Hoće li Hrvatska ikada postati sto posto obnovljiva?

Možemo li sanjati o tome da Hrvatska jednog dana postane 100 posto obnovljiva, jesmo li na dobrom putu da to ostvarimo i o čemu to sve ovisi, doznat ćemo na konferenciji Bolja energija, koju 24sata organiziraju 25. studenog u hotelu Hilton Garden Inn u Zagrebu s početkom u 9 sati. Na konferenciju se možete prijaviti OVDJE, a ulazak je besplatan.

A o aktualnim trendovima i budućoj perspektivi solarne energije razgovarali smo i s Majom Pokrovac, direktoricom udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske (OIEH) i jednom od panelistica, koja će s ostalim stručnjacima sudjelovati na panelu "Budućnost solarne energije". 

Pokrovac smatra kako cilj nije da Hrvatska postane isključivo solarna nego da se razvije održiv energetski miks koji će uključivati sve obnovljive izvore energije, poput sunca, vjetra, vode, biomase, bioplina i geotermalne energije. 

- Uz njih, ključnu ulogu imat će sustavi za skladištenje energije, poput baterija i reverzibilnih hidroelektrana, te nove tehnologije, poput vodika za skladištenje i prijenos energije. Naš solarni potencijal je čak 30% veći u odnosu na susjedne zemlje. Panonska Hrvatska ima geotermalni gradijent 60% veći od europskog prosjeka, što otvara dodatne mogućnosti za razvoj geotermalne energije. Hrvatska ima velik prirodni potencijal za korištenje svih ovih izvora, koji se međusobno mogu dopunjavati i zajedno stvarati stabilan energetski sustav – kaže. 

Interes poduzetnika, industrije i građana za razvoj obnovljivih izvora energije svakako postoji i on je, dodaje sugovornica, velik. Međutim, na tom putu su mnoge prepreke. 

- Primjerice, postupci za izdavanje dozvola često su dugotrajni, a pravila priključenja projekata na mrežu još su jedan od glavnih izazova. Ako ubrzamo postupke i donesemo strateške odluke koje podržavaju razvoj obnovljivih izvora, bit ćemo na dobrom putu da ostvarimo ciljeve energetske neovisnosti, osiguramo konkurentnost našega gospodarstva, a građanima pristupačnu energiju – ističe Pokrovac te dodaje: 

- Trebat ćemo inovativna rješenja, poput agrosunčanih elektrana, koje sinergijski kombiniraju zaštitu nasada i proizvodnju energije. Identificirali smo također potencijal za razvoj 25 GW pučinskih vjetroelektrana i solarnih elektrana u sjevernom Jadranu, regiji s niskim utjecajem na okoliš. Mapirali smo tzv. go-to područja za solarne i agrosolarne elektrane, na kojima će postupci izdavanja dozvola biti pojednostavljeni i trajati najviše šest mjeseci, čime se znatno skraćuje vrijeme potrebno za realizaciju projekata – dodaje. 

Sve su to rješenja koja, napominje sugovornica, Europa već provodi, što potvrđuje njihovu izvedivost i učinkovitost u poticanju energetske tranzicije. 

- Uz to, nužna je prilagodba mreže. Modernizacija pravila priključenja projekata na elektroenergetsku mrežu temelj je za učinkovitu integraciju novih kapaciteta obnovljive energije. Svi ovi koraci, usklađeni i provedeni, omogućit će Hrvatskoj da iskoristi svoj puni potencijal te osigura održiv prelazak na obnovljive izvore energije i potrebnu dekarbonizaciju gospodarstva – dodaje Pokrovac.

'Budućnost bi mogla biti svjetlija'

A da Hrvatska ima vrlo dobar postojeći energetski miks, smatra Denis Čamber, direktor KONČAR – Obnovljivih izvora, i to pogotovo ako, kaže on,  ukupnim izvorima dodamo i našu polovicu NE Krško, koja ima nizak ugljični otisak. 

- Budućnost solarne energije mogla bi biti mnogo svjetlija ako premostimo određene prepreke s kojima se još susreću svi investitori. Za veću integraciju sunčanih i vjetroelektrana (poslije i baterijskih spremnika) potrebna je bolja i brža koordinacija svih dionika. Tu se prije svega misli na nadležna državna tijela (nadležnih ministarstava), subjekte u državnom vlasništvu (HOPS, HEP - ODS), regulatore (HERA, HROTE) te županije i općine. Pritom je nužno u obzir uzeti sve elemente potrebne za uredno funkcioniranje elektroenergetskog sustava u budućnosti (kapaciteti i prostorni raspored elektrana, kapaciteti mreže, upravljanje sustavom, skladištenje energije, naknade i dr.). Većina postrojenja planira se na državnom zemljištu. Država bi trebala odmah odrediti koja su područja prigodna za gradnju te ih predvidjeti prostornim planovima bez potrebe dodatnog dugotrajnog istraživanja – kaže naš sugovornik. 

Dodaje da je popis lokacija i njihove proizvodne kapacitete nužno uskladiti s planovima i kapacitetima operatora sustava. 

- Iz toga će proizaći na kojim je lokacijama gradnja moguća u relativno kratkom roku, a za koje je tek potrebno stvoriti nužne preduvjete. To znači da opseg i dinamiku aktiviranja lokacija u državnom vlasništvu određuje država kako bi ostvarila svoje nacionalne energetske ciljeve, a ne, kao do sada, isključivo investitori radi ostvarenja svojih projektnih ciljeva. Povećan broj i volatilnost postrojenja za proizvodnju pred operatore mreže stavljaju dodatne zahtjeve u smislu mrežnih kapaciteta, ali i unapređenja načina upravljanja mrežom. Navedeno podrazumijeva pravodobno pokretanje potrebnih aktivnosti na razvoju i modernizaciji mreže, ali i osiguranje potrebnih financijskih sredstava. Istodobno je potrebno predvidjeti kapacitete, raspored, dinamiku i način realizacije spremnika energije (baterijski sustavi, reverzibilna hidroelektrana i dr.) – zaključuje Čamber. 

Više o ovoj temi doznajte na konferenciji Bolja energija - prijavite se ovdje jer je broj mjesta ograničen.

Organizator konferencije su 24sata, a partneri su HEP, M.T. Abraham Grupa, E.ON, Holcim Hrvatska i KONČAR.