Ljudi koji žele smanjiti glikemijski indeks trebali bi krumpir prvo termički obraditi i pojesti ohlađenog, to je najzdraviji način konzumiranja krumpira, rekla nam je prof.dr.sc. Darija Vranešić Bender
NUTRICIONISTICA OTKRIVA
Smije li se krumpir podgrijavati - saznali smo konačan odgovor
- Podgrijavanje jednom kuhanog krumpira se ne preporučuje. Međutim, kada se primjerice krumpir salata konzumira hladna nakon što je odstajala u hladnjaku, to može biti i dodatni plus za zdravlje jer škrob prelazi u tzv. rezistentni ili otporni škrob koji posjeduje prebiotička svojstva, odnosno hrani 'dobre bakterije' u probavnom sustavu - pojasnila nam je prof.dr.sc. Darija Vranešić Bender, klinički nutricionist na Odjelu za kliničku prehranu KBC-a Zagreb i profesorica u naslovnom zvanju na Prehrambeno - biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
01:09
Naglasila je kako treba paziti da se ne konzumiraju dijelovi krumpira koji su zelene boje ili su proklijali jer takvi u sebi sadrže veće količine solanina, toksina iz skupine toksičnih biljnih alkaloida - zajedno s nikotinom, kininom, kokainom i morfinom. Kaže kako solanin u malim dozama neće izazvati zdravstvene tegobe. Ali, ukoliko se konzumira često ili u većoj količini, tada može imati toksičan učinak.
- Svima je poznato da sirovi krumpir nije jestiv. To je zato što sadrži toksičnu tvar solanin koja se termičkom obradom razgrađuje. Iz istog razloga nije preporučljivo jesti proklijao i zeleno obojen krumpir jer sadrži još veće doze toksičnog alkaloida solanina. Zelena boja krumpira potječe od klorofila koji se proizvodi kada je krumpir tijekom svog rasta ili skladištenja izložen (sunčevom) svjetlu. Ta zelena obojenost prisutna je tik ispod kore te u klicama. No u tim zelenim područjima ne nalazimo samo klorofil nego i toksičnu tvar solanin - dodala je.
- Kako bi spriječili štetno djelovanje te komponente, potrebno je prije pripreme krumpira, s njega skinuti (odrezati) sva područja na kojima je prisutno makar i malo zelene boje te ukloniti klice ukoliko postoje - savjetovala je.
Pazite kakav krumpir kupujete
Profesorica je spomenula i kako birati krumpir prilikom kupovine. Važno je, kaže, izabrati čvrste gomolje na kojima nema izdanaka niti zelenih ili crnih točkica, odnosno mrlja. Također, otkrila je najbolji način čuvanja krumpira.
- Potrebno ga je pohraniti u suh, taman i hladan prostor, u posudu ili papirnatu vreću, a nije ga dobro čuvati u hladnjaku. Krumpir se ne smije čuvati u hladnjaku jer će dobiti nepoželjan okus. Nije riječ o temperaturi u hladnjaku, koja je otprilike četiri stupnja Celzijusa, jer se krumpir i čuva na temperaturi od četiri do sedam stupnjeva Celzijusa. Problem je u vlazi u hladnjaku koja povećava konverziju pojedinih vrsta škroba u krumpiru u šećere i pogoršava okus. I svjetlost i vlaga potaknut će klijanje krumpira. Stoga je za čuvanje krumpira najbolje vrlo svježe mjesto, suho i tamno poput podruma za povrće - objasnila nam je.
Otkrila je najzdraviji način jedenja krumpira
- Kamen spoticanja kod krumpira je glikemijski indeks. Iako je krumpir bogat škrobom i prehrambenim vlaknima obično ima visoku vrijednost glikemijskog indeksa (GI) te se stoga ne preporučuje često i u velikim količinama. Međutim, vrijednost GI ovisi o načinu kulinarske obrade krumpira. Točnije, GI krumpira ovisi o sorti i načinu termičke obrade - pojasnila nam je.
Podijelila je i vrlo koristan savjet za ljude koji žele smanjiti glikemijski indeks. Kaže kako bi krumpir trebalo najprije termički obraditi pa konzumirati ohlađen. Kaže kako se na taj način povećava udio tzv. otpornog škroba - ne apsorbira se u tankom crijevu pa neprobavljen dospijeva u debelo crijevo.
- Upravo je zbog toga zanimljiv. Otporni škrob povećava iskorištenje kalcija, potiče rast korisnih bifidobakterija i suzbija rast patogenih mikroorganizama u debelom crijevu, povoljno utječe na razinu glukoze i inzulina, oksidaciju masnih kiselina i potiče osjećaj sitosti. Dakle, čini se da je krumpir najzdraviji 'na salatu'. Treba izbjegavati prženi i pečeni krumpir, jer tako pripremljeni mogu biti vrlo bogati mastima i ujedno imaju značajno viši glikemijski indeks - objasnila nam je profesorica Vranešić Bender.
Zanima vas ova tema? Onda pročitajte i ovaj članak: Najbolji vodič za pohranu hrane kako bi ona što dulje potrajala
POGLEDAJTE VIDEO: #ZAJEDNO24SATA sa Tarikom Filipovićem:
Pokretanje videa...
00:48
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
