Poljoprivrednici koji rade s pesticidima su osjetljivi na nuspojave, a oko 44 posto radnika u poljoprivredi diljem svijeta doživi najmanje jedan incident akutnog trovanja pesticidima svake godine
ZA MASLINE I VINOVU LOZU
Organski pesticidi koristit će se kao zaštita za ugrožene usjeve
Bolesti devastiraju neke životno važne europske nasade kao što su vinova loza i masline. Znanstvenici traže biološke zamjene za kemijske pesticide da bi poboljšali zdravlje usjeva i ljudi.
POGLEDAJTE VIDEO: Urod maslina
Pokretanje videa...
VIDEO
Prijetnja invazivnih vrsta vrlo je velika u poljoprivredi. Ujedinjeni narodi (UN) procjenjuju da bolesti bilja koštaju svjetsko gospodarstvo više od 200 milijardi eura godišnje, uz to da se 20 - 40 posto proizvodnje usjeva gubi zbog nametnika.
- Gospodarski gubitak uzrokovan invazivnim vrstama neizmjeran je, a ako ne poduzmemo ništa, doći će do značajne nesigurnosti hrane, ne samo u cijelom EU-u nego i diljem svijeta - kaže dr. Hikmate Abriouel, profesorica mikrobiologije na Sveučilištu de Jaén u španjolskoj Andaluziji.
Uz tako visoke uloge, lako je shvatiti zašto je poljoprivredni sektor jedan od najvećih svjetskih korisnika kemikalija.
Pitanje sigurnosti hrane jedan je od prioriteta današnjice. No, kao što dr. Abriouel dalje objašnjava, naša sve jača nesklonost prema upotrebi kemikalija u poljoprivredi donosi dodatne komplikacije u obrađivanju zemlje.
- Nekoć je bilo normalno oslanjati se na snažne pesticide za tretiranje poljoprivrednog zemljišta. No sada znamo da će kemikalija stvorena da ubije živući organizam vjerojatno imati negativne učinke i na druge biološke sustave - rekla je.
Prskanje usjeva sintetičkim pesticidima štetno utječe na ljude, životinje iz uzgoja, divlje vrste, oprašivače poput pčela te druga živa bića koja imaju ključnu ulogu u ekosustavu. Istjecanje kemikalija također šteti tlu i vodi.
Rizik od onečišćenja
Onečišćenje pesticidima predstavlja rizik za obradivu zemlju zbog ostataka kemikalija koji se ispiru u zalihe vode.
Neki sintetički pesticidi povezani su s bolestima ljudi poput raka, bolesti imunosnog sustava i respiratornih bolesti.
Poljoprivrednici koji rade s pesticidima posebice su osjetljivi na nuspojave, a procjenjuje se da 44 posto radnika u poljoprivredi diljem svijeta doživi najmanje jedan incident akutnog trovanja pesticidima svake godine. Strategijom EU-a Od polja do stola (F2F) za održivu proizvodnju hrane ciljaju se značajna smanjenja upotrebe kemijskih pesticida, gnojiva i antimikrobnih sredstava te podržava rast organske poljoprivrede. Ciljevi održivosti zahtijevaju upotrebu biopesticida ili bioloških alternativa pesticidima.
- Brojni su dokazi da zamjena kemikalija biopesticidima djeluje u suradnji s prirodom, a ne protiv nje - kaže dr. Abriouel. Biološka rješenja pogoduju zdravlju tla i bioraznolikosti.
Vinova loza na umoru
Samo u Francuskoj, oko 12 posto vinograda bilo je neproduktivno između 2012. i 2017. uslijed bolesti drva vinove loze (GTD), koje su se širile Europom tijekom protekla dva desetljeća. Kemijski pesticid koji se upotrebljavao za tretiranje vinove loze zabranjen je jer je štetan po zdravlje ljudi i okoliša.
Bolest rezultira 50 posto manjom produktivnošću biljaka, lošijom kvalitetom vina i preranim odumiranjem zdrave vinove loze. Procjena troškova zamjene vinove loze diljem svijeta premašuje 1,4 milijarde eura godišnje. Kao odgovor na tu pošast, EU financira multinacionalni projekt BIOBESTicide kojim se nastoji pronaći biološko rješenje za GTD.
- Naš je cilj proizvesti doista učinkovito, potpuno prirodno preventivno rješenje za taj vrlo ozbiljan i vrlo skup problem - kaže dr. Assia Dreux-Zigha koja radi za francusku biotehnološku kompaniju Greencell i koordinira istraživanja na projektu BIOBESTicide.
Istraživanja tima usmjerena su na poseban soj Pythium oligandrum – „dobru“ gljivicu koja je prirodno prisutna u rizosferi brojnih poljoprivrednih biljaka, uključujući vinovu lozu. Rizosfera je područje tla u neposrednoj okolini korijena biljke bogato mikroorganizmima.
P. oligandrum djeluje dvojako, izravno uništavajući parazite i potičući otpor biljke prema daljnjim napadima. Nakon što su izolirali P. oligandrum u laboratoriju, Greencell i partneri kompanije otkrili su da u određenim uvjetima biopesticid kolonizira korijen vinove loze i stimulira prirodnu obranu biljke od GTD.
Istraživači na projektu BIOBESTicide žele u skoroj budućnosti, nakon ispitivanja i sigurnosnog odobrenja, proporcionalno povećati svoj biopesticid i testirati ga na terenu u vinogradima u različitim geografskim područjima.
- To je vrlo izazovan projekt, ali nadamo se da ćemo po njegovom završetku krajem 2023. imati rješenje koje će vinovoj lozi omogućiti preživljavanje tijekom njezina cijelog prirodnog životnog ciklusa - kaže dr. Dreux-Zigha.
Bez sumnje, vinari će nazdraviti toj mogućnosti.
Zaštitnik maslina
Maslina je još jedna čuvena europska biljna vrsta kojoj je hitno potrebno rješenje u obliku biopesticida. Sindrom brzog sušenja masline (OQDS), prvi put u europskim maslinicima otkriven 2013. godine, bolest je koju uzrokuje bakterija Xylella fastidiosa.
U Apuliji u južnoj Italiji, gdje se Xylella prvi put pojavila na kontinentu, proizvodnja maslina smanjila se za 65 - 80 posto u razdoblju do 2020., uz gubitak otprilike 100.000 radnih mjesta i uništenje 400 godina starih stabala masline koja su bila dio baštine.
Xylella se pojavila u Francuskoj, Španjolskoj i Portugalu, a širi je kukac nazvan livadna pjenuša. Zaraza biljke napada od korijena prema gore, uzrokujući da listovi postanu smeđi i naposljetku ubijajući biljku. Smatra se jednom od najopasnijih biljno patogenih bakterija svijeta.
- Problem s tim patogenom pogoršava se - kaže dr. Abriouel, koja nadzire projekt SMART-AGRI-SPORE koji se provodi uz potporu EU-a i u sklopu kojega se nastoji razviti biopesticid utemeljen na bakterijskim sporama.
- Sprječavanje daljnjeg širenja tog nametnika prioritet je u EU-u - kaže ona. U sklopu studije iz 2020. procijenjeno je da bi kao rezultat OQDS samo Italija, u slučaju najcrnjeg scenarija, mogla izgubiti između 1,9 i 5,2 milijarde eura tijekom 50 godina.
Biopesticidi za borbu protiv Xylelle razvijaju se u sklopu niza projekata. Glavna istraživačica dr. Julia Manetsberger pod nadzorom dr. Abriouel usredotočena je na modificiranje soja druge bakterije kako bi je učinila smrtonosnom za Xylellu.
Istraživači se nadaju da će se do 2024. na temelju tih istraživanja proizvesti održivi biopesticid.
- Ne možemo protiv Xylelle upotrebljavati nešto što mijenja bioraznolikost ili uništava ili povećava otpornost mikroorganizama prisutnih u drugim biljkama i tlu. Drugim riječima, ne možemo riješiti jedan problem, a stvoriti drugi - kaže dr. Abriouel.
- Naporno radimo kako bismo postigli taj cilj. Te biljke izrazito su važne za naše gospodarstvo i moramo ih braniti - kaže dr. Manetsberger.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
