Gorska Hrvatska je mjesto na kojem se misli bistre, a tijelo uživa u svim osjetilima
Gorski kotar je destinacija na kojoj možete doživjeti potpuno stapanje s prirodom. A pored toga što obiluje prirodnim bogatstvima, to je mjesto na kojem ćete pojesti najbolje specijalitete od divljači i gljiva. Otkrijte što još nudi
Mir, tišina i osjećaj hladnog zraka koji pomalo grize obraze dok pijemo šalicu tople kave ili čaja jedan je od omiljenih trenutaka koje donose jesen i zima. No želite li u tom trenutku uživati uz pogled na goranske šume koje je tek donekle prekrila jutarnja magla, ili umirujuće scene goranskih jezera, vrijeme je da posjetite Gorski kotar.
Ovaj dio Hrvatske lijepo je doživjeti u svako doba godine, a pogotovo u jesen i zimu. Jesenske šetnje šumom koja je stanište raznih vrsta gljiva, ali i životinja, te planinarenje ili možda skijanje na Čelimbaši samo su neka od nezaboravnih iskustava koja ova regija pruža.
Priroda koja budi osjetila
Primjerice, posjet Gorskom kotaru nepotpun je bez odlaska u Nacionalni park Risnjak. Osobito kad je riječ o uspinjanju na Veliki Risnjak - jedan od najljepših hrvatskih vidikovaca, s kojeg se pruža pogled od kojeg zastaje dah. Pritom je podno vrha smješteno i izletničko područje koje nudi hranu i smještaj kad poželite utopliti se i okrijepiti se nakon šumskih aktivnosti.
Špilja Lokvarka i Lokvarsko jezero također su posebnosti Gorskoga kotara koje vrijedi obići. Poznata kao jedna od najljepših špilja hrvatskoga krša, Lokvarka je smještena u brdu Kameniti vrh, a dužina dosad otkrivenog dijela iznosi 1179 metara. No svakako se zabundajte prije ulaska jer je unutarnja temperatura od 7 do 9 stupnjeva.
Kad je riječ o Lokvarskom jezeru, ono osigurava idealan hlad ljeti, a zimi se pretvara u snježnu idilu. Šetnja stazom koja okružuje jezero pruža jedinstven doživljaj prirode, zbog čega je često odredište planinara i biciklista. Jezero ljeti privlači mnogobrojne kupače i ribolovce, a njime možete i zaploviti.
Nedaleko od Skrada nalaze se još dva čuda prirode, a riječ je o Vražjem prolazu i Zelenom viru, koji se za goste ponovno otvaraju na proljeće. Vražji prolaz pripada skupini najljepših kanjona, a Zeleni vir predstavlja veličanstveni vodopad visok 70 metara. U obilasku ovih atrakcija zavirite i u Muževu hišu, špilju koja se nalazi iznad potoka Jasle, na kraju Vražjeg prolaza.
Zbog svoje geološke vrijednosti ovo je izletište 1962. godine proglašeno posebnim geomorfološkim rezervatom na površini od 200 hektara. A čuvena Munjara prva je hidroelektrana ovoga kraja te je, nakon više od 100 godina, još u funkciji.
Okusi koji se pamte
Kad osjetite da vam postaje pomalo hladno, a pritom se i želudac počinje buniti, znajte da vas na više mjesta čeka ukusna goranska kuhinja sa specijalitetima pripremljenim od sezonskih namirnica.
Primjerice, hladno predjelo od suhomesnatih proizvoda i autohtonog sira škripavca idealan su početak gastroavanture. Ovdje je riječ o punomasnom siru nježne arome i specifične gumaste strukture, koja ‘’škripi’’ pod zubima. Uglavnom se izrađuje od kravljeg mlijeka, no za intenzivniji okus koristi se i ovčje mlijeko. Škripavac pripada Listi zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske.
Pri odabiru toplog predjela sigurno nećete pogriješiti s goranskom juhom od gljiva, osobito kad je riječ o svježe ubranim vrganjima. Slijedi specijalitet čiji ćete miris, teksturu i okus pamtiti još dugo, a riječ je o divljači na lovački način, pripremljenoj u kotliću. Ovo goransko jelo obično pripremaju na masti te poslužuju uz palentu i domaći kruh.
Za slatko na kraju savršen odabir su medeni kolač te štrudla, osobito ako je punjena šumskim borovnicama.
Snažna tradicija
Tradicija Gorskoga kotara je jaka, a osim u gastronomiji, vrlo je prisutna na razne druge načine. Primjerice, goranski Karneval jedan je od nositelja tradicijskog nasljeđa, a u njemu ćete pronaći vesele zvončare i šumske maškare.
Priča o zvončarima potječe iz prošlosti Gorskoga kotara, kad su se Gorani okupljali kako bi proslavili prelazak iz zimske hladnoće u proljetnu plodnost. Zvončari su uvijek nosili autentične kostime i uz zvuke zvona oko struka prolazili kroz sela.
Kad smo na temi zvuka, ojkanje je također tradicionalni glazbeni izričaj ovoga kraja. Riječ je o najstarijoj vrsti pjevanja u Hrvatskoj, a podrazumijeva poseban način pjevanja slogova ‘’hoj’’, ‘’voj’’ i ‘’oj’’ duljim tremoliranjem. A tu je i neizostavna tamburaška glazba, kao i sviranje dvojnica.
Dio kulture ovog područja doživjet ćete i posjetom Memorijalnome muzeju Ivana Gorana Kovačića, s bogatom povijesnom zbirkom, kao i dvorcima Frankopana.
Gostoljubivost privlači posjetitelje
Da su Gorani izuzetni domaćini, potvrđuju i podaci turističke zajednice Gorskoga kotara, koja je objavila kako je 2023. bila rekordna godina za Gorski kotar.
Naime, ostvareno je 20% više noćenja u odnosu na 2022. te čak 25% više u odnosu na 2019. godinu. Zato ne oklijevajte više i zabilježite Gorski kotar kao svoju buduću vikend destinaciju.
