Pronalaženje talentiranog kadra, bitka je koju mnogi poslodavci intenzivno vode posljednje četiri godine. Sada, više nego ikad prije, tvrtkama je nužno osigurati status poželjnog poslodavca kako bi se uspješno izborile s problemom nedostatka radne snage. Nedavno istraživanje Eurofounda, agencije Europske unije, pokazalo je kako je stopa slobodnih radnih mjesta u EU i dalje visoka, pri čemu je 80% poslodavaca izjavilo kako se bori s pronalaženjem radnika s pravim vještinama.

Naime, zbog seta vještina koji talentirani kadar posjeduje, on je svjestan svoje vrijednosti na tržištu rada te samim time ima veći izbor i slobodu u pronalaženju novog posla i odabiru poslodavca. Zato je na poslodavcima da, pored odgovarajuće plaće, takvim zaposlenicima ponude i niz drugih benefita kojima će ih ne samo privući, nego i zadržati.

Fleksibilno radno vrijeme

Među važnim benefitima, visoko na ljestvici najtraženijih je fleksibilno radno vrijeme. Ovaj princip rada ne podrazumijeva samo mogućnost rada od kuće već i različito radno vrijeme. Konkretnije, pruža mogućnost zaposleniku da, u dogovoru s poslodavcem, odabere dnevno radno vrijeme koje mu najviše odgovara.

Da je fleksibilan način rada zaposlenicima postao jedan od najpotrebnijih benefita, svjesni su i mnogi poslodavci. Tako je, prema podacima šestog izvješća o europskim poslodavcima, gotovo polovica poslodavaca (48%) izjavila da zaposlenicima dopušta rad na daljinu iz inozemstva u određenoj mjeri, dok 38% kaže da razmišlja o četverodnevnom radnom tjednu.

Naravno, u nekim djelatnostima fleksibilno radno vrijeme nije moguće. No u velikom broju poslova koji se, primjerice, obavljaju putem računala, fleksibilno radno vrijeme može činiti veliku razliku u krajnjem zadovoljstvu zaposlenika, naročito onih s djecom. To je učinkovit način kako radnicima omogućiti bolji balans između privatnog i poslovnog života.

Edukacija i plaćeni dopust

Ironično, jedan od glavnih razloga nedostatka vještina upravo je izostanak edukacije u tvrtkama. Pri čemu su studije potvrdile kako zemlje s visokim udjelom nedovoljno kvalificiranih radnika također imaju niži udio tvrtki koje pružaju obuku zaposlenika. Stoga poslodavci trebaju imati na umu kako je kontinuirano ulaganje u edukaciju zaposlenika benefit za obje strane.

Bilo da je riječ o školarini na određenom veleučilištu, tečaju, seminaru, učenju stranog jezika ili pak specijalizaciji, sve su to načini dodatne izobrazbe koji će jednako koristiti i zaposleniku i poslodavcu. Pritom su troškovi obrazovanja i stručnog usavršavanja zaposlenika porezno priznati troškovi te sa sobom nose i dodatne porezne olakšice.

Među korisnim benefitima za zaposlenike je i plaćeni dopust koji, ako niste znali, može biti i veći od Zakonom predviđenog, ako je tako prethodno dogovoreno s poslodavcem i definirano ugovorom. Riječ je o benefitu koji će svaki zaposlenik cijeniti budući da time dobiva mogućnost da se, bez brige o poslu i financijama, posveti važnim događajima u životu.

Dobrovoljna mirovinska štednja

Sve više tvrtki zaposlenicima nudi treći stup dobrovoljne mirovinske štednje. Pored toga što je riječ o korisnoj investiciji za zaposlenike, ona je također porezno priznat trošak za poslodavca. Pritom poslodavci mogu fleksibilno odrediti iznose koje zaposlenicima žele uplatiti u treći stup, kao i dinamiku uplata koje mogu biti u rasponu od mjesečnih do godišnjih.

Država na dobrovoljnu mirovinsku štednju daje još 15% poticaja, do maksimalnih 99,54 eura, a za ostvarenje maksimalnih poticaja u jednoj godini mora se uplatiti 664,20 eura ili 55,35 eura mjesečno. Mirovinski fond pritom ostvaruje prinose i na vaše uplate i na državne poticaje.

Zaposlenik kojemu poslodavac u treći stup uplaćuje 67 eura mjesečno (804,00 eura godišnje) nakon pet godina, uz pretpostavljeni prinos od 3 posto, na računu će imati 4930,33* eura. To znači da je uz uplate poslodavca dodatno ostvario zaradu od 948,74 eura na državnim poticajima i prinosima fonda. Stoga je ovo koristan benefit oko kojeg se svakako vrijedi raspitati kod trenutnog ili budućeg poslodavca.

Neoporezivi primici

Postoji još mehanizama kojima poslodavci mogu povećati zadovoljstvo i motivaciju zaposlenika - riječ je o neoporezivim primitcima. Dinko Lukač, savjetnik iz tvrtke TEB - Poslovno savjetovanje d.o.o, otkriva koje neoporezive primitke poslodavci mogu ponuditi svojim zaposlenicima i tako im povećati kupovnu moć i, u konačnici, priuštiti bolji standard.

- Poslodavac može svojim zaposlenicima isplaćivati materijalna prava (npr. jubilarnu nagradu, regres, božićnicu i sl.), a može im nadoknaditi i trošak smještaja, trošak prehrane, trošak prijevoza zbog dolaska na posao i odlaska s posla, trošak skrbi za djecu predškolske dobi, itd.), uz uvjete i u visini kako ih je uredio izvorom radnog prava koji primjenjuje taj poslodavac - objašnjava Lukač te dodaje da primjena izvora radnog prava (npr. kolektivnog ugovora, pravilnika o radu, ugovora o radu) ovisi o veličini poslodavca i o vrsti djelatnosti kojom se bavi konkretni poslodavac.

S početkom 2024. godine neoporezivi iznos za premije dopunskog i dodatnog zdravstvenog osiguranja, koje poslodavci mogu plaćati za svoje zaposlenike, povećan je do 500 eura godišnje. Poslodavci koji nude ovaj benefit u startu su u prednosti jer on predstavlja važan aspekt brige o zdravlju zaposlenika.

Naime, uz dodatno zdravstveno osiguranje, važne pretrage i pregledi specijalista zaposlenicima su dostupni u kratkom roku i na njih ne moraju čekati mjesecima.

- Bitno je znati da se primici po osnovi naknada, potpora i nagrada koje isplaćuje poslodavac svojim zaposlenicima mogu isplatiti bez obračunavanja javnih davanja (doprinosa i poreza) ako ih se isplaćuje do propisanog neoporezivog iznosa sukladno propisima o porezu na dohodak - objašnjava savjetnik te navodi primjer.

- Poslodavac može neoporezivo isplatiti do 700,00 eura godišnje s osnove prigodne nagrade (uskrsnica, regres, božićnica i sl.), do 1.120,00 eura godišnje s osnove nagrade za radne rezultate, do 1.200,00 eura godišnje s osnove podmirivanja paušalnih troškova prehrane, itd. Međutim, ako poslodavac naprijed navedene primitke i druge neoporezive primitke isplaćuje radniku u visini iznad propisanog neoporezivog iznosa tad se kod isplate moraju obračunati javna davanja (doprinosi i porez) - kaže Lukač te dodaje kako isplatu materijalnih prava poslodavac treba prikazati na obračunu plaće.

*izračun dobrovoljne mirovinske štednje je informativan i nije jamstvo budućih prinosa ni kapitaliziranog iznosa u budućnosti