Strogo zaštićena: Znate li gdje u Hrvatskoj živi jedna od najpametnijih ptica na svijetu?

Gotovo svaki put kad uputimo pogled prema nebu, vidjet ćemo pticu. No ipak, malo tko od nas znat će prepoznati različite vrste koje lete na našem području. One su od pamtivijeka najčešće viđeni predstavnici faune. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2019. godini zabilježeno je ukupno 587 poznatih svojta ptica, od čega su 302 ugrožene, a među njih spadaju mala čigra i patka njorka. 

Upravo one obitavaju na rijekama Dravi i Muri, koje predstavljaju jedan od posljednjih doprirodnih tokova nizinskih rijeka u Srednjoj Europi. Nasreću, to područje obilježava visoka razina biološke i krajobrazne raznolikosti unatoč gradnji tri hidroelektrane i akumulacijskog jezera. Iako navedeno područje već spada pod zaštitu Regionalnog parka Mura - Drava, ekološke mreže Natura 2000 te UNESCO-a, zbog obnovljivih izvora energije koji se ondje nalaze, potrebno je uložiti dodatne napore kako bismo zaštitili ugrožene vrste. O pitanju hidroenergetskog sustava i zaštićenih ptica razgovarali smo s Jelenom Pavleković, ravnateljicom Javne ustanove Priroda Varaždinske županije, koja je jedan od pet upravljača Regionalnim parkom Mura - Drava.

Akumulacijska jezera imaju i ekološko značenje

Na akumulacijama se tijekom seobe i zimovanja mogu vidjeti mnoge vrste ptica, od kojih su neke i strogo zaštićene, poput malog vranca, sive guske ili patke njorke, koja obitava na močvarnim područjima. Navedena patka specifična je po kestenjastoj boji i tamnijim leđima te žutim očima.

- Izgradnjom sustava hidroelektrana na rijeci Dravi, pod velikom vodenom masom nestali su dijelovi izvornog riječnog staništa s pripadajućim životnim zajednicama, a stvorene su velike vodene površine akumulacijskih jezera s obalama utvrđenim nepropusnim nasipima. Međutim, zbog svoje velike vodene površine akumulacijska jezera danas ipak imaju svoj ekološki značaj i predstavljaju važna područja za ornitofaunu. To čine tako što pružaju utočište i sigurnost velikom broju ptica tijekom selidbe i zimovanja. Zimi na njima boravi i više od 20.000 ptica močvarica (gusaka, pataka, lisaka) - govori nam ravnateljica Javne ustanove Priroda Varaždinske županije.

Posebnosti zaštićenih vrsta

U Regionalnom parku obitavaju i male čigre, koje spadaju među najinteligentnije ptice. Tijekom lova lete nisko nad rijekom, a kad uoče plijen, strelovito ga hvataju, pazeći pritom da plijen bude okrenut prema suncu kako bi imao lošu vidljivost. Ove ptice jedan su od najboljih indikatora za dobro očuvano riječno područje. Mala čigra danas se gnijezdi samo na ograničenim dijelovima Drave, na kojima rijeka slobodno teče.

- Visoke strme riječne obale karakterističan su tip riječnog staništa na kojem se gnijezde vrste poput bregunice, pčelarice ili vodomara. Te ptice u zemlji kopaju kanale na čijem se kraju nalazi kuglasto proširenje s gnijezdom. Zbog strmine i nepristupačnosti položaja na kojem se gnijezde, nedostupne su većini grabežljivaca. No ove bi vrste mogle nestati iz naših krajeva jer je strmih riječnih obala sve manje - pojašnjava nam sugovornica.

Ptice su danas ugrožene prvenstveno zbog gubitka staništa, ali i drugih čimbenika koji utječu na njihovu migraciju i razmnožavanje, što dovodi do pada brojnosti populacija, kao i do izumiranja pojedinih vrsta. U cilju očuvanja brojnosti i raznolikosti vrsta ptica nužno je prvenstveno očuvati njihova staništa, ali i smanjiti korištenje pesticida te očuvati čistoću vode, tla i zraka.

Što je program Natura 2000?

Ekološka mreža Europske unije Natura 2000 jedna je od najvećih na svijetu, a sastavljena je od područja važnih za očuvanje europskih ugroženih vrsta i staništa. Cilj ove mreže je očuvati ili ponovno uspostaviti povoljno stanje za više od tisuću ugroženih i rijetkih vrsta te oko 230 prirodnih i poluprirodnih stanišnih tipova. Dosad je u ovu ekološku mrežu uključeno oko 30.000 područja na gotovo 20% teritorija EU.

Važna je suradnja 

Područje uz rijeku Dravu višestruko je zaštićeno u sklopu Regionalnog parka, ekološke mreže i UNESCO-ova Rezervata biosfere. Kako bi se očuvale ugrožene vrste i staništa, nužna je suradnja sa svim korisnicima tog prostora. S obzirom na to da su hidroelektrane i akumulacijska jezera dijelovi tog zaštićenog područja, od HEP-a se očekuje odgovoran i društveno prihvatljiv doprinos. U regionalnom parku dopuštene su gospodarske i druge djelatnosti te zahvati kojima se ne ugrožavaju njegova bitna obilježja i uloga, pa se sve aktivnosti na održavanju hidroenergetskog sustava pokušavaju provoditi na što prihvatljiviji način, uz poštovanje uvjeta zaštite prirode.

- Dosadašnja suradnja s HEP-om bila je uspješna te se on pokazao kao korisnik prostora koji je uvijek spreman na suradnju i kompromis. U svoje aktivnosti, kao što su ispitivanje kakvoće vode putem ovlaštenih laboratorija, sve češće uključuje i segment prezentacije prirodnih vrijednosti. Primjer je zahvat obnove pješačkog mosta u Dravskoj park šumi u Varaždinu, prilikom čega su zajednički izrađene i dvije velike informativne ploče o prirodnim vrijednostima dravskog područja - prepričava nam ravnateljica Jelena Pavleković.