Uz cilj da istraživačima i javnosti pojednostavi pristup znanstvenim spoznajama, ORE je prvu godinu svog postojanja uložio u uspostavu profila i pridobivanje znanstvene zajednice
OTKRIĆA DOSTUPNA SVIMA
Izdavačka platforma ORE svima daje pristup novim spoznajama i istraživanjima znanstvenika
Pokrenut prije točno godinu dana Open Research Europe (ORE) izdavačka je platforma s otvorenim pristupom za istraživanja u sklopu programa Horizon 2020 i Horizon Europe. Obuhvaća sva područja istraživanja.
ORE istraživačima pruža brzu, jednostavnu i besplatnu izdavačku platformu za dijeljenje rezultata. Time se potiču otvorene i konstruktivne rasprave koje su od ključnog značaja za znanstveni proces.
Kad je EU preuzeo vodeću ulogu u redefiniraju načina na koji se provode istraživanja i inovacije, objavljivanje s otvorenim pristupom postalo je važan dio procesa.
Suradnja među istraživačima još je važnija s obzirom na to da se bave važnim znanstvenim pitanjima današnjice. Vjerojatnije je da će ljudi čitati istraživanja objavljena u znanstvenom časopisu s otvorenim pristupom.
Kako je i sama mlada istraživačica, Professor Mangala Srinivas, voditeljica Stanične biologije i imunologije na Sveučilištu i istraživačkom centru Wageningen u Nizozemskoj, strastveno želi poboljšati uvjete za znanstvenike u ranim fazama karijere.
Zainteresirana je za promicanje kulturalnih i sustavnih promjena u akademskoj zajednici.
Otvorena znanost
Kao ranija predsjednica Young Academy of Europe (YAE), paneuropske inicijative mladih znanstvenika za umrežavanje, znanstvene razmjene i znanstvene politike, prof. Srinivas usmjerila se na pitanja važna mladim akademskim građanima, posebice onima koji imaju i obiteljske obveze.
To uključuje otvorenu znanost, pristup predan širenju spoznaja s pomoću digitalne tehnologije čim one postanu dostupnima.
- Kad danas razgovarate s mladim znanstvenicima, oni se pitaju ‚Zašto je znanost ikada i bila zatvorena?' - kaže prof. Srinivas
Prof. Srinivas pokazuje prednosti platforme ORE na primjeru nedavnog znanstvenog rada kojemu je bila koautorica.
- Napisali smo rad (nazvan 'Zašto je znanosti potreban novi sustav nagrađivanja i priznanja') koji je objavljen u časopisu Nature - kaže.
- Zasnivao se na istraživanju kako pandemija utječe na akademske aktivnosti - dodaje.
Dijeljenje podataka
Iako je članak u časopisu Nature bio prilično kratak, istraživači su dobili sve podatke iz istraživanja.
- Smatrali smo da bi bilo lijepo podijeliti ih pa smo postavili bilješku o podacima na ORE i povezali je s glavnom publikacijom kako bi je se moglo pronaći - kaže prof. Srinivas.
Osim važnosti omogućavanja otvorenog pristupa podacima, prof. Srinivas ističe da ne postoji mnogo mjesta gdje možete objaviti podatke ovakvog tipa, a da ih je moguće lako pronaći.
- Nadam se da će se drugi ljudi koristiti podacima koje sam ja ondje objavila, jer ja se ne bavim područjem društvenih znanosti, kao ni ostali autori tog znanstvenog rada! - kaže.
S obzirom na to da se broj pregleda i preuzimanja podataka povećava, prof. Srinivas je uvjerena da ORE i druge izdavačke platforme s otvorenim pristupom mijenjaju okružje izdavačke industrije nabolje.
Još jedna prednost platforme ORE širina je formata koje podržava. Znanstvenici, studenti i kliničari mogu objavljivati sve, od znanstvenih radova i recenzija do metoda i bilješki o podacima.
'Vrlo subjektivno'
Tradicionalni postupak objave znanstvenih radova opisuje kao „vrlo subjektivan“.
Obično u velikom broju slučajeva urednik časopisa ima moć odlučivanja hoće li prihvatiti znanstveni rad ili ne. Učinak je zamjetan, posebice kod časopisa visokog ugleda. „Urednici često izbace 80 do 90 posto radova koje prime isključivo na temelju vlastitog čitanja i procjene kakav će utjecaj predmetni znanstveni rad imati na navođenje njihovog časopisa, što je vrlo subjektivno“, kaže ona.
Povrh toga, istraživači ponekad moraju platiti naknadu da bi njihovi rezultati bili objavljeni u časopisu. Ako ne plate, u velikom je broju slučajeva objavljeni sadržaj nedostupan uslijed obveze plaćanja da bi se pristupilo sadržajima. To sprječava druge istraživače i društvo općenito da pristupe znanstvenim spoznajama koje su u velikom broju slučajeva financirane javnim sredstvima. Ne zaboravite ni da znanstvene radove recenziraju drugi znanstvenici koji također ne dobiju naknadu za uloženo vrijeme.
Bez naplate
ORE je ukinuo ulogu glavnog urednika zaduženog za odabir radova. „Umjesto toga, sve ih recenziraju kolege znanstvenici“, kaže prof. Srinivas. Kod takvog pristupa, svi komentari kolega znanstvenika recenzenata i odgovori autora vidljivi su svakome. Nedostatak je što će rukopisi koji kasnije budu odbijeni svejedno ostati objavljeni i dostupni, što može zavarati čitatelje koji ne dolaze iz znanstvenog kruga.
No ključno je da nema obveze plaćanja koja bi otežala pristup istraživanjima.
Urednički tim ORE-a provjerava da su predani radovi potpuni, da se ne radi o plagijatima i da su u skladu s etičkim normama.
Urednici također osiguravaju kvalitetu procesa recenziranja kolega znanstvenika. Primjerice, moraju osigurati da su predloženi recenzenti doista kvalificirani za taj zadatak, da imaju relevantno iskustvo i da u postupku neće imati predrasude.
Prema riječima prof. Srinivas, otvoreno izdavaštvo tog tipa izvrstan je resurs, posebice mladim istraživačima. Oni se često bore da bi njihovi radovi bili objavljeni u renomiranim i tradicionalnim časopisima zbog kompetitivnog postupka odabira radova i troškova objave.
Široka dostupnost
Najnovija istraživanja i podaci dostupniji su zbog ORE-a. ORE na jednak način omogućuje doktorantima, ali i učenicima srednjih škola pristup najnovijim područjima znanstvenih otkrića i inovacija. Desetljećima su takve spoznaje bile skrivene obvezom plaćanja za sadržaj.
- Izrazito je važno što iza ORE-a stoji Europska komisija, jer mu daje legitimitet - kaže prof. Srinivas.
- Povijesno gledano, prestižni časopisi poput časopisa Nature smatrani su atraktivnijima za objavu zbog načina na koji se procjenjivalo, i na koji se još uvijek procjenjuje, znanstveni doprinos. Ako svoj znanstveni rad objavite u časopisu s visokim faktorom odjeka, taj se rad smatra 'boljim'. No, to se sada mijenja - objašnjava.
Bez faktora odjeka
Zahvaljujući podršci i promociji koju su nam dala međunarodna i renomirana tijela poput Europske komisije, objava rezultata u časopisima s otvorenim pristupom više ne znači da su oni manje vrijedni od istraživanja objavljenih u vrhunskim časopisima. Točnije, ORE nema niti će ikada imati faktor odjeka.
Umjesto toga, ORE zauzima širok stav, da je važna suštinska vrijednost onoga što se objavljuje, dijeli i ponovno upotrebljava, a ne časopis u kojem će se to pojaviti.
Prijave za objavu
S otprilike 180 objavljenih istraživačkih članaka i više od 80 članaka koji su prošli recenziju kolega, ORE je ostvario velik napredak u prvoj godini postojanja.
- Za objavu na platformi prijavljeno je prilično mnogo radova, a mnogi od njih su dobri. Smatram da je to ogromno postignuće za jednu tako novu platformu - kaže prof. Srinivas.
Uz velik broj časopisa koji objavljuju radove iz niza područja istraživanja, može biti teško istaknuti se.
- Treba imati na umu da ORE još nije indeksiran na glavnim znanstvenim tražilicama, a to je ograničilo vidljivost platforme - kaže prof. Srinivas.
- Ako pokrenete nešto novo, dobivanje materijala za objavu najteži je dio“ - objašnjava.
ORE je također dobio nagradu kojom se prepoznaje jamstvo kvalitete u istraživanjima, pečat Directory of Open Access Journals (DOAJ).
Najnovija je vijest da je nedavno, u ožujku 2022., ORE prihvaćen u INSPEC, vodeću bibliografsku bazu za prirodne znanosti.
Prekretnica u pretraživanju
Jedna od sljedećih prekretnica za platformu je da bude indeksirana na znanstvenim tražilicama.
- To je uistinu ključni korak. Jednom kad vidite radove objavljene na platformi ORE kako se pojavljuju kao rezultat pretraživanja baza PubMed ili Google Scholar (baze podataka relevantne na područjima medicine i biomedicine koje pretražuju časopise), tada će ih ljudi početi primjećivati i pitati se ‚Hej, što je ovo i mogu li ja tu objavljivati?‘ - kaže prof. Srinivas.
Istraživanja u ovom članku financira EU. Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
