Posluju s BMWom, Porcheom, Daimlerom: Hrvatski startup lider je na tržištu insurtecha

Marijan Mumdžiev iza sebe ima bogatu poslovnu karijeru. Nakon godina rada u velikim IT kompanijama, kupio je startup Amodo i u kratkom vremenu od nje napravio globalno konkurentnu kompaniju u sferi tehnologije osiguranja. U samo dvije godine od pokretanja biznisa 2015. ugovorio je poslove s megakorporacijama - američkim AIG-om, Porscheom, Daimlerom, BMW-om, Fordom. Mumdžiev se unutar fintech tržišta fokusirao na insurtech, a vizija koju je imao, danas se ostvarila. Amodo je tvrtka čiji su inženjeri razvili platformu pomoću koje telematikom, koja kao senzore koristi mobilne uređaje, prikupljaju, analiziraju i potom oblikuju gomile podataka o korisnicima osiguravateljskih usluga, zasad primarno iz sektora autoosiguranja, kako bi ih potom „preveli na jezik“ koji osiguravateljima omogućava kreiranje posve novih, personaliziranih proizvoda krojenih po mjeri svakog pojedinog korisnika. O uspjehu i najvećim izazovima poslovanja govori u intervjuu. 

Je li u trenutnim uvjetima teško zaraditi mjesečni prihod da biste isplatili svim zaposlenicima plaće i bili u plusu?

To uvelike ovisi, ne samo o veličini tvrtke, već i o tome prodaje li kompanija uslugu ili proizvod te koji je uobičajeni model naplate koji tvrtka prakticira. Tvrtka Amodo se nalazi u fazi rasta, stoga nam profit nije primarni cilj. Dosta ulažemo u razvoj proizvoda i to nam je najveća troškovna stavka. Fokus tvrtke je rast i napravljena je dokapitalizacija u vrijednosti od 5milijuna dolara. Ukupan rast je donekle anorganski uz iznimku prošle godine, gdje se prodajni ciklus usporio zbog korone.

Koliko godišnje plaćate poreza? Koja davanja državi smatrate previše opterećujućima za poduzetnike?

Godišnje plaćamo jako puno poreza i prireza i to je stvarno jako veliko opterećenje u ovoj fazi razvoja tvrtke. Porezni bi sustav trebao biti usklađeniji s ciljevima gospodarstva i ciljano prilagođen sektoru kojeg se želi razvijati, ali isto tako i fazi razvoja u kojem se neka tvrtka nalazi. Primjerice, Zakon o poticanju ulaganja smanjuje porez na dobit, međutim nama je puno bitnija podrška i porezna olakšica koja će nam omogućiti rast i konkurentnost na globalnom tržištu, primjerice smanjujući doprinose za mirovinsko i zdravstveno, koje plaćamo za svakog radnika.

Što bi po vama trebalo u hrvatskom poslovnom okruženju urediti novom poreznom reformom?

Dobit koja se reinvestira u tvrtku, ne bi se trebala oporezivati. Težimo razvoju i rastu, i za oboje je potreban kapital. Ako tvrtke već žele investirati u razvoj i rast, u tome bi ih trebalo poticati, a ne oporezivati. Sugerirao bih razmatranje poticaja za vraćanje poreznih olakšica na račune poput zubara, privatnih vrtića i ostalih usluga, jer bi se time i uspješnije borili protiv sive ekonomije. Umjesto da su članarine Komorama i zajednicama obavezne, one trebaju biti dobrovoljne, a tvrtke treba motivirati da ih plaćaju jer od tih Komora i zajednica dobivaju povratno adekvatnu uslugu i u konačnici uzvratnu vrijednost. 

Koje stavke smatrate najvećim preprekama u bavljenju biznisom u Hrvatskoj?

Strana ulaganja u Hrvatsku nisu na nivou na kojem bi mogla i trebala biti. U Investicijskim krugovima postoji nažalost poznata uzrečica „ABC“ (Anything But Croatia), što govori o tome da još uvijek nemamo sustav koji je atraktivan za vanjski kapital. Ipak, želim primjetiti da se vide pomaci u mjerama koje vlada provodi. Vladine inicijative poduzetnicima u Hrvatskoj daju motivaciju da i dalje poslujemo u Hrvatskoj, no promjene se ne dešavaju potrebnom dinamikom i brzinom. Ključan faktor pri provođenju daljnjih transformacija su zakonodavstvo i izvršna tijela. Potrebna je modernizacija – kako bi se regulirale nove tehnologije i nove poslovne domene, a drugim dijelom nam treba simplifikacija postojećih propisa – kako bi se omogućilo njihovo lakše provođenje. 

Kako je korona razdoblje utjecalo na vaše poslovanje i kako će tek utjecati jer pandemija nije gotova.

Korona je odužila prodajni ciklus i time odgodila određene planirane prihode i napravila pritisak na financijsku likvidnost. Na vrijeme smo reagirali i zahvaljujući tome prošli smo kroz pandemiju bez ikakvih problema. Za sektor osiguranja, očekivano vrijeme oporavka je do 2023., a do tada ćemo koristiti period za povećanje operativne efikasnosti i dodatno ulagati u funkcionalnosti i kvalitetu proizvoda. 

Kako ste uspjeli u samo nekoliko godina od preuzimanja tvrtke Amodo (2015) toliko povećati prihode, što ste promijenili? 

Fokus na klijenta. Hrvatska ima jako dobro razvijenu inžinjersku kulturu, a premalo razvijenu poslovnu kulturu. To je posljedica kako geopolitičke pozicije Hrvatske, tako i političko-ekonomske povijesti. Dosta vremena smo proveli u osvješćivanju prioriteta pri čemu se na prvo mjesto mora uvijek staviti klijent. U konačnici to je bio ključ u razvoju poslovanja Amoda. Od mog ulaska u kompaniju, pa do korona krize, Amodo je u prosjeku imao godisnji rast preko 50%.

O čemu razmišljate kad se vozite svako jutro na posao? Je li vam na umu dobrobit vaših zaposlenika ili samo profit? Koliko je to dvoje povezano i koje konkretne radnje poduzimate da biste zadržali kvalitetne zaposlenike?

U 2018. i 2019. godini tvrtka Amodo je imala pozamašan profit, koji je u sto postotonom iznosu reinvestiran natrag u tvrtku. Iz kompanije nikad nije isplaćena dobit. Plaće su u Amodu značajno iznad tržišnog prosjeka. Umjesto da smo na teret društva, radimo sve što je moguće da društvu vraćamo vrijednost, pa smo tako jedna od rijetkih Hrvatskih tvrtki koja je prošle godine odustala od poticaja za koronu, na koje smo imali pravo, i prepustili taj benefit drugim tvrtkama kojima je on bio potrebniji. 
Amodo ima misiju da postane i ostane među vodećim tvrtkama u uzbudljivoj domeni „Internet of Things“ i „Big Data“. Proizvod na kojem radimo je jako inovativan ali i kompleksan, a našim inženjerima omogućuje da kontinuirano uče nove tehnologija i da se razvijaju kao vrhunski stručnjaci. Uspješno konkuriramo tvrtkama iz Velike Britanije i Sjeverne Amerike, a koliko vidim zaposlenici su jako zadovoljni kad postignu uspjeh i brže riješe problem nego naša konkurencija proizašla s američkog MIT-a. Mislim da sve gore navedeno dovoljno govori o sustavu vrijednosti koji podržavamo u Amodu, ali i o tome što Amodo omogućava svojim zaposlenicima.

Amodo je krenuo kao startup projekt, no vi ste unutar fintech područja pronašli nišu – insurtech - na koji ste se fokusirali. Zašto baš tehnologija u osiguranju?

Ideje nemaju ograničenja, dok tvrtkini resursi potrebni za izvršenje tih ideja, imaju. Upravo iz tog razloga, potrebno je cijelo vrijeme imati neumoljivi fokus, koji je u domeni mogućeg s obzirom na ograničene resurse sa kojima tvrtka raspolaže i validirati svaki plan i aktivnost u odnosu na ciljeve, jer se tako postiže operativna efikanost, koja je nužna – opet s obzirom na ograničene resurse jedne tvrtke. Fokus smo stavili na industriju osiguranja, jer smo prepoznali da možemo najveću vrijednost dati upravo u toj industriji, te da je ona zrela za promjene koje im Amodo tehnologija omogućava. Najbolje tome govori u prilog činjenica da smo u Hrvatskoj već prisutni kroz dva osiguravatelja i njihove proizvode, konkretno LAQO Prevent od Croatia Osiguranja, te od nedavno Smart Kasko kojeg je na tržište u Hrvatskoj plasirala UNIQA.

Veliki ste uspjeh napravili, godišnje ostvarujete prihode od nekoliko milijuna dolara, a radite i za neke od najvećih svjetskih kompanija kao što su AIG, Porsche, BNP Paribas i druge. Je li država s obzirom na vaš globalni uspjeh pokazala ikada interes u smislu davanja poticaja, olakšavanja poslovanja kroz administraciju ili neke druge okolnosti, možda dodatnu investiciju kojom bi vas još više pogurala i u konačnici od vašeg uspjeha i sama imala koristi?

Ne. Nažalost podrška koju bi očekivali od Hrvatske gospodarske komore još uvijek nije na nivou, osobito kada se radi o otvaranju vrata na stranim tržištima. To je definitivno domena gdje bi bilo dobro vidjeti napredak.

Bi li vaše poslovanje teklo lakše da je sjedište tvrtke u nekoj od država EU ili SAD-a nego u Hrvatskoj?

Da. Kada je u pitanju pristup tržištu, pristup kapitalu, dostupna infrastruktura potrebna za razvoj poslovanja i konačno administrativni procesi i zakonodavni okviri te njihovo provođenje, teško je uopće usporediti Hrvatsku s na primjer Njemačkom, a o SAD-u nema smisla ni pričati. Jako je važno što više privući strani kapital i podržati rad investicijskih fondova u Hrvatskoj jer je to nužan dio ekosustava koji je potreban da se ostvari rast novih inovativnih tvrtki. Birokracija je veliki uteg u razvoju poslovanja, a njeno pojednostavljenje preduvjet za privlačenje stranih investicija.

Koliko je jaka i potentna hrvatska startup sfera biznisa i što bi se u tom smislu moglo poboljšati?
Razvoj hrvatske startup sfere biznisa se znatno poboljšao nakon osnivanja Zagrebačkog Inovacijskog Centra i razvojem sličnih inicijativa koje su svojom infrastrukturom mladim poduzetnicima pružili pomoć i podršku u ranoj fazi razvoja i to se treba nastaviti. Nažalost Hrvatska ove godine nije potpisala Deklaraciju koju je objavila Europska unija za pomoć startup-ovima EU Start-up Nations Standard. Deklaracija poziva zemlje članice EU na mijenjanje zakona o dioničkim opcijama kojima startupi svojim zaposlenicima daju šansu za dobivanje dijela tvrtke u kojoj rade. Ista stvar je i s vizama, kako bi startupi iz Europe mogli privući kvalitetne radnike i uhvatiti korak s konkurencijom iz SAD-a i Kine. Hrvatska ima i kroničan manjak IT stručnjaka što je važno za daljnji razvoj te industrije. 

Koje karakteristike ili navike mora imati uspješan poduzetnik?

Karakteristike osobnosti daleko su bitnije od stručnih vještina rekao bih. Ustrajnost, fokusiranost, predanost i nadasve komunikacijske vještine i empatija, nužni su preduvjeti za uspješnog poduzetnika.

Kako ste uspjeli osigurati ugovore s tako velikim kompanijama? Jeste li toliko bolji od konkurencije ili je ona pak slaba?

Bolji smo od konkurencije. Imamo dobro upravno tijelo tvrtke i naši senior zaposlenici razumiju složene potrebe tržišta i zahtjeve klijenata. To je ključno kada se radi o potpisivanju novih ugovora s velikim imenima, poput Daimlera, BMW-a i sličnih klijenata s kojima radimo.