Mnogi mu pripisuju zasluge za nastanak izraza "pranje novca" zato što je doslovno kupovao praonice rublja kako bi kroz njih usmjeravao svoj mafijaški profit stečen švercanjem droge, prostitucijom i utajom poreza. Izuzev praonicama, kao paravanom za skrivanje podrijetla svojih nezakonito stečenih sredstava služio se raznim drugim legitimnim tvrtkama, poput restorana, noćnih klubova i pivovara. Kako prenose razni izvori, dodatno se uspio udaljiti od ilegalnog izvora svojeg novca prijenosom sredstava na offshore račune jer su offshore jurisdikcije sa slabim financijskim propisima i strogim zakonima o bankovnoj tajni savršen način da se sakrije nezakonito stečena dobit.

Iako je na kraju osuđen za utaju poreza, procjenjuje se da je Al Capone, najpoznatiji američki vođa organiziranoga kriminala od 1925. do 1931. godine, "oprao" više od milijardu dolara. 

Koliko se novca godišnje 'opere'?

Vrsta je to gospodarskoga kriminala kroz koju u današnje vrijeme godišnje prođe između 800 milijardi i dva trilijuna američkih dolara.

- Nemoguće je zapravo reći koliko se točno novca opere, teško je čak dati i približnu procjenu, ali pogledamo li podatke Ureda Ujedinjenih naroda za droge i kriminal (UNODC), procjenjuje se da se globalno svake godine opere između 2 i 5% svjetskog BDP-a - istaknula je Larisa Silvija Marić, odvjetnica i partnerica odvjetničkog društva Marić Stajčić & Perkov.

Što se tiče Hrvatske, naša nas sugovornica upućuje na godišnje izvješće Ureda za sprječavanje pranja novca pri Ministarstvu financija za 2020. godinu, u kojem nalazimo podatak da su obrađena 403 slučaja, s ukupnom vrijednošću sumnjivih transakcija (čije je izvršenje odgođeno prema nalogu Ureda) od gotovo 34 milijuna kuna.

- Tu, međutim, govorimo o brojkama koje se odnose na evidentirane slučajeve, a stvarni iznos transakcija koje su prošle 'ispod radara' sigurno je bitno veći - upozorava Marić.

RH je 84. na ljestvici rizika od pranja novca

Hrvatska, prema međunarodnim standardima za praćenje gospodarskoga kriminala i pranja novca, ne stoji baš najbolje. Kako nam naša sugovornica objašnjava, prema indeksu Basel Institute on Governance, Hrvatska je u 2022. godini završila na 84. od 128 mjesta na globalnoj ljestvici rizika od pranja novca. Neslavni rekorder je Demokratska Republika Kongo s indeksom od čak 8,30 (od maksimalnih 10), Hrvatska drži umjereni indeks od 4,74, a vodeća je Finska sa zavidnih 2,88.

- Bitan pokazatelj je i indeks percepcije korupcije. Transparency International je za 2022. godinu Hrvatsku uvrstio na 57. od 180 mjesta. To nas, nažalost, stavlja ispod prosjeka EU - govori Marić. Dodaje i da Hrvatsku redovito prati Vijeće Europe kroz Odbor za procjenu mjera protiv pranja novca i financiranja terorizma (MONEYVAL).

- Aktualno izvješće pokazuje da Hrvatska poduzima određene korake kako bi suzbila pranje novca te aktivno sudjeluje u raznim oblicima međunarodne suradnje s ciljem suzbijanja ove pojave. Međutim, na lokalnom nivou obrađuje se relativno malo slučajeva, najviše zbog toga što mjerodavna tijela ne prepoznaju određene radnje kao pranje novca - ističe.

Više ovakvog sadržaja pročitajte u specijalu Kvaka24.

Vrste gospodarskoga kriminala

Gospodarski kriminal kao pojam vrlo je širok, a uključuje mnogo kaznenih djela i prekršaja. I premda takva vrsta kriminala može biti usmjerena protiv radnika i potrošača, najčešći oblici svode se na izbjegavanje podmirenja raznih novčanih obveza i na nezakonito ostvarenje dobiti.

- Vrlo su popularni postali takozvani nestajući trgovci, koji sudjeluju u 'kružnim prijevarama'. Riječ je o uspostavi prilično kompleksnog sustava u kojem sudjeluje veći broj pravnih osoba sa sjedištima u raznim državama, sve s ciljem iskorištavanja sustava povrata PDV-a - objašnjava odvjetnica.

- Lokalno nailazimo na slučajeve izbjegavanja odgovornosti za novčane obveze kroz guranje vlastitog društva u stečaj, uz prethodno prebacivanje sve vrednije imovine na povezane subjekte. Također su prilično učestale malverzacije nekretninama, u kojim slučajevima se u pravilu snažno manipulira njihovom realnom vrijednošću. A pozadina velikog broja takvih slučajeva upravo je pranje novca, zbog čega se sve više implementiraju razne mjere sprečavanja ove pojave - tvrdi.

Mehanizmi zaštite

Za kraj smo pitali našu stručnu sugovornicu da nas uputi u to kojim se sve mehanizmima gospodarstvenici mogu zaštiti od gospodarskoga kriminala.

- Svakako je preporučljivo raditi dubinske analize prilikom početka poslovanja s novim partnerima, kao i prije poduzimanja većih transakcija (npr. kupnja nekretnina, kupnja pravnih osoba, veće suradnje i slično). I dok postoji sistematični postupak koji se obavlja putem ispunjavanja obrazaca i prikupljanjem odgovarajuće dokumentacije (npr. u svrhu dokazivanja stvarnog vlasništva nad pravnom osobom), prije svega se uvijek sve gospodarstvenike upućuje da u poslovanju koriste zdravorazumski pristup, koji se temelji na oprezu i sumnji - navodi Marić.

Kako nam dalje objašnjava, treba pripaziti na neobične detalje koji mogu biti pokazatelji da se iza određenog posla krije nešto drugo i upitati se sljedeće:

Ako postoji indicija da je netko počinio kazneno djelo gospodarskoga kriminala u Hrvatskoj, sva se takva saznanja, upozoravaju odvjetnici, prijavljuju Državnom odvjetništvu ili policiji. Sumnja na pranje novca i/ili financiranje terorizma prijavljuje se Uredu za sprječavanje pranja novca pri Ministarstvu financija uz korištenje obrazaca za prijavu koji su dostupni na web stranici ureda.