Bilo da ste upisali studij izvan rodnog mjesta, počinjete novi posao u drugom gradu ili državi ili je došlo vrijeme da osnujete vlastitu obitelj, iseljavanje iz roditeljskog doma važna je životna prekretnica. Selidba je sama po sebi velik korak, a kad je još riječ o onoj prvoj, dobiva još veće značenje. To je zapravo, nakon smrti voljene osobe i razvoda, treći najstresniji događaj u životu!

Međutim, to je prirodna promjena, koja mora doći kad-tad. U Europi je to u prosjeku u dobi od 27,4 godine za muškarce, odnosno 25,5 godina za žene. U Hrvatskoj se ta dob penje čak iznad 30 godina - i za žene i za muškarce. Ali bez obzira na godine, bili mladi Šveđani - gdje je prosječna dob za odlazak od kuće 19 godina - ili malo stariji Hrvati, složit će se gotovo svi s tim, nikad nije lako donijeti odluku o prvom preseljenju.

Da bismo svim ptičicama koje namjeravaju uskoro raširiti svoja krila i napustiti roditeljsko gnijezdo tu odluku barem malo olakšali i pomogli im da se pripreme za to, sastavili smo popis od pet stvari koje nitko ne govori mladima koji počinju samostalan život. 

1. Osjećat ćete nostalgiju

Dođe doba u životu u kojem roditeljska kuća postane jednostavno premalena za suživot. I ne mislimo pritom na problem malog broja kvadrata nego na sve češće razmirice i prepiranja koja se počnu kada dijete uđe u dvadesete. Roditelji imaju jednu ideju o tome kad bi se njihova kći ili sin trebali vraćati kući iz izlaska, što bi trebali studirati ili raditi, s kime bi se trebali družiti i slično, a dijete ima drugu ideju. I to je sasvim normalno.

Zato će se možda preseljenje u tim godinama činiti kao najbolja moguća odluka, ali istina koju vam nitko ne kaže je da ćete čak već nakon prvog tjedna početi osjećati nostalgiju za roditeljskim domom. Međutim, ne trebate se u tom slučaju previše preispitivati i osjećati krivnju nego prihvatite tu nostalgiju i dogovorite se s roditeljima kad sljedeći put možete doći posjetiti ih. 

Osim toga, osjećati nostalgiju nije nimalo loše jer ona, prema nekim istraživanjima, može potaknuti pozitivnost i kreativnost, smanjiti stres te ojačati socijalne vještine i osobne odnose. Nostalgija također može pomoći kod depresije, odnosno smanjiti usamljenost i tjeskobu. 

2. Fizička vs. emocionalna bliskost 

Ako ste dugo živjeli s roditeljima, normalno je misliti da je za emocionalnu bliskost neophodna fizička bliskost. Istina je, međutim, kako postoji mnogo načina da budete bliski, a živjeti i biti s nekim svaki dan samo je jedan od tih načina. S obzirom na to da je kod preseljenja gotovo sigurno da ćete u nekom trenutku osjetiti čežnju za domom i žaljenje za fizičkom bliskošću, važno je što prije se usredotočiti na njegovanje emocionalne bliskosti s članovima obitelji.

Emocionalnu ćete bliskost najbolje izgraditi njegovanjem dobre komunikacije, emocionalne podrške i međusobnog poštovanja. U tom je slučaju možda prvi korak prema izgradnji takve bliskosti zajedničko traženje stana. Naime, nije nimalo jednostavno s 20 i nešto godina procijeniti koji stan unajmiti i kako pritom nabolje proći. Zbog toga će najkorisnije savjete imati iskusni roditelji, a najveću i najbolju ponudu stanova za iznajmljivanje Njuškalo. 

3. Niste morali ponijeti cijelu dječju sobu

Od rođenja pa do svojih dvadesetih ili tridesetih, prosječna osoba sakupi uistinu mnogo stvari. Prema nekim podacima, prosječno američko kućanstvo posjeduje čak 300.000 stvari! Jeste li blizu tog broja ili ne, procijenite sami, ali jedno je sigurno - ne morate sve te stvari ponijeti u novi dom. 

Preseljenje je zapravo savršena prigoda da se riješite viška stvari, koje ionako loše utječu na mentalno zdravlje. Naime, nered i gomilanje stvari mogu potaknuti frustraciju, stres, tjeskobu i depresiju te stvoriti naviku odugovlačenja u rješavanju obaveza. Također mogu omesti fokus i otežati razmišljanje, što je vrlo problematično kad je posrijedi učenje, pisanje seminara ili rad od doma.

4. Hrana će vam stalno propadati

Tek kad počnete živjeti sami, shvatit ćete neke sitnice o kojima vjerojatno nikad prije niste razmišljali i za koje možda niste ni znali da se događaju vašim roditeljima. Jedna od glavnih istina je ta da hrana prebrzo propada. Nevjerojatno je koliko malo vremena treba rajčicama da pocrne, salati da uvene i mlijeku da se ukiseli. Stalno treba biti na oprezu i paziti je li nečemu istekao rok trajanja i morate li nešto određeno pojesti taj dan ili tjedan jer će u suprotnome propasti.

A osim rokova valjanosti hrane, misli će vam okupirati pitanje "Što danas pripremiti za ručak?". Upravo je ovo mnogima dovoljan razloga da se istog trena požele vratiti doma, gdje se velika većina nikad nije morala zamarati tim pitanjem. Ako spadate u tu grupu ljudi koji se nisu zamarali tim pitanjem, vjerojatno ćete uglavnom jesti pet istih jela, koja najbolje znate napraviti. I, sigurni smo, tri od tih pet jela uključivat će nešto s tjesteninom. 

5. Gorko-slatka sloboda

Odlazak iz roditeljske kuće i sloboda samostalnog života ima prednosti, ali i mane. S jedne strane - možete, ako to želite, u bilo koje doba dana hodati goli ili ostaviti neoprano suđe danima u sudoperu, no s druge strane, postat će vam jasno koliko je skupo imati pun hladnjak ili stalno uključenu klimu.

Dakle, za mnoge sloboda postoji do određene granice, mogli bismo reći - one financijske. I premda je istina da nije nimalo jeftino osamostaliti se, riječ je o procesu koji svi prolazimo i koji nam daje priliku da odrastemo - a to je nešto što ne možemo izbjeći.