Energetski stručnjak Kurtović: 'Vlastita proizvodnja energije poduzetnicima je najisplativija'

Mnoge je poduzetnike u lipnju oprao hladan tuš kad su dobili račune za struju s iznosom i do 300% većim u odnosu na mjesec prije. Zbog trenutne nepovoljne geopolitičke situacije sve je otišlo gore - pogotovo energenti - ali ono što je poduzetnicima neshvatljivo je da su njihove tarife u odnosu na građane već u startu tri puta veće. 

Kad se pogleda tarifni stavak za energiju u višoj dnevnoj tarifi, kod kućanstva je on od ožujka do srpnja 2022. narastao s 0,49 kn/kWh na 0,56 kn/kWh. S druge strane, kod manjih poduzetnika koji koriste model HEP OPTI cijena je s 0,47 kn/kWh skočila na 1,53 kn/kWh, a kod većih poduzetnika, koji su u sklopu tarife HEP PRO, s 0,55 na 1,88 kn/kWh.

- HEP tretira poduzetnike kao dio tržišta, a prema kućanstvima, uz pomoć Vlade, prišlo se drugim putem, kontrolom cijene tarifnog elementa 'energija'. Naime, naknade za korištenje mreže i naknada za održive izvore energije ista je i za jedne i za druge - kaže Nenad Kurtović, stručni savjetnik udruge Splitski potrošač za područje kupoprodaje energije.

- Prema mojemu mišljenju, ovakvu situaciju mogu prebroditi samo oni koji nemaju značajan intenzitet utroška električne energije, pa kroz vlastite rezerve mogu ublažiti udar, ili blago povećati svoje cijene do granica koje im tržište dozvoljava. Oni s visokim intenzitetom utroška električne energije imaju velik problem i mora im se što prije pomoći, sami to neće moći - upozorava Kurtović. 

Više ovakvog sadržaja pročitajte u specijalu Kvaka24.

Nekoliko stručnih savjeta za uštedu

Htjeli, ne htjeli, ova poskupljenja primorat će mnoge poduzetnike na štednju. 

- Treba odmah početi s uštedama, ono što je vjerojatno dio poduzetnika već i počeo, uz istodobno propitivanje svih elemenata poslovanja koji dodatno kroz poboljšanu energetsku efikasnost mogu utjecati na smanjenje utroška energije - kaže Kurtović.

Najprije treba krenuti od malih stvari. Primjerice, klima je velik potrošač struje, a ako nije redovito servisirana, može postati još veći. Također se predlaže da klima ne radi na razlici višoj od pet Celzijevih stupnjeva u odnosu na vanjsku temperaturu. Uštedjeti se može i korištenjem štednih žarulja, isključivanjem određenih aparata iz izvora struje i ugradnjom automatskih svjetala koja se uključuju na pokret.

- Doprinos uštedama morala bi dati i kućanstva jer, ako ona ne štede, onda nema učinka ni ono što poduzimaju poduzetnici - objašnjava Kurtović.

Naime, ako kućanstva povećaju potrošnju energije, što se i događa, pogotovo sad, ljeti, kad se iznajmljuju mnoge nekretnine koje se inače ne koriste, cijenu nabave nove energije plaćaju, i plaćat će, poduzetnici jer kućanstvima do daljnjeg nije ni planirano podizati cijenu energije - makar ne prije 1. listopada 2022. godine.

Nadalje, Kurtović preporučuje da se poduzetnici što prije organiziraju i kroz udruženja krenu u postupak za dobivanje pomoći. To se prvenstveno odnosi na one poduzetnike koji imaju visok intenzitet utroška električne energije.

- Koliko je ovo značajno, najbolje pokazuje Registar koji vodi Hrvatski operator tržišta energije (HROTE), gdje su se tvrtke prijavljivale da bi im se snizila naknada za održive izvore energije, i to za nekoliko lipa po kWh, a sad se moraju boriti s rastom od 1 kunu po kWh - govori. 

Računica je jasna: poduzetnicima se isplate solari

Ušteda se krije i u vlastitoj proizvodnji energije. I upravo poduzetnici ostvaruju konkretnije benefite i imaju veću isplativost ulaganja u obnovljive izvore energije od kućanstava. Kako je to moguće, objasnio nam je energetski stručnjak.

- Prvi razlog je što poduzetnici koji su u sustavu PDV-a imaju manje ulaganje u opremu i radove - kaže Kurtović.

- Drugi je, ako se kWh proizvede i utroši za svoje potrebe, onda se on neće kupovati od opskrbljivača i time se umanjuje nabava iz HEP-ove mreže. Poduzetnik bi taj kWh u VT na niskom naponu u modelu bijeli OPTI platio minimalno 2,28 kuna (uključen PDV), a kućanstvo 1,20 kuna, znači uštedi minimalno 1,08 kuna više po kWh - navodi Kurtović.

- Treće, i najznačajnije: kad poduzetnik isporučuje energiju u mrežu, onda se obračun vrši na način da mu se prizna 90% cijene koju on plaća kad kupuje iz mreže (naravno, samo za energiju, bez naknada za mrežu i naknade za obnovljive izvore energije). Od kućanstava se energija otkupljuje po drugoj cijeni, i to u visini od 80% od iznosa tarifnog stavka za energiju u VT. Komplicirano, ali evo odmah i konkretnih brojeva. Poduzetnik će svoj kWh naplatiti najmanje 1,22 kune, a kućanstvo 0,45 kuna. Ovdje navedena tri elementa čine da je povrat uloženog u istu opremu kod poduzetnika tri puta brži nego kod kućanstava. Uloženo se kod poduzetnika vraća za 30 mjeseci, a kod kućanstava za 90 mjeseci - govori. 

Kako do solarnih panela?

Prvi korak u nabavi solarnih panela je sastanak s proizvođačem, koji će na temelju poduzetnikove trenutne potrošnje električne energije izraditi individualnu ponudu za poduzeće. Nakon što se dogovore svi uvjeti ugradnje panela, počinje izrada projektne dokumentacije, koja se mora poslati HEP-Operatoru distribucijskog sustava d.o.o. (HEP ODS). Izdavanje potvrde o mogućnosti priključenja na distribucijsku mrežu može se čekati i do dva tjedna. Inače, na mrežu HEP ODS-a trenutno je priključeno više od 200.000 obračunskih mjernih mjesta kupaca kategorije poduzetništvo.

Kada dobije potvrdu, poduzetnik može dogovoriti datum montaže, koja traje najviše dva dana, te zamjenu brojila. Za kraj je još samo potrebna potvrda o puštanju solarnih panela u trajni pogon. 

Za ugradnju solarnih panela moguće je dobiti subvencije iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Korisnici subvencije mogu biti jedinice lokalne i regionalne samouprave, institucije, tvrtke, organizacije civilnog društva i građani. Pravo na sufinanciranje ostvaruje se prijavom na javne natječaje i pozive uz odgovarajuću dokumentaciju.

- Solari se vrlo brzo mogu rješavati, a pogotovo na javnim zgradama, gdje je čisto vlasništvo i objekti čine posebnu cjelinu. Tarifno gledajući, status poduzetnika imaju i škole, sveučilišta, domovi, sudovi, muzeji, bolnice, nacionalni parkovi, zgrade ministarstava, županija, općina, agencije, policijske postaje, koji troše stotine milijuna kWh, a mogu ih u milijunima kWh i proizvoditi - objašnjava Kurtović.

Dakako da sve ovisi o proizvođaču, ali prosječni životni vijek panela je do 40 godina, s tim da to ne znači da će oni nakon tog predviđenog vremena prestati raditi nego će i dalje proizvoditi energiju, ali u smanjenom obujmu.

Štedljivo, ali i ekološki prihvatljivo rješenje

Hrvatska u prosjeku ima više od 2600 sunčanih sati godišnje, što je čini iznimno pogodnim prostorom za postavljanje solarnih panela. Osim što će im osigurati uštedu, takav način proizvodnje električne energije poduzetnicima će priskrbiti dobar imidž. Naime, tvrtke koje u svoje poslovanje uvode ekološki prihvatljiva i održiva rješenja - poput solarnih panela - postaju društveno odgovorne tvrtke. Konkretno, solarni paneli ne proizvode štetne ugljične emisije, za koje je poznato da zagađuju okoliš i potpomažu globalnom zatopljenju. 

Jedan od dobrih primjera održivosti u poslovanju mogao bi se naći u energetsko-tehnološkoj tvrtki Siemens Energy - jednom od svjetskih lidera za energetiku. Siemens Energy svojim asortimanom proizvoda, rješenja i usluga pokriva gotovo cijeli lanac vrijednosti energije - od proizvodnje i prijenosa energije do skladištenja, uz povećanje energetske učinkovitosti i dekarbonizaciju. Njihov asortiman uključuje i tehnologiju obnovljive energije, poput plinskih i parnih turbina, hibridnih elektrana na vodik te generatora i transformatora. Procjenjuje se da se jedna šestina proizvedene električne energije u svijetu temelji na tehnologijama tvrtke Siemens Energy.

- Jedan od ciljeva nam je da postanemo klimatski neutralni u vlastitom poslovanju do 2030. U tom smislu želimo smanjiti svoje emisije za 46% u odnosu na 2019. već do 2025. Do 2023. poslovne aktivnosti tvrtke Siemens Energy pogonit će se isključivo zelenom električnom energijom. U fiskalnoj 2021. godini ta je razina iznosila 76%. Također smo sebi postavili ambiciozan cilj smanjenja emisija iz našeg opskrbnog lanca za 30% po euru obujma kupnje do 2030. u odnosu na 2018. - govori Boris Miljavac, predsjednik uprave Siemens Energyja Hrvatska.

- Za postizanje energetske transformacije potrebni su i mali koraci i srednjoročna rješenja. Modernizacija postojećih energetskih postrojenja s ciljem dekarbonizacije i digitalizacije, kao i uvođenje novih tehnologija poput vodika, projekata pametnih mreža, proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora energije te povećanje energetske učinkovitosti, pravi su put u održivu energetsku budućnost. Treba napomenuti i da svi naši projekti uključuju i segment digitalizacije sustava i postrojenja naših kupaca te također nudimo Cyber Security sustave za zaštitu od kibernetičkih napada, prvenstveno u OT segmentu - kaže Miljavac. 

Ususret poskupljenjima 

Kurtović objašnjava da se cijena električne energije formira s obzirom na tri preduvjeta. Prvi je na osnovi troškova nastalih kod proizvodnje u vlastitim elektranama (hidro, termo, nuklearna, obnovljivi), drugi uključuje otkup od drugih proizvođača (obnovljivi izvori, industrijske elektrane i slično) te od nabave prvenstveno kroz uvoz, a po cijenama na burzi.

- Cijena će biti niža što je u pogonu više jeftinijih izvora, a raste kako ulaze skuplji izvori, koji se aktiviraju zbog povećanja potražnje. Nažalost, hidrološke prilike su loše i naše hidroelektrane neće moći značajnije proizvoditi sve do zadnjega kvartala ove godine, cijena plina za termoelektrane je visoka, a cijene uvozne energije mogu još rasti, što i burze najavljuju - govori Kurtović.