Nagle promjene atmosferskog tlaka ljeti najveći su neprijatelj srčanim bolesnicima jer mogu izazvati srčani udar. Srčani mišić može ‘popustiti’ i zbog dehidracije, pa je potrebno piti 2 litre vode na dan
ZAŠTITA OD VRUĆINE
Kardiolog savjetuje: Ljeti srce štite klima, voda i manji obroci
Velike ljetne vrućine i srčane bolesti nisu najbolji par, stoga srčani bolesnici ljeti posebno moraju paziti na svoje zdravlje.
Iako većina bolesnika, ako kod njih nema znakova težeg oštećenja srca i redoviti su u terapiji, dobro reagira na atmosferske promjene, vrućina će kod kroničnih bolesnika izravno utjecati na srce i krvni tlak. Visoka vanjska temperatura zraka izazvat će širenje krvnih žila (tzv. vazodilataciju), što će dovesti do sniženja krvnog tlaka i ubrzanog rada srca. No na što se posebno mora obratiti pažnja u ovom razdoblju odgovara nam dr. Dražen Šebetić iz zagrebačke Poliklinike Šebetić.
Zašto je visoka vanjska temperatura čimbenik rizika za srčane bolesnike? Što se tada događa sa srcem i žilama? Krvni tlak je u pravilu ljeti niži nego ostali dio godine... Zašto?
Visoka vanjska temperatura izaziva širenje krvnih žila, što sprečava preveliko zagrijavanje tijela, širenje krvnih žila povećava količinu krvi unutar cirkulacijskog sustava, pa tako i količinu krvi koja dolazi (ulazi) u srce i, ako otprije postoji slabost ili popuštanje srčanog mišića, dolazak dodatne količine krvi pretjerano opterećuje bolesno srce i pogoršava simptome. Širenje krvnih žila je i uzrok nižeg tlaka kod velikih vrućina, a do istih tegoba s tlakom može dovesti i dehidracija. Stoga je potrebna redovita hidracija i poseban oprez kod bolesnika koji uzimaju lijekove za visoki tlak jer može doći do njegova pretjeranog pada.
Pad atmosferskog tlaka može izazvati infarkt? Što pacijenti mogu napraviti kad meteorolozi najavljuju promjenu?
Nagle promjene atmosferskog tlaka mogu ubrzati nastanak srčanog udara, osobito nekih specifičnih lokacija srčanog udara, kao što je srčani udar koji zahvaća desnu koronarnu arteriju (područje donje srčane stijenke). To se lako uočava u hitnim službama uoči velikih padova atmosferskog tlaka, što je puno češće ljeti nego zimi. Fiziološke adaptacijske sposobnosti kod srčanih bolesnika i starijih ljudi su zbog uznapredovale ateroskleroze krvnih žila smanjene. U vrijeme naglih vremenskih promjena može doći do promjena krvnog tlaka i pulsa. Takve promjene mogu utjecati na opće stanje starijih ljudi te dovesti do različitih poremećaja, od najobičnije slabosti pa sve do gubitka svijesti. Pacijenti protiv promjena atmosferskog tlaka ne mogu ništa, ali protiv svojih nezdravih navika mogu učiniti puno - pušenja ili nedovoljnoga kretanja. Prema istraživanjima, najveći broj hitnih kardioloških stanja evidentirano je upravo u vrijeme naglih promjena meteoroloških parametara, osobito pri naglom padu atmosferskog tlaka, porastu vlažnosti ili tijekom naglog zatopljenja ili zahlađenja.
Tko bolje podnosi vrućinu, žene ili muškarci?
To je individualno i ovisi o zdravlju pojedinca. Govorimo li o zdravim ljudima, žene u generativnoj dobi imaju niže vrijednosti tlaka od muškaraca njihove dobi te nešto veće tegobe s niskim tlakom prilikom vrućina.
SAVJETI ZA SRČANE BOLESNIKE
- Ne izlažite se visokim vanjskim temperaturama te izlazite samo ujutro i uvečer.
- Boravite u klimatiziranim prostorijama na temperaturama između 22 i 24°C.
- Uzimajte adekvatnu količinu tekućine (preporučuje se 30 mililitara na kilogram idealne tjelesne težine, što je kod čovjeka od 70 kilograma oko 2 litre na dan).
- Uzimajte redovito propisanu terapiju i prije vrućina javite se kardiologu za eventualnu izmjenu terapije
Povećava li se ljeti broj srčanih udara? Kakvi su noviji statistički podaci?
Iako “meteorološki stres” izazvan naglim padom atmosferskog tlaka može u određenim okolnostima potaknuti čak i razvoj srčanog udara, nema jasnih dokaza da je infarkta više ljeti. Naprotiv, tegobe bolesnika s koronarnom bolesti izraženiji su zimi, kada dolazi do grčenja ili stiskanja arterija zbog hladnoće - tad je i veća šansa za nastanak srčanog udara.
Što svatko ljeti može učiniti za sebe, pogotovo ljudi iznad 40. godine (ne piti vrlo hladnu tekućinu ili napitke s kofeinom, paziti na znojenje, dehidraciju...)?
Zdravi ljudi moraju adekvatno hidrirati tijelo i uzimati dovoljnu količinu tekućine, najbolje vodu ili biljne čajeve, a manje sokove i napitke s kofeinom. U 24 sata dovoljno je popiti 30 ml vode po kilogramu idealne tjelesne težine, što za čovjeka od približno 70 kilograma iznosi oko dvije litre. Ako uzimate diuretike ili se pojačano znojite, pijte dodatnih pola litre na dan. Napici koji se uzimaju ne smiju biti ni odveć hladni ni topli nego moraju biti normalne, sobne temperature. Nikako se nemojte izlagati suncu i vrućini u najtoplijem dijelu dana. Ista pravila vrijede i za srčane bolesnike. Oni sa slabošću srca moraju izbjegavati boravak na izuzetnim vrućinama. Bolesnici koji inače uzimaju lijekove/sredstva za mokrenje osobito moraju paziti kad se uz to pojačano znoje jer se postojeća bolest može pogoršati - dolazi do smanjenja cirkulatornog volumena, veće viskoznosti krvi (gustoće), češće se pojavljuju tromboze i infarkt.
Na što trebaju obratiti pažnju ljudi koji imaju srčanih tegoba ili visok tlak? Koliko im, primjerice, “štete” klima-uređaji, prejedanje?
Klima-uređaji su vrlo dobri za srčane bolesnike ako su postavljeni na umjerenu temperaturu. Ne smiju se postavljati na preniske temperature nego one uobičajene, koje imamo tijekom godine, od 22 do 24°C. Preniske unutarnje temperature mogu izazvati negativne posljedice za organizam, zato treba paziti da, kad su vani ekstremno visoke temperature, temperatura unutra nije niža više od 5-7 stupnjeva nego vani. Ako je vani 30, idealno je da klimu namjestite na 23°C. Prehrana treba biti sezonska i umjerena jer unošenje velike količine hrane izazvat će oslobađanje velike količine energije, koja postaje toplinska energija. To, naravno, pojačava učinak koji već stvara visoka vanjska temperatura te dovodi do pojačanog znojenja, što može dovesti do dehidracije i daljnjih komplikacija.
U koju skupinu pacijenata vi spadate?
- Pacijenti koji boluju od popuštanja srca - pojačani protok kroz proširene krvne žile dodatno im opterećuje srce. Ako uz to uzimaju diuretike, za koje kod ovih pacijenata postoji povećana potreba, veća je šansa za dehidraciju i još dodatan pad tlaka.
- Pacijenti koji pate od koronarne bolesti - angine pektoris u ljeti se zapravo dobro osjećaju i imaju manje simptoma, u odnosu na zimu, u kojoj se simptomi pogoršavaju.
- Pacijentima s povišenim tlakom ljeti su vrijednosti tlaka niže, pa moraju voditi računa da, ako uzimaju lijekove za snižavanje tlaka, ne dođe do hipotenzije, odnosno prejakog snižavanja tlaka.
Što je s terapijom lijekovima ljeti? Možete li nam na nekom primjeru pojasniti treba li se ona regulirati i kako to treba činiti?
Prije ljetne sezone svaki srčani bolesnik treba se javiti svom liječniku radi dogovaranja terapije i što činiti u određenim trenucima - ako, primjerice, dođe do smanjenja tlaka, koji lijek će smanjiti i koji lijek će možda u potpunosti izbaciti. Iako ima mnoštvo pacijenata koji reguliraju terapiju na svoju ruku, preporuka je da se svakako o tome posavjetujete s liječnikom.
Koliko često srčani bolesnici trebaju kontrolirati krvni tlak i puls? Zašto je to toliko važno?
Ako je terapija i stanje u pacijenata stabilno, dovoljno je mjeriti tlak i puls dva puta tjedno. Ako pri mjerenju primijetite varijacije u tlaku koje su češće od uobičajenih, a inače vam je povišen krvni tlak, javite se liječniku. Pretjerano učestalo mjerenje krvnog tlaka potiče napetost i nervozu pacijenta, stoga su vrijednosti tlaka ponekad u tom slučaju nerealno visoke. Holter tlaka i Holter EKG-a će jedini dati realne vrijednosti pulsa i tlaka. No valja napomenuti da je redovito mjerenje krvnog tlaka jednostavna i efikasna metoda važna za rano detektiranje visokoga krvnog tlaka i sprečavanje komplikacija koje donosi.
Visok krvni tlak je kronična bolest današnjice, koliko njegovom “prirodnom” spuštanju može doprinijeti psihičko i fizičko opuštanje?
Neliječeni ili loše liječeni povišeni tlak neovisni je čimbenik rizika za koronarnu bolest, pa tako i za infarkt srca. U smjernicama za nefarmakološko liječenje povišenog tlaka preporučuje se umjereno vježbanje, i to minimalno 150 minuta tjedno. Uredne funkcije poput odmora i dovoljnog sna također utječu na uspjeh liječenja tlaka.
Od srca umire 45 posto Hrvata
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, kardiovaskularne bolesti su vodeći uzrok smrti u Hrvatskoj:
Od njih je 2016. umrlo 23.190 ljudi, odnosno 45 posto ukupno umrlih. Analiza po spolu pokazuje da su uzrok smrti 50 posto umrlih žena (13.136) i gotovo 40 posto umrlih muškaraca (10.054). I unutar Hrvatske postoje geografske razlike u stopama smrtnosti. Kontinentalni dio (izuzev Zagreba i Međimurske županije) ima uglavnom veće stope smrtnosti od priobalnog dijela zemlje.
Prestanite pušiti i više se krećite
Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrti u cijelom svijetu, a očekuje se da će do 2030. godine taj broj smrti porasti od sadašnjih 17,5 milijuna do 23 milijuna, stoji na stranicama HZJZ-a. U Europi godišnje umire oko 4 milijuna ljudi, odnosno 45 posto svih umrlih. Važno je zato, preporučuju stručnjaci, djelovanje na čimbenike rizika - poput pušenja, povišenoga krvnog tlaka, pretilosti, šećerne bolesti, povišenoga kolesterola i/ili triglicerida, nepravilne prehrane, nedovoljne aktivnosti, alkohola...
VIDI OVO: 7 načina kako pravilno voditi brigu tamo "dolje"
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
