Prema podacima Godišnjeg izvješća o radu Državnog inspektorata za 2023. godinu, inspekcija je lanjskim nadzorima zabilježila gotovo duplo više slučajeva neprijavljenog rada (920) u odnosu na 2022. godinu (477). Tako je kod hrvatskih poslodavaca prošle godine radilo 920 radnika koji nisu bili prijavili na mirovinsko osiguranje prije početka rada, s prvim danom početka rada ili na odgovarajuće radno vrijeme. 

Neprijavljeni rad, poznatiji kao rad na crno, negativno utječe na razvoj ukupnog gospodarstva jer uskraćuje državu za pripadajuća davanja, a radnika za odgovarajući dohodak, pravo na mirovinski staž i osiguranje drugih radničkih prava.

Osim toga, nerijetko podrazumijeva i loše uvjete rada, uključujući izloženost rizicima zbog neodgovarajuće zaštite na radu, nedostatnu socijalnu zaštitu te ograničene mogućnosti za razvojem i napredovanjem takvih radnika.

Kazne za neprijavljene

U razgovoru sa savjetnikom Dinkom Lukačem iz tvrtke TEB poslovno savjetovanje d.o.o., saznali smo koje kazne prijete radnicima i poslodavcima odluče li se na ovakvo kršenje zakona. 

- Po odredbama propisa o mirovinskom osiguranju, podatke o početku mirovinskog osiguranja zaposlenika poslodavac podnosi najranije 8 dana prije početka rada, a najkasnije prije početka rada. Za poslodavca je propisana novčana kazna u svoti od 660 do 6.630 eura ako ne prijavi ili odjavi osiguranje ili promjenu tijekom osiguranja ili to učini nakon isteka propisanog roka - objašnjava Lukač te dodaje kako je pritom propisana novčana kazna i za odgovornu osobu u svoti od 130 do 1.320 eura. 

- Također, po odredbama propisa o obveznom zdravstvenom osiguranju, prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje zaposlenika, kao i prijavu promjene i odjave osiguranja, poslodavac podnosi u roku od 8 dana od dana nastanka, promjene ili prestanka okolnosti na osnovi kojih se stječe ili prestaje status osigurane osobe - napominje Lukač i pritom upozorava koje kazne slijede ako poslodavac ne podnese prijavu u propisanom roku.

- Novčanom kaznom u iznosu od 9.290 do 13.270 eura kaznit će se za prekršaj pravna osoba, a odgovorna osoba u pravnoj osobi te fizička osoba novčanom kaznom u iznosu od 1.060 do 1.990 eura. Pravnoj i fizičkoj osobi može se uz novčanu kaznu izreći i mjera zabrane obavljanja djelatnosti - navodi ekonomist.

Provjera regularnosti prijave

Lukač objašnjava kako je po odredbama općeg propisa o radu, poslodavac dužan radniku prije početka rada dostaviti primjerak ugovora o radu kada je sklopljen u pisanom obliku te primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje u roku od 8 dana od isteka roka za prijavu na obvezna osiguranja prema posebnom propisu.

- Novčanom kaznom od 8.090 do 13.270 eura kaznit će se za prekršaj poslodavac pravna osoba, ako radniku u propisanim rokovima ne dostavi primjerak ugovora o radu i primjerak prijave na obvezno mirovinsko i zdravstveno osiguranje, a novčanom kaznom od 920,00 do 1.320,00 eura za navedeni prekršaj kaznit će se poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba pravne osobe.

Pritom, ako zaposlenik nije siguran je li njegova prijava regularna i uplaćuju li mu se doprinosi u drugi mirovinski stup, može to vrlo jednostavno provjeriti.

- Provjeru prijave na obvezna osiguranja zaposlenik može obaviti u nadležnim institucijama (HZMO, HZZO), a uplatu doprinosa za individualnu kapitaliziranu štednju (tj. MO II. stup) može provjeriti u nadležnoj ispostavi Porezne uprave te u Središnjem registru osiguranika (REGOS-u) - poručuje Lukač.

Odabir mirovinskog fonda

Osim prijava koje poslodavac treba napraviti, postoji i odabir obveznog mirovinskog fonda (OMF) za one koji se prvi put zapošljavaju i mlađi su od 40 godina. Za odabir fonda u koji će uplaćivati mirovinske doprinose, zaposlenik ima rok od 30 dana. Pritom valja imati na umu da je odabir kategorije fonda najvažniji korak. 

Fondovi kategorije A su visoko rizični fondovi s očekivano najvećim prinosima primjereni mlađim osiguranicima, a članovi ove kategorije mogu biti osiguranici koji do ispunjenja uvjeta za starosnu mirovinu imaju 10 ili više godina, osim ako ne podnesu zahtjev za dulji ostanak u kategoriji A. Kategorija B su umjereno rizični fondovi primjereni osiguranicima srednje životne dobi, dok su kategorija C nisko rizični fondovi s niže očekivanim prinosima, primjereni osiguranicima starije životne dobi. 

Odabir je najbolje napraviti samostalno, a ako se to ne učini u predviđenom roku, REGOS će osiguranika automatski rasporediti u OMF kategorije A kojom upravlja jedno od četiri obvezna mirovinska društva.

No, dobro je znati da svaki osiguranik može promijeniti OMF svakih 15 dana putem e-usluge ''Obvezni mirovinski fond (prijava/promjena)'' u sustavu e-Građani, u bilo kojoj poslovnici FINA-e na šalteru na kojem se obavljaju poslovi REGOS-a ili na šalteru Mirovinskih informativnih centara u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku uz predočenje važećeg osobnog dokumenta.

Dok se kategorija fonda može promijeniti na isti način, ali samo jednom u kalendarskoj godini unutar istog mirovinskog društva ili prelaskom u mirovinski fond kojim upravlja drugo mirovinsko društvo.