Ovako su Krešo i Daniela izgledali nekad, a sad ih vjerojatno ne biste prepoznali

Ako ste pratili bilo koji show u kojem je kandidatima cilj izgubiti kilograme, vrlo vjerojatno vam je glavom prošla misao: ''Kako su se našli u takvoj situaciji?''. Onima koji nisu bili u sličnom problemu teško je shvatiti kako do stanja pretilosti uopće dođe. No problem je mnogo dublji jer loša prehrana i manjak fizičke aktivnosti nisu jedini faktori koji pridonose debljanju. 

Genetska predispozicija je obavezna, ali nedovoljna da pokrene pretilost

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, debljinu ima 20,37% odraslog stanovništva, 20,4% muškaraca i 20,60% žena. U razgovoru s dr. sc. Zdenkom Borasom, pročelnikom Odjela za barijatrijsku i minimalno invazivnu kirurgiju KBC-a Osijek, doznali smo kakvu ulogu u debljanju ima genetika.

- Danas je poznato da genetika igra značajnu ulogu u predispoziciji pretilosti i može pridonijeti do 70% rizika za bolest. Dječja pretilost javlja se alarmantnom brzinom i u razvijenim i u zemljama u razvoju. 'Obesogeni' čimbenici okoliša moraju biti povezani s varijantama različitih alela rizika da bi se utvrdila poligena ili uobičajena pretilost, a njihov utjecaj ovisi o različitim razvojnim fazama. Interakcija između obesogenog okoliša i genetske osjetljivosti rezultira takozvanim poligenskim oblicima pretilosti - objašnjava dr. sc. Boras te dodaje da je otkriveno više od stotinu gena i inačica gena povezanih s prekomjernom težinom.

- Ipak, rizik od genetske pretilosti ne prelazi uvijek u stvarni razvoj pretilosti, što sugerira složene interakcije između genetskih, bihevioralnih i okolišnih utjecaja te rezultirajućih epigenetskih promjena. Dakle, genetska predispozicija je obavezna, ali nedovoljna da pokrene pretilost. Prehrambene intervencije i pravilne promjene načina života mogu spriječiti razvoj pretilosti u genetski predisponirane djece - zaključuje dr. sc. Boras.

Upravo je taj izostanak pravodobne intervencije Krešu i Danielu doveo do situacije u kojoj su zbog svoje kilaže bili prisiljeni potražiti pomoć. Tad su stupili u kontakt s dr. sc. Borasom, koji u KBC-u Osijek izvodi barijatrijsko-metaboličku metodu u kirurgiji, kojom pacijenti skidaju i do 40 posto tjelesne mase te time poboljšavaju svoju zdravstvenu sliku i kvalitetu života. Ovo su njihove priče.

Bio je kandidat za 'Život na vagi'

Krešo Štajcar (54) iz Petrinje bitku s debljinom vodio je 20 godina, a u jednom trenutku težio je čak 154 kilograma. Očekivano, kilogrami su sa sobom donijeli i niz zdravstvenih problema, poput astme, predijabetesa i visokog tlaka. 

- Priznajem, najviše sam ja kriv. Zbog neurednog načina života, prehrane i posla sjedilačkog tipa, našao sam se u toj situaciji, a možda je i genetika tome pripomogla - iskreno priznaje Krešo na početku našeg razgovora i dodaje kako ga je to potaknulo da se prijavi u emisiju "Život na vagi". No u zadnjem trenutku na tom se putu stvorila prepreka.

- Pretprošle sezone potpisao sam ugovor i obavio završni pregled prije početka emitiranja. No tad su pretrage pokazale da imam vrlo nisko željezo i zbog toga ipak nisam mogao sudjelovati. Bio sam frustriran i ljut u toj situaciji, isključivo na sebe - objašnjava Krešo.

Nakon toga naš je sugovornik odlučio napraviti niz pretraga kako bi otkrio uzrok niskog željeza. U tom periodu doznao je i za metodu resekcije želuca, koju u KBC-u Osijek obavlja dr. sc. Zdenko Boras. Riječ je laparoskopskoj sleeve resekciji, koja uključuje smanjivanje veličine želuca u obliku “rukava” ili “banane”. Ova operacija funkcionira na dva glavna načina: osoba ranije počne osjećati zasićenost hranom nakon uzimanja obroka jer je smanjen kapacitet želuca i posljedično manje jede (restrikcijski mehanizam) te smanjuje izlučivanje hormona gladi, zbog čega se osoba ne osjeća gladnom (hormonalni mehanizam).

- Nakon što sam na internetu pronašao informacije o spomenutoj metodi, kontaktirao sam dr. Borasa i zakazao operaciju. Zbog ranije obavljenih pretraga nisam morao obavljati dodatne, pa je to ubrzalo cijeli proces - kaže Krešo i dodaje da je u svojoj odluci bio čvrst te da ga ništa nije moglo pokolebati. 

- U bolnicu sam primljen 28. siječnja 2020. godine, to je bio utorak. U četvrtak sam bio na operaciji, a u subotu sam već išao kući. Pritom sam dobio jasne upute i program prehrane, kojeg sam se trebao pridržavati - prisjeća se Krešo i kaže kako su mu u tom periodu supruga i sin pružili veliku podršku, a supruga mu je pripremala i obroke koje je morao jesti prema novom planu prehrane. 

- Zapravo sam ispočetka učio jesti, više sam se kretao i promjene su brzo bile vidljive. Svaki dan sam se vagao i kilogrami su išli dolje, a ja sam postajao sve zadovoljniji jer sam vidio rezultate - kaže Krešo, koji je od početnih 150 kilograma prije operacije sada došao na 84 kilograma, što znači da je ukupno izgubio 66 kilograma. No napominje da je i stres zbog potresa u Petrinji imao ulogu u tome budući da Krešo trenutno ne živi u svom domu nego su on i obitelj primorani živjeti u kući svojih prijatelja. 

Krešo je danas druga osoba, a najsretniji je što se riješio svih bolesti koje su došle s kilogramima. Kaže da sad kupuje normalnu veličinu odjeće, a svoju staru garderobu podijelio je prijateljima. Počeo je više šetati te u svakodnevici napokon normalno funkcionira. 

Zbog debljine nije mogla zatrudnjeti

Sličnu priču s nama je podijelila i Daniela Mučaji Čelovski (24) iz Iloka, koja se s debljinom bori odmalena, a problem je kulminirao kad je shvatila da zbog pretilosti ne može ostati trudna.

- Dvije godine išli smo kod raznih doktora, ali nitko nije nudio rješenje. Bilo je teško svaki put slušati da je debljina kriva jer sam toga i sama bila svjesna - kaže Daniela i dodaje da je mnogo puta pokušala smršavjeti, ali nakon što bi skinula određeni broj kilograma, došlo bi do jo-jo efekta i kilogrami bi se vratili.

- Cijeli sam život bila na raznim dijetama, koristila mnoga pomagala, od tableta za mršavljenje pa sve do raznih napitaka, čajeva s cimetom i limunom..., ali ništa nije pomagalo - prisjeća se Daniela. No nada joj se ipak vratila kad je posjetila nutricionisticu u Osijeku, koja joj je pomogla da izgubi 15 kilograma te joj preporučila da se za svoj problem obrati doktoru Zdenku Borasu.

- To je bio trenutak u kojemu mi je netko napokon pružio konkretnu pomoć. Tad sam doznala i za barijatrijsko-metaboličku metodu, odnosno operaciju, uz pomoć koje sam poslije izgubila 46 kilograma u godinu dana. Doktor Boras mi je objasnio kako bi sve to utjecalo na moje zdravlje, kakav je postupak i što mogu očekivati, i sad sa sigurnošću mogu reći da bih opet učinila isto jer mi se život potpuno promijenio - objašnjava Daniela i dodaje da joj je mnogo značilo i to što je muž cijelo vrijeme bio uz nju.

- Muž mi je bio velika podrška u svemu kroz što sam prolazila. Prije operacije i gubitka kilograma bila sam depresivna, ništa mi se nije dalo, čak ni družiti se s prijateljima. Danas je moj život potpuno drukčiji, promijenio se za 180 stupnjeva u samo godinu dana. Imam više samopouzdanja, bolje se krećem, družim se i vodim aktivniji život - kaže Daniela, koja je 1. rujna 2020. godine doznala i sretnu vijest zbog koje je sve ovo i učinila - ostala je trudna!

Kako izgleda oporavak nakon operacije?

Osobe koje se podvrgnu ovom zahvatu otpuštaju kući prvi ili drugi dan poslije zahvata. Od četiri do šest tjedana bolesnik je na tekućoj prehrani prema pisanim uputama nutricionista, a tek onda uvodi krutu hranu. Operirani bolesnici trebali bi postići dugotrajan gubitak tjelesne težine, no to, naravno, ovisi i o pridržavanju postoperacijskih uputa te o promjenama u životnim navikama. Više informacija o samom postupku i svemu što operacija obuhvaća pronađite na stranici zdenkoboras.com.