Evo koliko jajnih stanica žene izgube tijekom menstruacije...

Žene se rađaju s određenim brojem jajnih stanica. Tijekom života ih ne mogu nanovo stvarati već samo trošiti. Rađaju se s oko dva milijuna jajnih stanica u svojim jajnicima, no svaki mjesec do tinejdžerske dobi ih izgube oko 11.000. Taj proces je neminovan i ne ovisi o proizvodnji hormona, trudnoći, prehrani, životnom stilu niti anti baby pilulama. 

Kada ostanu bez jajnih stanica, jajnici prestaju proizvoditi estrogen i žena ulazi u menopauzu. U prosjeku ona započinje oko 50-e i u 50-im godinama života.  

Muškarci tijekom cijelog života, za razliku od žena, proizvode spermu i testosteron, s laganim padom kako stare. 

Pri ulasku u pubertet, žene će u prosjeku imati 300.000 do 400.000 jajnih stanica. Oko tisuću će ih umrijeti svakog mjeseca, a samo jedna od tisuću će ovulirati svakog mjeseca. Kada se to pretvori u dane, to znači da svakog dana žena izgubi oko 30 do 35 jajnih stanica. 

Razlog tome je što jajne stanice napuštaju svoje "gnijezdo" i kreću na put dugačak tri mjeseca kako bi doživjele ovulaciju. No samo jedna jajna stanica ovulira i može se oploditi. Ostale to ne uspijevaju. Na izlazak iz sigurnog "bazena" na njihov put potiče ih signal koji znanstvenici još uvijek potpuno ne razumiju. Za sad smatraju da on nije povezan s menstrualnim ili ovulacijskim ciklusom, piše portal Infertile. 

Pogledajte kako izgleda ovulacija:

Do svoje 37. godine, prosječna žena će imati tek oko 25.000 preostalih jajnih stanica. 

Trudnoća prema dobi majke - sve prednosti i rizici godina

Stručnjaci su sastavili svojevrstan vodič koji otkriva što žene očekuje ovisno o njihovoj dobi te moguće rizike za nju i bebu, prema podacima prikupljenim u brojnim istraživanjima Sveučilišta Iowa, američkog Udruženja za reproduktivno zdravlje, Škole medicine u New Yorku te privatnih ginekologa.

Kako tijelo reagira, koji su rizici od neželjenih komplikacija te emocionalno nošenje s trudnoćom vrlo su važni faktori za ženu kroz devet iznimnih mjeseci na koje itekako može utjecati njezina dob i životno iskustvo. 

Trudnoća od 20. do 24. godine

U ovoj najplodnijoj dobi ciklusi su redoviti te je gotovo svaki ovulacijski. Prosječna žena ove dobi ima 20 posto šanse začeti svaki mjesec u kojem nastoji ostati u drugom stanju. Mali su rizici za povišen tlak te gotovo 50 posto manji za trudnički dijabetes nego kod žena u četrdesetima. Rizik za spontani pobačaj niži je no u bilo kojoj drugoj dobi. Veće su vjerojatnosti za rađenje zdrave djece: jedno od 1667-ero imati će Downov sindrom, dok će jedno od 526-ero imati neku drugu kromosomsku anomaliju.

Nošenje s psihičkim doživljajem trudnoće u velikoj mjeri ovisi o drugim stvarima u ženinom životu, poput odgađanja poslovnih prilike zbog trudnoće koje bi moglo prouzročiti kasnije žaljenje. Još jedan veliki faktor za mlade majke čini i briga za tjelesne promjene koje nosi trudnoće te strah da će postati neprivlačna partneru. Za žene koje nisu uskladile očekivanja od obitelji, posla i prijatelja u glavi, trudnoća može biti uznemirujuća.

Trudnoća od 25. do 29. godine

Uz pravilnu prehranu i redovito vježbanje, porođaj i oporavak nakon njega u dvadesetima često je lagan i brz. Žene koje su začele imaju smanjen rizik od nastanka raka dojke i jajnika u srednjim godinama. U kasnijim dvadesetima žene najčešće imaju osiguranu radno mjesto te partnera s kojim su u odnosu duže vrijeme pa su i spremnije na zrelije dijeljenje obaveza i odgovornosti. 

Rizik spontanog pobačaja je tek nešto viši od ranih dvadesetih - 10 posto. Sa 25 godine rizik od Downova sindroma javlja se u jednom od 1250 slučajeva, a od drugih kromosomskih anomalija jedan od 476 slučajeva.

Trudnoća od 30. do 34. godine

Razina plodnosti počinje postupno opadati u ovoj dobi, no uspješnost postupaka medicinski potpomognute oplodnje je oko 25 do 28 posto, za razliku od šest do osam posto koje imaju žene u 40-ima. Broj poroda carskim rezom udvostručuje se u usporedbi s mlađom dobi. Mogućnost spontanog pobačaja iznosi 11.7 posto, Downov sindrom javlja se u jednom od 952. slučaja, a kromosomske anomalije u jednom od 385. slučajeva.

Žene se nakon godina provedenih na poslu u ovoj dobi najčešće osjećaju potpuno emocionalno spremne na dijete. Još uvijek imaju mladenačku energiju i sredstava za brigu o djetetu. Najveća im je briga razmišljanje o poslu nakon što ponovno počnu raditi te odluka hoće li se uopće vratiti na posao.

Trudnoća od 35. do 39. godine

Razina plodnosti se i dalje smanjuje, jajašca stare i smanjuju se šanse za njihovu oplodnju. Sve do 35. godine liječnici preporučuju parovima da nakon godine dana nezaštićenog seksa krenu na tretmane umjetne oplodnje, od 35 to je vrijeme smanjeno na šest mjeseci jer odgađanje tretmana nosi sa sobom i manje mogućnosti uspjeha.

Visoki tlak u ovoj dobi ima 10 od 20 trudnica, a dijabetes je dva do tri puta češći nego u mlađih žena.  Rizik od spontanog pobačaja iznosi 18 posto, a rađanje mrtvorođenčadi dvostruko je češće nego u mlađoj dobi. U ovoj će dobi liječnik nerijetko trudnici predložiti amniocentezu kako bi se isključila genetska oštećenja, a iščekivanje rezultata izrazito je stresno za buduće majke. 

Trudnoća od 40. do 44. godine

Žene koje rode u 40-ima bez pomoći hormonskih i drugih medicinskih tretmana živjet će dulje, zbog estrogena koji se proizvodi u plodnih žena, a koji ima dugoročan učinak na kosti, srce te druge organe. Šanse za ostajanje u drugom stanju smanjuju se na pet posto na mjesec. Veće su mogućnosti za pojavu trudničkih hemoroida, bolnog pritiska na mjehur, pucanje i rastezanju kože te tkiva. Takve se stanja mogu ublažiti i spriječiti kontroliranjem dobivene težine u trudnoći, izvođenjem Kegelovih vježbi te umjerenim rekreiranjem.

Gotovo trećina svih trudnoća u 40-ima završi spontanim pobačajem, a povećava se i mogućnost rađanja beba premale težinom. Jedna od 106 žena u ovoj će dobi roditi dijete s Downovim sindromom, a jedna od 66 beba imati neki drugi oblik kromosomske anomalije.

Ovu dob obilježava zrelost i životno iskustvo te puno više strpljenja nego kod žena u 20-ima. No kako je umor čest trudnički simptom, ženama u 40-ima može biti veliki problem jer ga izraženije osjećaju. Javljaju se i brige oko dobi u kojoj će biti kada njeno dijete krene u školu ili na fakultet.

Trudnoća od 45. do 49. godine

Šanse za začeće su 0.3 posto, prema medicinskim istraživanjima, a značajno opadaju i šanse za uspješnu umjetnu oplodnju. Ukoliko ona bude uspješna, najčešće je riječ o doniranim jajnim stanicama. Psihičko opterećenje je veliko radi stalnih i redovitik kontrola majke i djeteta. 

Pogledajte razvoj bebe u trbuhu:

Majke često strahuju za zdravlje nerođene djece s opravdanim razlogom zbog povećanih rizika u ovoj dobi. No važno je naglasiti kako ipak većina trudnoća i u ovoj dobi završe uspješno, dok ostale završe spontanim pobačajem do 20-og gestacijskog tjedna. Šanse za rađanje djeteta s Downovim sindromom su jedan naprama 30, dok se kromosomske anomalije nalaze u trudnoći jedne od 11 žena.

SVAKA DOB NOSI SVOJE Koja je dob idealna za rađanje? Danas nisu bitne samo godine

Trudnoća od 50. godine

Prosječna dob u kojoj žene ulaze u menopauzu je 51. godina. Gotovo sve trudnoće u ovoj dobi zahtijevaju lijekove za plodnost, hormonske injekcije te donirana jajašca. Žene koje još ovuliraju moraju uzimati dodatak progesterona kroz prva dva mjeseca trudnoće kako bi ju održale. 

U ovoj dobi velik je rizik od nastanka komplikacija, poput visokog tlaka, problema s bubrezima te posteljicom djeteta. Teško je sa 50 godina imati energije za noćna dizanja, te strpljenja za odgoj mališana, te roditelji često imaju podsvjesne strahove kako neće doživjeti svoje unuke.