Uz švedsku tehniku hodanja do trajne vitkosti i jačeg srca

Zavežite tenisice ili gojzerice i počnite hodati jer svakodnevna žustra šetnja može vam produljiti život, tvrde znanstvenici sa Sveučilišta u Cambridgeu. Prema njihovu istraživanju, koje je trajalo 12 godina te obuhvatilo više od 334.000 Europljana, utvrdili su da umjerena aktivnost može produljiti život vrtoglavih 30 posto. 

Hodanje je najbolji lijek, kazao je još prije više od 2000 godina Hipokrat, a to su dokazali i znanstvenici sa Sveučilišta u Londonu. 

Analizirali su sva važnija istraživanja od 1970-ih do 2007. i otkrili da svakodnevno hodanje pola sata smanjuje rizik od srčanih bolesti kod muškaraca 18 posto, a hodanje tri sata na tjedan kod žena smanjuje rizik od srčanog udara 35 posto i moždanog 34 posto. No ono što ih je iznenadilo je da je pola sata hodanja tri puta na tjedan smanjilo rizik od smrti kod srčanih bolesnika 26 posto. 

- Hodanje je zdrava i jedna od najsigurnijih aktivnosti jer se njime koristi najmanje sile i opterećenja na zglobni aparat, a ne ometa se ni cirkulacija te ne opterećuje tijelo da koristi previše kisika kao kod drugih sportova - objašnjava profesor kineziologije i vlasnik fitness kuće Callum Branimir Vajda.

Osim što produljuje život, brzim hodanjem, hodanjem uzbrdo ili nizbrdo te “fartlekom” možemo i smršavjeti.

- ‘Fartlek’ je švedska riječ koja zapravo znači ‘igranje brzinom’. U ovom slučaju bi to značilo da treba ubrzavati i usporavati tempo hodanja - objašnjava.

Što je hodanje brže, to je i gubitak težine brži.

- Kombinirajte te mijenjajte vrijeme i brzinu hodanja, kao i dužinu koraka. Hodajte osam minuta ubrzavajući korak svake minute dok se ne zagrijete. Zatim produžite korak do minutu pa se odmarajte u normalnom koraku dvije minute. Nakon toga minutu hodajte na prstima pa se minutu odmarajte - savjetuje.

Zagrijavati se prije hodanja ne treba, smatra kineziolog, jer ipak hodamo otkad smo bebe, no to ne znači da ne treba prilagoditi tempo fizičkoj kondiciji.

- Minimalno bismo trebali hodati 35 minuta, ali sa žustrim hodanjem treba biti oprezan jer on nekome može biti preagresivan, posebno ako imaju koji kilogram viška - govori Vajda. Prosječna dužina koraka je 60 cm za muškarce, a u prosjeku prehodamo oko 7000 koraka na dan. Stručnjaci smatraju da bismo, ako želimo iskoristiti sve blagodati hodanja, broj trebali povećati za još 3000. Prema izračunima, 10.000 koraka iznosi oko 7,6 km, a stručnjaci smatraju da na dan možemo povećavati broj koraka za 500 dok ne postignemo željeni cilj. U hodanju, kao i u trčanju, treba paziti i na izbor obuće.

- Za prirodu se preporučuju gojzerice jer čuvaju zglobove, a u gradu i parkovima najbolje su mekane tenisice - kaže Vajda.

Hodanje nije polagana šetnja, ali ni sporo trčanje

Razlika između trčanja i hodanja nije samo u tempu. Hodači prirodno uvijek imaju jednu nogu na zemlji, a trkači tijekom treninga ‘lete’, tj. u jednom trenutku su objema nogama u zraku. Zato je trčanje trening visokog intenziteta jer svaki put kad dotaknu tlo, trkači izlažu tijelo stresu koji je jednak svojoj trostrukoj težini i imaju veći rizik za ozljede. 

Hodanje u brojkama