U ekskluzivnom intervjuu voditeljica EU-ove misije za borbu protiv raka, Joanna Drake, objašnjava glavne točke opredijeljenosti Europske komisije za borbu protiv te bolesti
NA POMOLU SU DOBRE VIJESTI
Više Europljana preživljava rak no ikada prije, a oni pogođeni bolešću žive kvalitetnije
Provedba Europskog plana za borbu protiv raka i misije EU-a za borbu protiv raka sežu mnogo dalje od istraživanja i inovacija, a cilj im je razvoj novih rješenja i poboljšanje života Europljana, kaže Joanna Drake, zamjenica glavnog direktora GU-a za istraživanje i inovacije (RTD – Research and Technologica Development).
POGLEDAJTE VIDEO Superhrana budućnosti:
Pokretanje videa...
01:52
Više Europljana preživljava rak no ikada prije, a oni pogođeni bolešću imaju bolju kvalitetu života. Unatoč značajnim poboljšanjima u smanjenju oboljenja od raka, očekuje se rast pojavnosti te bolesti uslijed starenja populacije, nezdravih životnih stilova, nepovoljnih zdravstvenih čimbenika te okolišnih i radnih uvjeta.
Pandemija bolesti COVID-19 pogoršala je situaciju jer je uzrokovala otkazivanje ili odgađanje redovitih programe probira, liječenja i kliničkih ispitivanja. Osim toga, na vidjelo je iznijela nejednakosti u pristupu zdravstvenoj skrbi uslijed neravnomjerne geografske dostupnosti usluga te druge probleme u zdravstvenim sustavima. To će imati dugotrajni učinak na sprječavanje i kontrolu raka.
Za borbu protiv raka ključno je otkriti ga i liječiti što je ranije i preciznije moguće. Tehnologija donosi promjene u području liječenja raka i predstavlja nove prilike,od digitalnih zdravstvenih kartona do podataka o stvarnim pacijentima koji se upotrebljavaju u istraživačke svrhe.
Na pomolu su dobre vijesti. EU-ovom misijom za borbu protiv raka pokrenutom u rujnu 2021. te Europskim planom za borbu protiv raka usvojenim u veljači 2021. nastoji se poboljšati živote više od 3 milijuna ljudi do 2030. prevencijom i liječenjem te pomoći osobama na koje je rak utjecao, uključujući njihove obitelji, da žive dulje i kvalitetnije.
Europski plan za borbu protiv raka ključni je stup Europske zdravstvene unije koju je predstavila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u studenom 2020., zahtijevajući sigurniju, otporniju i pripremljeniju Europsku uniju. Njime se odražava političko nastojanje EU-a da upravlja tom strategijom, djelujući protiv raka i ulažući najveće moguće napore.
U ekskluzivnom intervjuu za časopis Horizon voditeljica EU-ove misije za borbu protiv raka i zamjenica glavnog direktora Glavne uprave za istraživanje i inovacije (GU RTD) Joanna Drake objašnjava glavne točke opredijeljenosti Europske komisije za borbu protiv te bolesti.
Slijede isječci intervjua
Na koji će način EU-ova misija za borbu protiv raka poboljšati dijagnosticiranje i liječenje raka za europske građane te ukloniti nejednakosti unutar i između država članica?
Ako promotrimo što se događa unutar država članica, možemo vidjeti da trenutačno ne postoji stvarna jednakost u mogućnosti pristupa spoznajama o raku te njegovoj prevenciji, dijagnozi i liječenju, odnosno kvaliteti života za oboljele od raka i njihove njegovatelje. Stoga putem aktivnosti misije želimo postići poravnanje.
Predlažemo da se do 2023. izradi nacrt centralizirane digitalne platforme koju će podržati pacijenti i osobe koje su preživjele rak, a koja će im služiti za razmjenu stvarnih zdravstvenih podataka. Kad platforma postane u potpunosti funkcionalna, oni će moći pristupiti izravnim informacijama o smjernicama, kliničkim ispitivanjima, mogućim nuspojavama i personaliziranoj skrbi. Također će pružati informacije o prekograničnoj zdravstvenoj skrbi, psiho-socijalnoj i pravnoj podršci, smjernicama vezanim uz povratak na posao, financijskim pitanjima te pravima osoba koje su preboljele rak. Osim toga, znanstvenici će u istraživačke svrhe moći pristupiti tim objedinjenim stvarnim podacima.
Kao drugo, počeli smo izradu nacrta baze podataka poznate pod nazivom Platforma UNCAN.eu. Riječ je o objedinjavanju podataka koji do sada nisu bili objedinjeni. No, ta baza podataka uključuje i podatke o izvorima izvan zdravstvene domene. Primjeri obuhvaćaju geografske podatke, podatke o klimatskoj i okolišnoj izloženosti te one koje se tiču društvenih znanosti. Stavljanjem tih podataka na raspolaganje putem platforme, istraživači će im moći pristupiti i informirati donositelje odluka o bilo kojoj predloženoj političkoj mjeri koju je potrebno poduzeti.
Naš je treći prioritet rad u smjeru stvaranja Mreže sveobuhvatne infrastrukture za borbu protiv raka do 2025. To je cilj kojim će se izjednačiti, barem do određene minimalne razine, pružanje informacija i učinkovitost nacionalnih infrastruktura za borbu protiv raka kako bi se osiguralo da su obuhvaćene sve europske regije u državama članicama.
Predlažemo da se do 2023. izradi nacrt centralizirane digitalne platforme koju će podržati pacijenti i osobe koje su preboljele rak, a koja će im služiti za razmjenu stvarnih zdravstvenih podataka.
Kad je u pitanju nadilaženje te nejednakosti, kakva će biti uloga Mreže sveobuhvatne infrastrukture za borbu protiv rak i Europskih referentnih mreža za borbu protiv raka?
Njima će se znanstvenicima omogućiti da imaju koristi od vrhunske istraživačke infrastrukture te da sudjeluju u međunarodnim kliničkim studijama. Najvažnije, stvaranje te mreže koristit će pacijentima oboljelim od raka jer će oni u konačnici ostvariti bolji pristup prevenciji, probiru, dijagnostici i liječenju te poboljšanim modelima skrbi.
Europske referentne mreže također će biti uključene u osmišljavanje kliničkih studija i modela skrbi, za što vjerujemo da će na kraju dovesti do izjednačavanja infrastruktura za borbu protiv raka, skrb, prevenciju, dijagnostiku, analizu i kvalitetu života na europskoj razini. To očigledno zahtijeva blisku suradnju misije za borbu protiv raka u sklopu programa Obzor Europa, Europskog plana za borbu protiv raka, država članica te regija i lokalnih zajednica, kao i uključivanje različitih razina vlasti.
Kako biste to opisali pacijentu ili liječniku?
Zamišljamo nešto što će omogućiti visokokvalitetnu skrb i dobre istraživačke rezultate koji će biti informacija za politiku i dovesti do poboljšanja u pristupu skrbi. Mjerodavna ministarstva i strukture vlasti koje su već uspostavljene upravljat će opsežnom mrežom infrastruktura za borbu protiv raka diljem država članica koje će međusobno razmjenjivati podatke.
Ta će mreža omogućiti pristup istraživačima koji će dobiti uvid u politiku, skrb, preventivne mjere i alate potrebne svim državama članicama, čak i pacijentima, da potraže bolje informacije o svojoj bolesti, odnosno da pronađu gdje su uspostavljene najbolje prakse.
No, na kraju, potrebna je istinski povezana struktura koja surađuje mnogo više no sada. Već se odvijaju brojne razmjene znanja i konferencije, kao i operativna suradnja, ali ovo će biti vidljiviji i bolje organiziran način da se pacijentima omogući bolje informiranje (primjerice o prekograničnoj zdravstvenoj skrbi) na europskoj, a ne samo na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini.
Vjerujem da će to s vremenom prerasti u bolju suradnju na području zdravstvenih politika, upravo onakvu kakvu je pandemija bolesti COVID-19 uspješno potaknula između država članica. Pogledajte program cijepljenja! Ne bi ga bilo moguće tako brzo ostvariti bez bliske suradnje zdravstvenih tijela i istraživačke zajednice na europskoj razini.
Kako će EU-ova misija za borbu protiv raka i Europski plan za borbu protiv raka poboljšati istraživačka nastojanja i utjecati na informiranje putem budućih EU-ovih politika?
Nije dovoljno informirati samo putem politika. Potrebno je mobilizirati podršku i financijska sredstva. Da bi se omogućili bolji ishodi za pacijente oboljele od raka i one koji ga imaju šansu preživjeti potrebno je bolje kombinirati postojeće pravne instrumente i programe financiranja. Stoga upravo u suradnji s misijom i Europskim planom za borbu protiv raka stvaramo osnovne elemente koji će se međusobno upotpunjavati.
Također je obuhvaćena upotreba financijskih poticaja i različitih pravnih instrumenata u EU-ovim institucijama kako bi se državama članicama pomoglo u provođenju vlastitih programa. To je povrh financiranja iz europskog proračuna i pomoći će u mobiliziranju još veće financijske potpore za nešto što se može smatrati europskom inicijativom za uspostavu europske dodane vrijednosti.
To se može učiniti i javnim novcem i privlačenjem privatnih ulaganja za inovacije i novoosnovanih poduzeća s rješenjima spremnim za stavljanje na tržište, kao i putem provedbenih istraživanja. Mogla bi to biti istraživanja primarnih programa prevencije koja mogu privući daljnja ulaganja za druga istraživanja i programe inovacija, a koji mogu doprinijeti dijagnostici, skrbi i kvaliteti života. Primjerice, program probira zasnovan na rizicima koji se koristi jeftinijom i bržom tehnologijom probira, a kojim se mogu ciljati regije s ograničenim resursima ili, na drugom kraju spektra, nova i po mjeri izrađena rješenja palijativne skrbi za pacijente s uznapredovalim stadijem raka.
Moramo još više poticati suradnju ministarstava za istraživanja i zdravstvo s dionicima, istraživačima, inovatorima te kreatorima politika. Ako to uspijemo učiniti, Europa će izgledati poput regije u kojoj ima smisla ulagati novac, uključujući i privatni novac, kako bi se osiguralo da ta inovativna rješenja, a u nekim slučajevima i već dostupna tehnologija, postanu dostupna i jeftinija regijama s ograničenim resursima.
...program probira zasnovan na rizicima koji se koristi jeftinijom i bržom tehnologijom probira, a kojim se mogu ciljati regije s ograničenim resursima ili, na drugom kraju spektra, nova i po mjeri izrađena rješenja palijativne skrbi za pacijente s uznapredovalim stadijem raka.
Pandemija bolesti COVID-19 negativno je utjecala na borbu protiv raka, kako će Misija za borbu protiv raka nadoknaditi izgubljeno?
Slažem se, bolest COVID-19 negativno je utjecala na borbu protiv raka u svim državama članicama, bez obzira na to je li riječ o prevenciji, probiru, otkrivanju, liječenju ili skrbi, ali povećala je i nejednakosti na području zdravstvene skrbi. Točnije, broj dijagnoza raka smanjio se za 40 % 2020. godine, s više od 1 milijun nedijagnosticiranih slučajeva. Znanstvenici predviđaju da će se povećati broj dijagnoza tumora u posljednjim stadijima, što će smanjiti šanse za preživljavanje, utjecati na kvalitetu života i povećati troškove sustava zdravstvene skrbi u idućim godinama.
Kako će misija za borbu protiv raka pomoći? Kao prvo, ona je sada etablirana kao istinski europski cilj, a znamo i da se predsjednica von der Leyen osobno zauzima za nju. Kao drugo, ta pozornost pojačat će komunikaciju i svijest o čimbenicima rizika i simptomima raka, potičući ljude na sudjelovanje u programima prevencije raka.
Misija podržava rješenja za kućni probir poput samotestiranja na rak cerviksa i kolorektalni karcinom. Također podržava klinička ispitivanja koja zahtijevaju manje putovanja pacijenata te uzimanje lijekova i provođenje kontrola kod kuće, kao i različite načine skrbi.
Istraživanja u ovom članku financira EU. Ovaj je članak izvorno objavljen u časopisu Horizon, časopisu za istraživanje i inovacije EU-a.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
