U današnjem digitalnom dobu internetski prostor postao je neizostavan dio našeg svakodnevnog života. No osim s mnogobrojnim prednostima koje internet pruža, suočavamo se s nekim ozbiljnim izazovima. Jedan od tih izazova je cyberbullying, odnosno zlobno i namjerno maltretiranje putem interneta ili društvenih medija. 

Iako se često misli da su cyberbullying i online maltretiranje isključivo problemi među djecom i adolescentima, istina je da ni odrasli nisu pošteđeni ovakvih situacija. Nažalost, mnogi odrasli suočavaju se s raznim oblicima online maltretiranja, bilo da su to zlobni komentari na društvenim mrežama, prijetnje putem e-maila ili širenje lažnih informacija o njima. 

Brojke su zabrinjavajuće

Internetsko se zlostavljanje kod odraslih može manifestirati u različitim oblicima, uključujući vrijeđanje, prijetnje, omalovažavanje, širenje lažnih informacija, izlaganje neželjenim sadržajima, online nasilje u vezi ili braku te mnoge druge negativne interakcije na društvenim mrežama, forumima, u komentarima i ostalim online platformama. Prema mišljenju mnogih stručnjaka, trenutno smo u pandemiji internetskog zlostavljanja. Naime, više od 60% djece i 40% odraslih bilo je u nekom trenutku meta internetskih zlostavljača, a ti će postoci vjerojatno nastaviti rasti u budućnosti.

- Često odrasle osobe nisu niti svjesne da su žrtve nekog oblika zlostavljanja putem interneta jer smo mi kao društvo normalizirali nasilje. Normalno je drugima u komentarima pisati ružne riječi, vrijeđati druge ili se vrijeđati međusobno, psovati... Normalno je ispod novinskih članaka javno prozivati druge ili pozivati na javni linč - ističe Ana Veočić, socijalna radnica iz Centra za sigurniji internet.

Zabrinjavajuće je to što se internetsko zlostavljanje kod odraslih često ne prijavljuje jer žrtve mogu osjećati sram, strah od osvete ili zabrinutost zbog mogućeg narušenog ugleda. U jednoj stranoj studiji pokazalo se da su mlade odrasle osobe (18-25 godina) doživjele najviše razine internetskog zlostavljanja, no znatno su internetsko zlostavljanje tijekom cijelog života prijavile i starije dobne skupine, uključujući one od 26 do 35 godina (24%) i od 46 do 55 godina (13%), pa sve do dobne skupine 66+ (6,5%).

- Odrasle osobe sve više postaju svjesne da je zlostavljanje i kad netko upotrebljava vaše fotografije bez dopuštenja jer smo svi postali svjesni da ono što je jednom stavljeno na internet ostaje ondje trajno i da je vrlo teško ukloniti neke tragove našeg virtualnog identiteta, koje tako lako ostavljamo u bespućima interneta - dodaje Veočić. 

Najčešće se provodi na Facebooku

Od svih društvenih platformi, Facebook je uvjerljivo najčešća platforma za cyberbullying. Čak 75% ispitanika, prema jednom istraživanju, navelo je da su zlostavljanje doživjeli upravo na ovoj društvenoj mreži. Nasuprot tome, 25% ili manje meta internetskog zlostavljanja kaže da su bili zlostavljani na Twitteru, Instagramu, YouTubeu i Snapchatu. Prema nedavnom anketnom istraživanju A1 Hrvatska, odrasli u dobi od 18 do 55 godina najčešće koriste WhatsApp, Instagram i YouTube, a na njima i ostalim mrežama uglavnom provode od 3 do 5 sati na dan. Manji dio odraslih, pritom, sudjeluje u žustrim raspravama online, i to uglavnom kad je riječ o njima važnoj temi. 

Dakle, otprilike svaka šesta odrasla osoba doživjela je loše iskustvo iznimno neugodnih ili grubih i neugodnih reagiranja nakon komentiranja online. Takva iskustva vjerojatno pridonose tome da velik dio odraslih često razmišlja o potpunom isključivanju iz društvenih mreža, čak 61,4% ispitanika.

Jasno je da se većina svijeta slaže s tim kako je cyberbullying problem koji treba riješiti. Međutim, u nekim je dijelovima svijeta svijest o internetskom zlostavljanju iznenađujuće niska. Naime, 25% ispitanika nikad nije čulo za cyberbullying. Pritom, Saudijska Arabija bila je najmanje upoznata zemlja, sa 63% ispitanika koji su rekli da nikad nisu vidjeli, čitali ili čuli ništa o internetskom zlostavljanju, a Švedska i Italija imale su najveći postotak svijesti o ovom fenomenu, s 91% ispitanika koji su rekli da su svjesni internetskog nasilja.

Što učiniti ako ste žrtva?

Bez obzira na dob, ako ste žrtva internetskog nasilja, važno je poduzeti odgovarajuće korake kako biste zaštitili sebe, suočili se sa situacijom i potražili podršku. Prije svega, ostanite smireni i ne reagirajte impulzivno.

- Važno je znati da za to niste krivi vi ili neko vaše specifično ponašanje. Dakle, potrebno je osvijestiti da ste žrtva. Sačuvajte snimke zaslona i dokaze da se nasilje dogodilo te prijavite svaki oblik nasilja i uznemiravanja nadležnim tijelima što je prije moguće. Ako se osjećate uznemireno ili vam je potreban razgovor, stručnjaci Centra za sigurniji internet stoje vam na raspolaganju na besplatnoj savjetodavnoj liniji 0800 606 606, koja je dostupna svakim radnim danom od 8 do 16 sati. Razgovarajte s nekim vama bliskim i od povjerenja. Sve moderne tehnologije svijeta nikad neće zamijeniti ono što dobijemo odnosom s drugom osobom - savjetuje Veočić.

Svakako, važno je istaknuti i da medijska pismenost igra ključnu ulogu u prevenciji internetskog zlostavljanja jer osposobljava ljude da budu odgovorni i sigurni korisnici internetskog prostora. Razumijevanje online rizika, prepoznavanje zlostavljanja i razvoj pozitivnih online ponašanja ključni su aspekti koji pomažu u stvaranju sigurnijeg internetskog okruženja za sve korisnike. 

- Rješenje nije ugasiti internet ili zauvijek ugasiti profile na društvenim mrežama. Internet je dio naše svakodnevice i potreban nam je da bismo u nekoj mjeri bili u kontaktu s okolinom i drugima. Svi trebamo internet učiniti boljim mjestom za sve nas, a promjena kreće od svakog od nas osobno - zaključuje naša sugovornica.