Integracija obnovljivih izvora energije: Gdje je Hrvatska u odnosu na druge zemlje EU?

Bez sumnje, Hrvatska ima bogat potencijal kad je riječ o obnovljivim izvorima energije, ali o tome koji financijski modeli, bankarski proizvodi i poticaji podržavaju razvoj obnovljivih izvora energije razgovarat će se na konferenciji Bolja energija, koju 24sata organiziraju 25. studenog u hotelu Hilton Garden Inn u Zagrebu s početkom u 9 sati. U okviru četiri panela povezat ćemo vodeće stručnjake, inovativne poduzetnike i kreatore energetske politike. Na konferenciju se možete prijaviti OVDJE, a ulazak je besplatan. 

Jedan od panela, pod nazivom "Financiranje i integracija obnovljivih izvora energije", analizirat će poticaje i razmatrati utjecaj subvencija, olakšica i drugih politika na razvoj tog tržišta.

Izazovi u integraciji OIE

Hrvatska stoji pred ključnim izazovima u integraciji obnovljivih izvora energije (OIE), a modernizacija prijenosne i distribucijske mreže od presudne je važnosti, rekla nam je Marija Šćulac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj u Hrvatskoj gospodarskoj komori te jedna od panelistica na panelu "Financiranje i integracija obnovljivih izvora energije". 

- Više od polovice mrežne infrastrukture premašilo je svoj životni vijek, što zahtijeva značajna ulaganja. HOPS i ODS već ulažu povećana sredstva u modernizaciju, ali to mora biti dio šireg dugoročnog plana. S druge strane, administrativne prepreke i spori procesi priključenja novih kapaciteta koče razvoj. Regulatorni okvir mora osigurati predvidljivost, a suradnja HERA-e, HOPS-a i ODS-a te Ministarstva gospodarstva kao relevantnog tijela nadležnog za energetiku ključna je za ubrzavanje procesa i pružanje jasnih smjernica investitorima – kaže Šćulac. 

Pitanje financiranja mreže ne može se, dodaje ona, svesti samo na operatore. Potrebna je, kaže, koordinirana strategija koja uključuje europske fondove i nacionalne poticaje. 

- Osim toga, fluktuacije u proizvodnji izazvane klimatološkim uvjetima povećavaju potrebu za razvojem kapaciteta skladištenja energije, koji omogućuju balansiranje sustava i smanjenje troškova. Ključ je u međuresornoj suradnji, kontinuiranom dijalogu i pravednoj raspodjeli troškova kako bi se omogućili stabilna opskrba energijom i dugoročni ekonomski rast. Obnovljivi izvori energije nisu samo budućnost Hrvatske, oni su sadašnjost koja zahtijeva hrabre i koordinirane poteze – ističe naša sugovornica. 

A kako stoji Hrvatska s integracijom obnovljivih izvora energije u usporedbi s ostalim europskim zemljama, pitali smo panelista Hrvoja Marasa, glavnog voditelja financija Regionalne energetsko-klimatske agencije Sjeverozapadne Hrvatske (REGEA). 

- Hrvatska je u odnosu na druge zemlje Europske unije vrlo solidno pozicionirana što se tiče udjela OIE u ukupnoj potrošnji energije. Međutim, zabrinjavajući je trend posljednjih godina kojim taj udjel ne raste ni približnom brzinom kao u drugim zemljama EU. Dok su neki segmenti, poput solarne energije, doživjeli snažan rast i fazu komercijalne zrelosti, u sektoru prometa i korištenja geotermalne energije pri samom smo začelju. Jasniji regulatorni okvir, unapređenje prijenosne mreže te sustava za uravnoteženje i pohranu energije ostaju ključni preduvjeti za snažniji razvoj obnovljive energije u Hrvatskoj – kaže Maras. 

Također, projekti OIE, ovisno o specifičnom sektoru, investitoru, rizičnosti i razini zrelosti, imaju na raspolaganju različite oblike bespovratnih i dužničkih oblika financiranja. 

- Velikim projektima proizvodnje električne energije iz učinkovitih kogeneracijskih sustava i obnovljivih izvora energije namijenjen je premijski sustav poticaja koji se provodi kroz javne natječaje HROTE-a. Za kapitalne projekte iz realnog sektora Europska je komisija uspostavila i poseban Modernizacijski fond, čija se ulaganja odobravaju u suradnji s Europskom investicijskom bankom. Nacionalni plan oporavka i otpornosti (NPOO) te Europski strukturni i investicijski fondovi za razdoblje 2021.-2027., osim bespovratnih sredstava, uveli su specifične financijske instrumente koji se provode u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvoj.  Nacionalni programi energetske obnove javnih i privatnih zgrada također značajno bespovratno sufinanciraju i integrirane sustave obnovljivih izvora energije – kaže naš sugovornik. 

Dodatno je potrebno spomenuti, dodaje on, nacionalna bespovratna sredstva koja za privatni sektor (građane i poduzetnike) dodjeljuje Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. 

- Uz zelene kredite komercijalnih banaka, programi kreditiranja razvojnih banaka (Hrvatske banke za obnovu i razvitak i Europske investicijske banke) nude financijske uvjete znatno povoljnije od tržišnih. Veće projekte obnovljivih izvora energije moguće je financirati i tržišnim instrumentima poput zelenih obveznica i obveznica povezanih s održivim poslovanjem – zaključuje. 

Više o ovoj temi doznajte na konferenciji Bolja energija - prijavite se ovdje jer je broj mjesta ograničen.

Organizator konferencije su 24sata, a partneri su HEP, M.T. Abraham Grupa, E.ON, Holcim Hrvatska i KONČAR.