Učinkovitost cjepiva opada kod starijih osoba, a ne zna se točno zašto. Europski znanstvenici žele otkriti zašto se to događa te smišljaju strategiju s kojom će cjepiva biti učinkovitija u svim dobnim skupinama
CIJEPLJENJE SENIORA
Osmišljavaju se cjepiva sljedeće generacije koja će održavati imunitet sve starije populacije
Cjepiva su znatno manje učinkovita kod starijih osoba no kod mladih, zbog čega su ljudi puno podložniji ozbiljnim infekcijama kako stare, a ta je činjenica postala očiglednom tijekom pandemije bolesti COVID-19.
Nije posve jasno zašto učinkovitost cjepiva slabi, a znanstvenici su u potrazi za novom generacijom cjepiva i strategija cijepljenja koje nude snažnu zaštitu tijekom cijelog života.
Znanstvenici nastoje shvatiti zašto prirodni odgovor osobe na napad nepoznatih mikroorganizama slabi kako osoba biva starija u sklopu procesa poznatog kao imunosenescencija.
- Poznato nam je da se imunitet mijenja starenjem te da to ima značajne posljedice po zdravlje i propadanje povezano s dobi - kaže Debbie Van Baarle, profesorica imunologije cjepiva na Sveučilišnom medicinskom centru Groningen i Centru za kontrolu zaraznih bolesti u Nizozemskoj.
- No opseg i točna priroda tih promjena pretežno nisu poznati, kao ni što točno možemo naučiti da bismo poboljšali cjepiva - objašnjava i dodaje da 'uz više informacija mogli bismo cjepiva bolje prilagoditi svakom pacijentu u svakoj fazi njegova života.'
Imunosenescencija
Imunosni sustav čovjeka izrazito je složen, s nizom specijaliziranih molekula i stanica koje se zajednički bore protiv infekcija i vraćaju tijelo u stanje ravnoteže (poznato kao homeostaza) nakon naleta bolesti. Proučavanje promjene te međuigre stanica i molekula ovisno o dobi temelj je rada znanstvenika koji istražuju imunosenescenciju.
Prof. Van Baarle znanstvena je voditeljica projekta VITAL, Inicijative za inovativne lijekove koja daje znanje utemeljeno na dokazima kako bi se razvile ciljane i učinkovite strategije cijepljenja starijih odraslih osoba. Istraživači se nadaju da će shvatiti koji čimbenici ometaju imunosni odgovor ljudi kako oni stare.
- Ako otkrijemo da određeni dio imunosnog sustava ne reagira najbolje na cjepiva nakon određene dobi, morat ćemo to podrobnije istražiti - kaže prof. Van Baarle.
- Primjerice, trebamo li poticati imunosni sustav u ranijoj dobi, kad je još vitalan? Trebamo li upotrebljavati različitu tehnologiju cjepiva za starije ljude ili različite adjuvante za cjepiva (tvari koje se dodaju cjepivu kako bi pobudile imunosni odgovor) namijenjena ljudima određene dobne skupine? - kaže ona.
Poboljšanje imunosnog odgovora
U sklopu studije koju je provela prof. Van Baarle, dobrovoljci u dobi od 25 do 90 godina dali su uzorke krvi nakon što su cijepljeni cjepivima protiv gripe, a potom protiv pneumokoka. Istraživači analiziraju te uzorke, promatrajući imunosni odgovor na više razina i tragajući za uzorcima u promjenama molekula (primjerice, antitijela) i stanica (od kojih neke stvaraju antitijela) ovisnima o dobi, koje su najvažnije za imunosni odgovor pojedinca.
- Tražimo čimbenike koji se mogu upotrijebiti da bi se identificiralo ljude koji lošije reagiraju na uobičajeno cijepljenje kako bismo znali kome bi mogao biti potreban drugačiji način cijepljenja - kaže prof. Van Baarle.
Cjepiva po mjeri
- U savršenom svijetu, zdravstveni sustavi će jednoga dana nuditi uslugu cijepljenja po mjeri pa ćete otići kod svog obiteljskog liječnika, a on će pitati, 'Koliko imate godina? Koji su vaši komorbiditeti? Kakav je vaš imunološki profil? Kakav je vaš profil rizika s obzirom na životni stil?' - kaže prof. Van Baarle.
Na temelju tih podataka liječnik će u toj idealnoj budućnosti donijeti odluku o protokolu cijepljenja koji najbolje odgovara potrebama pojedine osobe.
Tim projekta VITAL također istražuje gospodarski utjecaj trenutačnog upravljanja zaraznim bolestima kod starijih osoba te će razviti matematičke alate s pomoću kojih će se moći predvidjeti kako bi se ti troškovi mogli promijeniti kad se poduzmu preventivne mjere (poput novih cjepiva).
Ti alati bit će dostupni donositeljima politika da utvrde spremnost populacije za pojedinu zaraznu bolest, uključujući i nove pandemije. Također će pomoći u poboljšanju spremnosti. Cilj je da svaka nacija dosegne maksimalne rezultate u zdravstvenim ishodima s obzirom na njihove proračune za zdravstvenu skrb te demografske trendove.
Danas svaka europska zemlja utvrđuje vlastitu agendu za primjenu cjepiva. Primjerice, neke zemlje pozivaju ljude u dobi 60 i više godina na dodatne doze cjepiva protiv varičela-zoster virusa kako bi smanjili rizik da dobiju herpes.
- No, koju god politiku neka zemlja usvoji kao najbolju za cijepljenje vlastitih ljudi, njezine bi odluke trebale biti utemeljene na znanstvenim podacima, a komunikacije s medicinskim stručnjacima i pacijentima trebala bi biti čvrsta“, kaže prof. Van Baarle.
Ciljevi podložni lijekovima
U sklopu projekta ImmunoAgeing traže se čimbenici odgovorni za izostanak imunosnog odgovora kod starijih ljudi. Istraživači žele identificirati 'ciljeve podložne lijekovima' unutar tijela, odnosno stanice ili molekule koje je moguće potisnuti ili potaknuti da bi se ostvario bolji imunitet kod starijih osoba.
- Glavni je cilj našeg istraživanja ublažiti negativne učinke starenja na imunosni sustav i promicati dobro starenje - kaže prof. Cucca, koordinator projekta ImmunoAgeing i medicinski genetičar na Sveučilištu u Sassariju na Sardiniji u Italiji.
- Ako identificiramo poveznice između određenih staničnih tipova (imunosni sustav), bolesti i gena, možemo pronaći način da pomognemo starijim ljudima da bolje odgovore na patogene - objašnjava.
Tim prof. Cucce također istražuje dva biološka fenomena za koje je poznato da se pojačavaju s godinama i negativno utječu na zdravlje:
- autoreaktivnost (pri čemu tijelo osobe pokreće imunosni odgovor protiv vlastitih stanica ili tkiva)
- kroničnu inflamaciju (kroničnu blagu upalu bez poznatog uzroka).
- Općenito, priroda svih tih promjena do kojih dolazi starenjem te njihovih genetskih i bioloških uzroka i dalje je uvelike nepoznata. Cilj nam je shvatiti u kakvom su međuodnosu određene imunosne stanice i molekule s funkcionalnom sposobnošću imunosnog sustava te s genetskim i negenetskim čimbenicima koji potiču te promjene - kaže prof. Cucca.
Prvi krug analiza dao je obećavajuće rezultate jer su istraživači identificirali 16 molekula imunosnog sustava kao 'ciljeve podložne lijekovima' koje mogu starijima ponuditi bolji imunitet. Kako se istraživanja nastavljaju, 12 od njih moglo bi se tretirati lijekovima koji se već upotrebljavaju za liječenje drugih nepovezanih stanja.
Istraživanja u ovom članku financira EU. Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
