Postojeći postupci liječenja cistične fibroze nisu prikladni za sve pacijente. Manjak mogućnosti liječenja uznemiruje ljude koji boluju od rijetkih tipova ove degenerativne bolesti. No istraživači postižu značajan napredak
Trenutačno ne postoji lijek za rijetke tipove cistične fibroze, no istraživači postižu napredak
Prije desetak godina rijetki su pacijenti oboljeli od cistične fibroze živjeli dulje od tinejdžerske dobi. Zahvaljujući napretku u mogućnostima liječenja, za većinu pacijenata s pristupom suvremenim lijekovima cistična fibroza (CF) više nije katastrofalna bolest kakva je nekad bila.
POGLEDAJTE VIDEO: Kad kašalj treba shvatiti ozbiljno?
Pokretanje videa...
Međutim, kod 15 posto ljudi koji boluju od CF-a stanični defekt koji uzrokuje njihovu bolest neizlječiv je. Tim pacijentima dostupni su lijekovi kojima se liječe neki od simptoma CF, no bolest im i dalje uništava organe, što rezultira preranom smrću.
To se nastoji promijeniti istraživačkim projektom koji se financira sredstvima EU-a HIT-CF na način da se ljudima s ultra rijetkim varijantama CF-a poboljšaju i kvaliteta života i prognoza razvoja bolesti. Procjenjuje se da u Europi 5250 ljudi pripada toj kategoriji.
Taj projekt, pokrenut u siječnju 2018., okuplja istraživače, liječnike, farmaceutske kompanije i predstavnike pacijenata s ciljem razvoja lijekova i kombinacija lijekova koji će uz visok stupanj preciznosti odgovarati pacijentu, bez obzira na rijetkost njegovog oblika bolesti. Takvi personalizirani lijekovi mogući su zahvaljujući novom pristupu u ispitivanju lijekova koji uključuje stvaranje minijaturnih organa u laboratoriju uz upotrebu matičnih stanica samog pacijenta. Ti 'organoidi' genetičke su replike organa iz tijela pacijenta, a mogu se upotrijebiti da bi se ispitalo koliko su stanice neke osobe osjetljive na pojedine farmaceutske sastojke.
- Mi zapravo prenosimo ispitivanja lijekova s pacijenata u laboratorij - objašnjava Kors van der Endt, profesor pedijatrijske pulmologije sa Sveučilišnog medicinskog centra u Utrechtu u Nizozemskoj i koordinator multidisciplinarnog HIT-CF projekta.
Znanstvenici koji rade na projektu do danas uzgojili su organoide 500 europskih pacijenata s ultra rijetkim oblicima CF-a. Ultra rijedak oblik može značiti da još samo jedna ili dvije osobe u svijetu imaju jednaki oblik bolesti.
Opisujući rad svog tima s organoidima, profesor van der Ent rekao je: 'Zamolili smo farmaceutske kompanije da nam predaju lijekove na čijem razvoju rade kako bismo testirali te sastojke na organoidima. Ti kandidati za lijekove ciljaju temeljni defekt proteina povezan s cističnom fibrozom.'
- U ovom radu posebno je to što možemo stvoriti visoko personaliziranu terapiju za pacijente s rijetkim mutacijama. Također je posebno što možemo miješati sastojke iz različitih kompanija da bismo vidjeli hoćemo li kod pacijenata postići odgovor na određene kombinacije lijekova - rekao je.
Kliničari koji surađuju na projektu od travnja počet će na pravim pacijentima testirati sastojke koji su se pokazali učinkovitima na organoidima.
- Očekujemo da će odgovor tih pacijenata biti dobar. Nadamo se da će u roku pet godina ti pacijenti imati nove lijekove - objasnio je profesor van der Ent.
Ciljanje gena za cističnu fibrozu
Svaka 35. osoba nosi manjkavi gen koji uzrokuje CF – a da to obično i ne znaju. Dvoje ljudi koji nose manjkavi gen imaju 25 posto šanse da dobiju bolesno dijete. Bez suvremenih lijekova, većina ljudi koja se rodi s CF ne živi mnogo dulje od tridesetih.
Sve do nedavno jedini način za liječenje CF bio je uzimanjem antibiotika protiv infekcija, steroida za smanjenje upale, fizioterapijom da bi se pročistio dišni sustav, vježbanjem, prehranom i transplantacijama (pluća, jetre, a ponekad i drugih organa). Iako je bolest još uvijek neizlječiva, od 2012. nova vrsta lijekova nazvana modulatori transformirala je liječenje za mnoge.
Modulatori CFTR-a ciljaju specifične defekte na CFTR proteinu, obnavljajući na taj način zdravu funkciju tog proteina tako da klorid (koji je prisutan u soli) može prolaziti kroz površinu stanice. Do danas četiri takva modulatora pojavila su se na tržištu, a ti lijekovi transformiraju kvalitetu života pacijenata, ali i znatno produljuju njihov životni vijek.
- Zahvaljujući tim lijekovima kod nekih je pacijenata došlo do poboljšanja funkcije pluća od 30-40 posto, a očekivani životni vijek može se produljiti s 30-40 godina na 60-80 godina - govori profesor van der Ent i dodaje 'drugim riječima, može se očekivati normalan životni vijek'.
Jedan značajni nedostatak modulatora CFTR-a njihova je cijena: liječenje košta do 200.000 eura po pacijentu godišnje. Kao rezultat, pristup tim lijekovima imaju samo pacijenti u zemljama s bogatim zdravstvenim sustavom. Istovremeno, brojni pacijenti u istočnoj Europi te drugim slabije razvijenim dijelovima svijeta propuštaju liječenje.
Još jedan nedostatak, a to je onaj kojim se HIT-CF nastoji baviti, je taj što se modulatori CFTR-a klinički testiraju samo na pacijentima s dobro opisanim, uobičajenim mutacijama CF-a. Postoji do 2000 genetičkih mutacija koje dovode do CF-a, no samo 120 njih odgovorno je za 80-85 posto slučajeva bolesti. Pacijenti s tim uobičajenim oblicima bolesti mogu imati koristi od modulatora CFTR-a koji su trenutačno na tržištu.
Zašto su pacijenti s rijetkim mutacijama izostavljeni? Visok trošak kliničkih ispitivanja podrazumijeva da jednostavno ne postoji komercijalni smisao zašto bi farmaceutske kompanije usmjerile svoja nastojanja na tu podskupinu pacijenata koji boluju od CF-a.
Korak u tehnologiji organoida
Znanstvenici koji rade na projektu HIT-CF uzimaju uzorke tkiva iz rektuma pacijenata s rijetkim oblicima CF-a, izoliraju matične stanice i iz njih uzgajaju mini-crijeva.
Dvije su najvažnije prednosti upotrebe organoida za traženje potencijalnih lijekova: nema sigurnosnih problema za pacijenta, a proces traženja lijeka visoko je učinkovit (organoid se može zasipati bilo kojim brojem spojeva iz biblioteke potencijalnih kandidata za lijek, i to vrlo brzo). Kao rezultat, potencijalna ušteda je ogromna. To je izvrsna vijest za sudionike projekta HIT-CF.
- Ovom studijom dajemo ljudima koji su bili isključeni iz kliničkih ispitivanja priliku da ih se regrutira za studiju i da se pronađu lijekovi koji će napasti uzročnike njihove bolesti - rekla je dr. Elise Lammertyn, voditeljica istraživanja pri Europskoj federaciji nacionalnih organizacija pacijenata oboljelih od CF-a Cystic Fibrosis Europe, koja je partner na projektu HIT-CF.
- Popriličan je broj (konvencionalnih) kliničkih istraživanja cistične fibroze koja se odvijaju u Europi, no većina njih otvorena je samo osobama s najučestalijim mutacijama bolesti, dok je 10-15 posto ljudi s ultra rijetkim mutacijama izostavljeno. U središtu ove nove studije personalizirana je medicina u svom najinovativnijem obliku - objasnila je Elise.
Univerzalni pristup liječenju
U partnerstvu s ostalim znanstvenicima uključenim u istraživanje CF-a prof. van der Ent planira pokrenuti Fair Therapeutics, kompaniju koja će upotrebljavati tehnologiju organoida da bi na tržište plasirala lijekove za CF za pacijente s učestalim i rijetkim mutacijama po cijenama koje će si oni moći priuštiti.
- U određenom smislu bit ćemo konkurencija velikim farmaceutskim kompanijama, no zapravo ćemo svi raditi prema istom cilju dopiranja do svih pacijenata oboljelih od CF-a - rekao je profesor van der Ent.
Međutim, prije svega znanstvenici uključeni u projekt moraju ishoditi dopuštenje Europske agencije za lijekove (EMA) da odobri testiranje na organoidima kako bi se ono moglo upotrebljavati izvan okvira trenutačne studije.
- Bit će nam od velike koristi imati u laboratoriju test koji se može upotrebljavati u vezi s kraćim kliničkim ispitivanjima kako bi se dokazala učinkovitost lijekova na manjim skupinama ljudi - rekao je profesor van der Ent.
- Time će se značajno ubrzati istraživanje novih lijekova za sve vrste bolesti, ne samo CF. Oni bi se čak mogli upotrebljavati kao prediktivni alat u liječenju raka: napravila bi se biopsija tumora, organoid bi se tretirao kemoterapijom i drugim lijekovima, a potom bi se na tumoru upotrijebio najosjetljiviji lijek - zaključuje.
Istraživanja u ovom članku financira EU. Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.