujuće, budući da toliko nas koristi kofein kako bismo barem izgledali više entuzijastični za posao iako je istina možda drugačija. Biljke koje proizvode kofein vjerojatno će privući i mnogo više pčela, a budući da im pčele daju tako sjajne "kritike", osiguravaju na taj način da se glas o njihovoj peludi daleko čuje. 

I kupus te gleda

Ta ideja nije ustvari ništa novo, ali je novo to što danas imamo mnogo naprednije tehnologije, koje nam mogu dati više odgovora nego što je to bilo početkom 20. stoljeća. Francis Darwin, sin Charlesa Darwina, prvi je iznio tezu da biljke imaju stanice nalik na leće, koje su osjetljive na svjetlost. To je poslije i potvrđeno, a te stanice nazvane su ocelli, ali nakon tog otkrića nije se baš puno više govorilo o tome. A 2017. su dva znanstvenika, Frantisek Baluska i Stefano Mancus, istaknuli da određena jednostanična bakterija funkcionira slično kao ocelli detektirajući svjetlost. Njihova ideja je ustvari bila logična jer, ako organizmi niže razine mogu funkcionirati na ovaj način, onda su visoko razvijene biljke vrlo vjerojatno zadržale tako korisnu značajku. Također postoje nedavni dokazi da neke biljke, poput kupusa, proizvode proteine za koje znamo da su uključeni u proizvodnju očne pjege. To su iznimno "jednostavne" oči, koje se nalaze u jednostaničnim organizmima poput algi.  
Još jedna poprilično jeziva sposobnost koju može razviti jedna biljka jest mogućnost loze penjačice, Boquila trifoliolata, koja poprima boje i oblik svoje biljke domaćina, nešto što mi ljudi još nismo uspjeli razviti. 

Sad kad znate sve ovo... 

... Pada li malo teže spoznaja da ova veličanstvena bića s ovakvim sposobnostima siječemo radi papira ili samo računa koje primamo u dućanima na blagajnama? Upravo zato dm je uveo i e-račun (digitalni račun), kako bi se smanjila potreba za papirom. U aplikaciji 'Moj dm' klikom na karticu kupca možete postaviti opciju da vam se više ne ispisuje račun prilikom kupnje u prodavaonici dm-a.

Račune u digitalnom obliku uvijek možete pronaći u aplikaciji 'Moj dm', pod opcijom "Moje kupnje u dm prodavaonici“, te klikom na datum kupnje pojavljuje se mogućnost pregleda računa u PDF obliku. Više o e-računu pronađite na linku.