Oko 100.000 ljudi bez posla: Potražnja za stranim radnicima u budućnosti još izraženija?
Prema podacima DZS-a, u Hrvatskoj je više nezaposlenih žena nego muškaraca, a najviše je nezaposlenih u dobi od 55 do 59 godina. O ovom gorućem problemu, ali i o mogućim rješenjima, razgovarali smo sa stručnjakom iz HGK Petrom Miševićem
Hrvatska se, baš kao i druge države u Europskoj uniji, suočava s kontinuiranim izazovima i turbulencijama na tržištu rada. Problem deficitarnih zanimanja i nezaposlenosti određenih kategorija stanovništva postao je izraženiji posljednjih godina, što dovodi do određenih posljedica koje se odražavaju na domaće gospodarstvo. Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku, trenutno je u Hrvatskoj nezaposleno 98.555 ljudi, od čega su 55,4% žene a 44,6% muškarci. Najviše je nezaposlenih u dobi od 55 do 59 godina, odnosno 14.771 osoba.
Nadalje, zanimanja u kojima je najviše traženih radnika u prva četiri mjeseca 2023. godine su prodavač, konobar, čistačica, kuhar, radnik za pomoć u kući, odgojitelj predškolske djece, medicinska sestra, radnik na proizvodnoj liniji, administrativni službenik te sobarica. Kontinuirano su traženi radnici u turizmu, građevini, trgovini, ali malo je manji broj traženih sezonskih radnika u turizmu, a upravo se oni nadomještaju stranim radnicima.
Starenje stanovništva i odlazak mladih
Da je manjak radne snage jedna od gorućih tema hrvatskoga gospodarstva i jedan od najvećih izazova, potvrđuje nam i izv. prof. dr. sc. Petar Mišević, voditelj Samostalne službe za obrazovanje, kvalitetu i informacijsku sigurnost Hrvatske gospodarske komore. Najviše kvalificiranih radnika, osim u turizmu i građevini, nedostaje u sektorima prometa, trgovine te IT-ja.
- Jedan od izazova je i nedovoljan upis djece u strukovne škole, što rezultira nedostatkom određenih zanimanja, pa se i tako stvara neravnoteža na tržištu rada. Ako se osvrnemo na obrazovni aspekt, HGK sudjeluje u aktivnostima kojima je cilj pridonijeti smanjenju jaza između ponude obrazovnog sustava i potreba tržišta rada za zanimanjima, znanjima i vještinama. To činimo kao partneri cjelokupne poslovne zajednice, ali i kroz rad udruženja i zajednica gospodarskih subjekata. U tim naporima usko surađujemo s nadležnim državnim tijelima, a sve kako bismo pridonijeli povećanju zapošljivosti mladih i razvoju visokokvalificirane radne snage – kaže Mišević.
Još jedan važan čimbenik koji utječe na strukturu tržišta rada je demografska situacija u Hrvatskoj. Starenje stanovništva te trend iseljavanja mladih i kvalificiranih radnika izazivaju neravnotežu između ponude i potražnje na tržištu rada.
- Za očekivati je da ćemo u idućim godinama biti izloženi izazovu povećane potrage za radnom snagom izvan granica. To može utjecati na smanjenje konkurentnosti poduzeća, kao i na smanjenje investicija koje se odnose na industriju, s obzirom na to da se u sektoru industrije traži radna snaga s višim stupnjem obrazovanja – pojašnjava Mišević.
Najveće prepreke pri zapošljavanju
Kad je riječ o stupnju obrazovanja, poslodavcima je, prema istraživanju o potrebama za dodatnim znanjima i vještinama na tržištu rada koje je proveo HGK, najteže pronaći zaposlenike sa srednjom stručnom spremom (41%), a gotovo je jednako zahtjevno pronaći zaposlenike s visokom stručnom spremom (28%), kao i one niskokvalificirane (25%).
- To je podatak koji nismo očekivali. Anketni odgovori pokazuju i to kako 38% svih anketiranih tvrtki nema predviđen budžet za usavršavanje svojih djelatnika, što je izrazito porazno. Čak 25% radno aktivne populacije kontinuirano traži novi posao, a to pokazuje koliko je tržište rada postalo mobilno - kaže Mišević.
Također, posloprimci su u istraživanju naveli da je vrednovanje rada djelatnika izrazito važno. Međutim, to je nešto čemu poslodavci nisu dali gotovo uopće na važnosti. Kao najveću prepreku prilikom zapošljavanja 60% radnika navelo je to što ih poslodavac nikad nije zvao na razgovor za posao. Njih 42% smatra da je velika prepreka to što poslodavci traže vještine i znanja koje radnici ne posjeduju, a 33% anketiranih složilo se s tim da poslodavci traže previše godina radnog iskustva za određena zanimanja.
Rezultati istraživanja pokazuju da postoji značajno razilaženje kad je riječ o listi prioriteta kod poslodavaca i zaposlenika. Anketirani su naveli da su im najveći prioriteti kod poslodavca dobra poslovno-privatna ravnoteža, prilike za učenje te dobra organizacijska kultura. S druge strane, poslodavcima je najvažniji rad u timu, koji je, usporedbe radi, kod anketiranih djelatnika na dnu liste prioriteta, s aktivnom podrškom uprave.
Tko će raditi u budućnosti?
No iako nam najviše zaposlenika nedostaje u obrtničkim poslovima, upravo su oni, prema podacima iz istraživanja i mišljenju našeg sugovornika, poslovi budućnosti.
- U najvećem broju to su ona tradicionalna zanimanja koja su danas deficitarna, kao što su stolari, vodoinstalateri, električari, keramičari, zidari, mesari, tokari ili zavarivači. U drugu skupinu zanimanja budućnosti, prema mišljenju poslodavaca, spadaju ona zanimanja koja možemo okarakterizirati kao zelene poslove. Primjerice, to je rad na automatizaciji obrade otpada. Dakako, kao zanimanja budućnosti poslodavci su identificirali i poslove vezane za digitalnu transformaciju, poput mrežne sigurnosti, robotike, automatizacije, te za razvoj umjetne inteligencije - dodaje Mišević.
U cilju rješavanja ovog sveobuhvatnog problema, potrebno je, zaključuje Mišević, fokusirati se na razvoj stručnih vještina i znanja u područjima koja su deficitarna. Istodobno je, dodaje, važno promovirati obrazovanje usmjereno prema potrebama tržišta rada te osigurati da obrazovni sustav bude fleksibilan i prilagodljiv novim zahtjevima.