Kvalitetno starenje ne znači pokušavati izgledati kao dvadesetogodišnjak nego imati dovoljno fizičkog i mentalnog zdravlja da maksimalno uživate u životu kad zagazite u šezdesetu, sedamdesetu, osamdesetu... Zato, umjesto da peglate bore i prizivate sjećanja na vrijeme kad ste bili mladi i ludi, usmjerite svoj fokus na zdravlje i traženje sreće u trenutnoj svakodnevici. Jeste li znali da oni koji imaju pozitivan stav o starenju žive dulje i bolje se oporavljaju od ozljeda te bolesti u starijoj dobi?

Upamtite i da baš sad, u starosti, imate na raspolaganju vremena za sve što ste ikad htjeli naučiti, isprobati i učiniti. A način na koji odlučite iskoristiti to vrijeme odredit će kvalitetu kojom starite. 

1. Vježbajte mozak

Godine često podrazumijevaju gubitak volje i snage za fizičku tjelovježbu, ali ona je vrlo važna želite li zadržati mobilnost u kasnijoj dobi. Isto vrijedi i za kognitivnu tjelovježbu. Vježbanjem mozga kroz razne aktivnosti, poput rješavanja križaljki, igranja online igara koje potiču razmišljanje, sastavljanja slagalica, pletenja, kartanja, učenja novih plesnih koraka i slično, značajno pridonosite mentalnom zdravlju. Primjerice, čitanje u starijoj dobi smanjuje stres, poboljšava san i sposobnost donošenja odluka te čak može biti važan faktor za odgađanje demencije. Pretražite zato već ovog trena, iz udobnosti vlastite fotelje, široku ponudu književnih naslova našeg partnera eknjizara.hr na shopaj24.hr.

Općenito, kako prenosi Forbes, kognitivne vježbe omogućuju stvaranje novih moždanih veza i uspostavljanje osjećaja kontrole. One također smanjuju stanje usamljenosti, poboljšavaju razumijevanje okoline, motoričke vještine, brzinu reakcije te kratkoročno pamćenje. Uz to, pod uvjetom da radite ono što vas uistinu interesira, mozgalice povećavaju proizvodnju dopamina, kemikalije koja regulira raspoloženje, pamćenje i koncentraciju.

2. Pronađite hobi i društveni život

Tijekom starenja i nakon odlaska u mirovinu moguće je da će se neki osjećati kao da gube životnu svrhu i smisao, pa je iznimno važno pronaći načine na koje ćete ispuniti slobodno vrijeme. Bilo da je riječ o druženjima s bliskim i dragim osobama, provođenju vremena u prirodi ili sudjelovanju u hobijima koji vas uveseljavaju (crtanje, pletenje, kuhanje, fotografiranje, plesanje...), važno je da na kraju dana možete bez previše razmišljanja odgovoriti na pitanje "Što me danas usrećilo?". 

Pokazalo se da su starije osobe koje se bave hobijima, slobodnim i društvenim aktivnostima sretnije, manje depresivne i usamljene te žive dulje. Također imaju veću volju za životom i u manjem su riziku od demencije. Čak je i briga o kućnom ljubimcu dovoljno dobar hobi kojim ćete poboljšati svoju kvalitetu života u trećoj dobi jer se redoviti kontakt sa životinjom povezuje s boljom kognitivnom, a u nekim slučajevima i tjelesnom funkcijom.

3. Fokusirajte se na sadašnjost

Prihvaćanje trenutne situacije i usmjeravanje pažnje na iskustvo sadašnjeg trenutka zove se mindfulness. I zanimljivo je da ta usredotočenost na svjesnost o onome gdje se upravo nalazimo i o čemu razmišljamo ima razne zdravstvene prednosti za psihološku dobrobit. Uz mindfulness tako možete poboljšati fokus, pamćenje i emocionalnu reakciju, smanjiti stres, pojačati funkcioniranje imunološkog sustava i postići zadovoljstvo. 

Jedan od načina prakticiranja mindfulnessa je kroz meditaciju. U tom slučaju najprije pronađite mirno i tiho mjesto za sjedenje te postavite sebi neko vremensko ograničenje - ne mora biti dugo. Zatim zauzmite stabilan položaj u kojemu možete biti mirni neko vrijeme. Kad ste spremni, počnite koncentrirati se na dah, to jest pomno pratite svoje udisaje i izdisaje. Neizbježno je da će u nekom trenutku vaše misli odlutati, zato pokušajte to na vrijeme primijetiti i što prije vratiti pozornost na dah. Pritom nemojte osuđivati sebe ili opsesivno vrtjeti misli u kojima ste se izgubili nego samo zastanite i vratite svoj fokus na disanje, savjetuje Mindful.

4. Dovoljno spavajte

Redoviti obrazac spavanja od iznimne je važnosti za cjelokupno zdravlje i kvalitetu života starijih osoba. Na dnevnoj razini, spavanje obnavlja energiju koja se potroši tijekom dana te liječi pojedina fizička i kognitivna oštećenja organizma. Dokazano je da dovoljno sna ujedno može smanjiti rizik od srčanih bolesti, moždanog udara, stresa, depresije i pretilosti te poboljšati fokus i koncentraciju.

Nažalost, starije osobe često zbog raznih bolesti i smanjenja razine melatonina (hormona koji upravlja obrascima spavanja) imaju problema sa spavanjem. U tom slučaju savjet je početi primjenjivati neku umirujuću rutinu prije spavanja (čitanje, slušanje podcasta i slično), izbjegavati popodnevno drijemanje, izbaciti kofein, šećer i alkohol iz prehrane, zatamniti sobu, prestati upotrebljavati ekrane jedan sat prije spavanja, baviti se fizičkim i društvenim aktivnostima tijekom dana i tako dalje.

5. Ne sramite se tražiti pomoć

Ako ustanovite da više ne možete raditi ono što ste prije radili s lakoćom i spretnošću, dobro je znati da postoji tvrtka koja pruža pomoć u kući osobama treće životne dobi. Pouzdano osoblje Centra za pomoć u kući CuraVita24 na praktičnoj razini rasteretit će vas od kućanskih poslova, kupovati vam namirnice, pripremati hranu te pružati pomoć u održavanju higijene, kretanju i rekreaciji.

Što se tiče dostojanstva ove dobno osjetljive populacije, ono se njeguje ublažavanjem socijalne izolacije, pružanjem emocionalne potpore razgovorima i druženjem u svrhu prevladavanja usamljenosti te uključivanjem u društveni život zajednice. 

Nekim ljudima traženje pomoći predstavlja znak slabosti, ali to je daleko od istine. Ono vam zapravo može pomoći da budete zdraviji, sretniji, samouvjereniji i povezaniji s ljudima oko sebe. 

Više informacija o ponudi Centra za pomoć u kući CuraVita24 možete pronaći na shopaj24.hr