Radionica o olakšicama za poslodavce izazvala velik interes malih poduzetnika

U srijedu, 9. listopada 2024., u organizaciji Udruge društava za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinskih osiguravajućih društava (UMFO) i 24sata bila je radionica "Olakšice za poslodavce, benefiti za zaposlenike".

Radionica je privukla velik interes mikro i malih poduzetnika te obrtnika, pa se u prostoru Obrtničke komore Zagreb tražilo mjesto više.

Uvodno predavanje imao je dipl. oec. Dinko Lukač, stručnjak s dugogodišnjim iskustvom u savjetovanju mnogih tvrtki i organizacija, specijaliziran za područje oporezivanja porezom na dohodak, doprinosima te porezom na dodanu vrijednost, iz tvrtke TEB - poslovno savjetovanje d.o.o.

U svojem izlaganju Lukač se osvrnuo na neoporezive primitke koji se ne smatraju dohotkom te primitke na koje se ne plaća porez na dohodak, a koji su određeni Zakonom o porezu na dohodak i Pravilnikom o porezu na dohodak. Istaknuo je kako se neoporezivi iznosi primitaka utvrđuju izvorom radnog prava i trebaju biti definirani propisom, primjerice kolektivnim ugovorom (KU), pravilnikom o radu (PR) ili ugovorom o radu, aktom (odlukom) poslodavca.

Primjera radi, istaknuo je da se radniku godišnje može neoporezivo isplatiti do 3160 eura, što se može odnositi na prigodne nagrade (božićnice, regres i sl.) u iznosu do 700 eura, nagrade za radne rezultate do 1120 eura, paušalne naknade za prehranu do 1200 eura te dar za dijete do 15 godina starosti do 140 eura. 

Drugi dio radionice bio je posvećen neoporezivim premijama dobrovoljnog mirovinskog osiguranja, a na panelu su sudjelovali stručnjaci iz područja mirovinskog osiguranja.

Blaženka Križanac, članica uprave Hrvatskog mirovinskog osiguravajućeg društva, tom je prilikom pojasnila da je dovoljno ispunjavanje uvjeta starosne dobi za stupanje u privremenu i doživotnu dobrovoljnu  mirovinu, kazavši da su uvjeti za korištenje mirovine iz 1. i 2. stupa usko povezani. Također je spomenula kako samo 2,74% (Regos statistika 2023.) novozaposlenih iskoristi pravo da sami odaberu svoj obvezni mirovinski fond, sve ostale, Regos po službenoj dužnosti rasporedi u jedan od fondova kategorije A. Naglasila je da mladi ljudi trebaju osvijestiti kako preuzimaju odgovornost za sredstva koja se izdvajaju na njihov osobni račun u obveznome mirovinskom fondu jer će upravo ta oplođena sredstva jednog dana biti bitan dio njihove mirovine.

Radojka Hainski, direktorica Croatia osiguranje mirovinskog društva za upravljanje dobrovoljnim mirovinskim fondom, osvrnula se na štednju u 3. stupu, koja je po naravi dobrovoljna i fleksibilna, što znači da sami biramo kad ćemo i koliko ćemo uplaćivati. Štednju u 3. stupu država potiče s dodatnih 15% (maksimalno do 99,54 eura godišnje) na vrijednost uplaćenih sredstava u jednoj kalendarskoj godini, do ukupnog iznosa od 663,61 euro. 

Hainski je također podsjetila da poslodavci na uplate za svoje zaposlenike u 3. stupu ne plaćaju dodatni porez i doprinose do iznosa od 67 eura mjesečno ili 804 eura godišnje. Spomenula je kako većina uplata dolazi u zadnjem kvartalu, a bilo bi dobro da se iznosi uplaćuju mjesečno tijekom cijele godine budući da se novac na računima zaposlenika oplođuje.

6

Antonija Tretinjak, potpredsjednica Obrtničke komore Zagreb i vlasnica kozmetičkog salona De Lux, rekla je kako radnici gledaju na ovaj vid štednje za mirovinu. Tretinjak uplaćuje dobrovoljno mirovinsko osiguranje godinama, ali njezini zaposlenici, većinom mlađe životne dobi, skloniji su nekim drugim benefitima koji su vidljivi odmah jer, kako kaže, ne prepoznaju važnost štednje za mirovinu i ne razmišljaju na način da nešto trebaju ostaviti i za poslije.

Na panelu je zaključeno kako su poslodavci važna karika u mirovinskom sustavu i kako bi svojim uplatama u dobrovoljnu mirovinsku štednju za zaposlenike najbolje educirali zaposlenike o važnosti štednje za mirovinu.