Ovu sam izložbu posjetila prije svega kako bih dobila bolji uvid u položaj Hrvatske kad je riječ o okolišu i klimatskim promjenama. Zbog svog posla često radim na projektima koji su vezani za utjecaj klimatskih promjena, pa me zanimalo što nas sve čeka za pedeset godina. Mogu reći da nakon što sam je pogledala nisam ostala ravnodušna predviđanjima hrvatske budućnosti, ne samo u sferi ekologije nego i u drugim područjima – kaže projektna menadžerica Anita Dumić (37) opisujući nam svoje dojmove nakon što je posjetila multimedijski paviljon "Hrvatska 2074. - pogled u budućnost".

Riječ je o izložbi postavljenoj ispred Muzeja Mimara na kojoj su kroz atraktivna videa prikazani mogući scenariji hrvatske budućnosti. U njihovoj izradi sudjelovalo je trideset uglednih hrvatskih znanstvenika, umjetnika i stručnjaka, koji su kreirali tri moguća ishoda za Hrvatsku: realističan, pesimističan i optimističan i to na polju demografije, ekologije, gospodarstva, međunarodnih odnosa te sporta i kulture. Anita Dumić nam otkriva što ju je najviše iznenadilo, osobito kad je riječ o realističnim predviđanjima.

Mnogi će se iz gradova povući na sela

Najveći hrvatski gradovi sad su toliko popularni da je potražnja za stanovima za najam mnogo veća od ponude. No za 50 godina situacija bi mogla izgledati potpuno drukčije. Naime, stručnjaci predviđaju da će zbog posljedica klimatskih promjena stanovništvo spas tražiti na selu. Također, značajan dio domaćeg stanovništva mogao bi napustiti priobalna područja i preseliti se u unutrašnjost zemlje zbog zaštite od nepodnošljivih vrućina te povećanja razine mora i potopa.

- Možda 50 godina zvuči daleko od danas, ali to je život koji će živjeti naša djeca. Dosad se govorilo o tome što će biti ako ne reagiramo na vrijeme, ali sad stručnjaci predviđaju kako je najizgledniji scenarij taj da klimatske promjene nećemo uspjeti usporiti, što bi sa sobom povuklo velike klimatske ekstreme - objašnjava Dumić te dodaje da u cijeloj priči postoji i optimističan ishod, u kojem bi klimatske promjene na globalnoj razini bile značajno usporene, a u Hrvatskoj bi bilo 30 posto više zelenih površina nego sad.

- Ako se osvrnem na razinu koju je konzumerizam dosegnuo u svijetu i njegov negativan utjecaj na okoliš, ne gajim nadu da su moguće toliko velike promjene. S druge strane, možda se svi kolektivno trgnemo i zaista se dogodi čudo - kaže Dumić te dodaje kako pesimističan scenarij predviđa još lošiju situaciju, a to je da će Zemljin ekosustav do 2074. godine biti na putu prema kolapsu.

Tornado u Slavoniji, rive poplavljene

Neosporno je da ćemo biti svjedoci sve većih ekstrema, pa tako znanstvenici poručuju kako ćemo se u budućnosti najvjerojatnije suočavati s izuzetno visokim ljetnim temperaturama i nezapamćenim udarima hladnoće zimi, a u ravničarskim dijelovima Hrvatske mogao bi se pojaviti i tornado.

- Realistični scenarij kaže kako bi se rive mnogih istarskih i dalmatinskih gradova u budućnosti često nalazile pod vodom jer bi se razina mora povećala za 30 centimetara. Time bi Hrvatska doživjela sličnu sudbinu kao Venecija. No ono što više zabrinjava je činjenica da bi, u pesimističnom scenariju, moglo doći do nestašice vode, a spominje se i da bi voda i čist zrak mogli postati luksuz koji će sebi moći priuštiti samo 10% populacije - kaže Dumić.

Na izložbi se u mnogim predviđanjima o budućnosti Hrvatske upravo voda često spominje kao jedan od najvažnijih aduta kojima zemlja raspolaže. Pritom stručnjaci kažu kako je, s optimističnoga gledišta, moguća budućnost u kojoj će Hrvatska mudro upravljati obnovljivim izvorima vode te tako postati tvornica kvalitetne vode - ključnog resursa sredine 21. stoljeća. Štoviše, ne samo vode. Država bi, pametnim upravljanjem, mogla postati i jedan od najvećih europskih proizvođača organske hrane.

Izložba kao poziv na buđenje

Sve veće suše itekako bi imale utjecaj na poljoprivredu mnogih zemalja, a time i na nedostatak hrane. Dodamo li tome porast razine mora i oceana, u budućnosti bi moglo biti ugroženo više od 200 milijuna ljudi. Zbog toga će klimatski migranti spas morati potražiti u državama koje su manje ugrožene. Među njima je i Hrvatska.

- Realističan scenarij predviđa da ćemo postati utočište za desetke milijuna izbjeglica iz subsaharske Afrike, Sirije, Irana, Pakistana, Indije i drugih zemalja, a u pesimističnom scenariju riječ je o stotinama milijuna klimatskih migranata. No iz optimističnoga kuta gledanja, ako se u većem dijelu svijeta resursi budu konzumirali odgovorno, a održivost postane glavna odrednica življenja, oba scenarija moguće je izbjeći - kaže Dumić te zaključuje kako je izložba svojevrsni posljednji poziv na buđenje.

Posjetite izložbu besplatno

Hoće li Grad Zagreb postati najzelenija prijestolnica Europe? Ili će u njemu zbog nepodnošljivih životnih uvjeta živjeti najsiromašniji? Posjetite multimedijski paviljon i doznajte što još čeka hrvatske građane kad je riječ o klimatskim promjenama i okolišu. No pritom imajte na umu da na izložbi možete pogledati i niz drugih scenarija iz područja politike, gospodarstva, sigurnosti, međunarodnog položaja, turizma, znanosti i tehnologije, ali i ostalih grana bitnih za budućnost zemlje.

Paviljon ispred Muzeja Mimara otvoren je do 10. listopada, a ulazak je besplatan svaki dan od 10 do 21 sat. Riječ je o edukativnom projektu koji je nastao povodom obilježavanja 140. obljetnice utemeljenja Croatia osiguranja, najstarije i najveće hrvatske osiguravajuće kuće. Njegov glavni cilj je pridonijeti jačanju svijesti o društvenoj odgovornosti i važnosti zajedničkog djelovanja kako bi najoptimističniji scenarij postao i najizgledniji.