Danas je Svjetski dan zdravlja koji se obilježava diljem svijeta. Kod nas najviše ljudi umire od bolesti srca i moždanog udara, te raka. Ovo je pet bolesti koje uzimaju najviše života u Hrvatskoj
5 najvećih ubojica u Hrvatskoj: Rak, moždani udar, bolesti srca
Ishemijska bolest srca
Ljudi koji boluju od ishemijske bolesti srca imaju veće ili manje naslage i suženja unutar šupljine srčanih arterija. Posljedice su smanjenje ili potpuni prekid prokrvljenosti pojedinih dijelova srčanog mišića.
Koronarnu ili ishemičku bolest srca karakteriziraju naslage i suženja unutar srčanih (koronarnih) arterija. To može rezultirati smanjenjem ili prekidom prokrvljenosti nekih dijelova srčanog mišića. Naslage ili plak obično nastaju uslijed dugotrajnog oštećenja arterija - zbog visokog kolesterola, šećerne bolesti ili pušenja, a mogu biti prouzročeni i mehaničkim čimbenicima - arterijskom hipertenzijom.
Sužene krvne žile zbog plaka ne mogu opskrbljivati srce dovoljnom količinom kisika, a to može prouzročiti slabljenje funkcija srca, zatajenje, anginu pektoris pa i infarkt. Ako plak pukne, na tom mjestu nastaje ugrušak koji može prekinuti dotok krvi zbog čega počinje odumirati dio srčanog mišića. Tada nastaje srčani udar.
- Tipični simptom srčanog udara je bol u prsima koji se širi u lijevo rame i vilicu. No atipični simptom može biti bol u leđima ili u trbuhu zbog čega pacijenti završe na gastroskopiji, a zapravo su imali infarkt. Nažalost, u više od 50 posto slučajeva prvi simptom je baš infarkt ili iznenadna smrt. Neki ljudi ne stignu ni do bolnice, nego se sruše na cesti. To je vrlo frustrirajuće jer se danas infarkt, tj. koronarna bolest, može uspješno liječiti. Zato je iznimno važno na vrijeme prepoznati visokorizične pacijente, a CT koronarografija najpouzdanija je neinvazivna dijagnostička metoda kojom se može isključiti koronarna bolest - ispričao nam je kardiolog dr. Mladen Jukić
Cerebrovaskularne bolesti
Cerebrovaskularne bolesti uključuju moždani udar, kratkotrajni žarišni neurološki ispad, ishemički moždani udar i intracerebralno krvarenje.
Moždani udar prvi je uzrok invalidnosti u našoj zemlji i drugi krivac za smrtnost, kažu u Hrvatskom društvu za prevenciju moždanog udara. Svake dvije sekunde netko u svijetu to doživi, a svakih šest umire zbog toga.
On se javlja uslijed poremećaja cirkulacije u mozgu, nakon čega mozak ne dobiva dovoljno kisika i hranjivih tvari. Zbog toga dolazi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica u zahvaćenim dijelovima mozga, a to se manifestira oštećenjem funkcija kojima ti dijelovi mozga upravljaju.
Jedan uzrok ove teške bolesti je ugrušak koji arteriju začepi i onemogući protok krvi, a nazivamo ga još ishemijski moždani udar. Drugi je puknuće krvne žile s prodiranjem krvi u okolno tkivo (što se još naziva i hemoragijski moždani udar).
Od toga 85 posto moždanih udara su ishemijski, odnosno posljedica stvaranja ugruška (tromboza) ili otkidanja komadića ugruška (embolija), dok je 15 posto moždanih udara hemoragijski. Vrijeme kod moždanog udara nije saveznik, pa stručnjaci preporučuju što bržu reakciju, osobito ako ga netko doživi kod kuće.
Moždani udar uzrokuje poremećaj u moždanoj cirkulaciji zbog čega su određeni dijelovi mozga nedovoljno opskrbljeni kisikom i hranjivim tvarima, a to vodi do oštećenja i odumiranja živčanih stanica. Uzroci su ugrušak koji začepi arteriju i tako onemogući protok krvi ili pak puknuće krvne žile kada krv počinje prodirati u okolno tkivo.
- Najčešći uzrok oštećenja krvnih žila u mozgu koja dovode do moždanog udara je ateroskleroza — bolest koja dovodi do stvaranja naslaga masnoća, vezivnog tkiva, ugrušaka, kalcija i drugih tvari u stijenci krvne žile, što uzrokuje sužavanje, začepljenje i/ili slabljenje stijenke krvne žile - objašnjavaju na internetskoj stranici Hrvatskog društva za prevenciju moždanog udara (HDPMU).
Rak dušnika i pluća
Prema podacima Hrvatskog pulmološkog društva, u Hrvatskoj godišnje oko 3000 ljudi oboli od raka pluća, a više od 2000 umire od te bolesti. Prema tome smo na visokom drugome mjestu u Europi. Rak pluća je najčešći karcinom u muškaraca i drugi najčešći u žena u Hrvatskoj.
Obično se javlja u starijih od 60, a podaci upućuju na to da je oko 90 posto oboljelih bilo među aktivnim ili pasivnim pušačima prije postavljanja dijagnoze.
Prema nekim procjenama, rak pluća koji je otkriven u ranom stadiju izlječiv je i kod 50 posto slučajeva, odnosno liječenjem se može produljiti život, dok je izlječivost kod onoga koji je već metastazirao manja od 5 posto. Trenutačno se dijagnoza kod većine oboljelih otkrije tek u poodmaklom stadiju, u kojem je smrtnost vrlo visoka, upozoravaju naši sugovornici.
Jedan od razloga za to su nespecifični simptomi, zbog čega često prođe prilično vremena prije nego što ih oboljeli ili liječnici opće prakse povežu s tom bolešću. Zabrinuti se treba ako vas muče uporni kašalj, uz bol u prsima, umor i gubitak energije te gubitak težine. Znak raka pluća može biti i nedostatak daha te piskanje, zatim promuklost, iskašljavanje krvi ili krvavi ispljuvak.
Kod onih koji puše 25 ili više cigareta na dan taj je rizik čak 25 puta veći, pri čemu opasnosti nisu pošteđeni ni nepušači. Naime, zbog pasivnog pušenja i dima kojim su okruženi na javnim mjestima, i oni mogu oboljeti od raka pluća, a žene prije menopauze i od raka dojke te raka sinusa.
- Dokazano je kako se sa svakim dimom cigarete u tijelo unese 4000 raznih kemikalija, od kojih je tristotinjak pouzdano kancerogenih, a među najopasnijima su nikotin, katran i ugljični monoksid - upozorava ravnatelj Zaklade i dodaje kako je trovanju najizloženiji dišni sustav, ali nema ni jednog organa ili sustava organa u tijelu koji je pošteđen negativnog utjecaja duhanskog dima.
Iako je rak pluća najpoznatija vrsta te zloćudne bolesti kod pušača, na službenom popisu nalazi se ukupno 17 vrsta karcinoma uzrokovanih pušenjem. Osim toga, pušači se ranije suočavaju sa srčanim problemima, moždanim udarima, visokim tlakom, problemima s disanjem i astmom, ističu u Zakladi, pa će CT uređaj novije generacije biti itekako koristan.
RAK U PLUĆIMA MOŽE MIROVATI DO 20 GODINA
Rak pluća koji je pritajen u organizmu čovjeka i po 20 godina u samo se jednom trenutku može aktivirati i prijeći u agresivni oblik bolesti, zaključili su znanstvenici iz britanskog Centra za istraživanje raka. Oni su otkrili da se prve genetske mutacije tumora javljaju godinama prije same dijagnoze bolesti, a pod kontrolom ih drži imunitet, piše Daily Mail.
Prije agresivnog širenja dolazi do pojave različitih genetičkih grešaka koje se pojavljuju u odvojenim područjima tumora, što znači da je svaki dio tumora genetski jedinstven. Istraživači se nadaju da će novo otkriće dovesti do ranijeg otkrivanja raka.
Čak dvije trećine pacijenata posumnjaju na simptome tek u uznapredovalom stadiju bolesti, dok su se već javile metastaze. To višestruko smanjuje uspješnost terapije i manje od 10 posto prežive pet godina nakon dijagnoze, upozoravaju liječnici. Tvrde kako je uzrok genetičkih grešaka u preko 80 posto slučajeva pušenje.
No, nakon što se bolest razvila pušenje više nije toliko bitan faktor, jer je većina genetskih grešaka tada uzrokovana mutacijama unutar tumora koje kontrolira protein zvan APOBEC. Tako se rak može pojaviti i kod pušača koji su se odrekli te ovisnosti prije 10 i više godina.
- Terapije za rak su sve uspješnije, no to nam i dalje ne znači puno ako ne pronađemo nove načine ranijeg dijagnosticiranja bolesti - kaže voditelj studije, Nic Jones.
Rak debelog crijeva
Generacija milenijalaca danas ima duplo veći rizik od razvoja raka crijeva i četverostruko veći rizik od rektalnog raka u usporedbi s "baby boom" generacijom, otkrila je analiza Američkog društva za rak na 500.000 ljudi. Istraživači su iznenađeni jer su milenijalci poznati po zdravijem životu, pomnijem biranju namirnica od prethodnih generacija te manjem uzimanju alkohola i cigareta.
Broj oboljelih od raka debelog crijeva znatno je smanjen od 1974. godine i najčešće se pojavljuje kod ljudi starijih od 50 godina. Ali nova saznanja otkrivaju rast ovog raka za 1 do 2 posto kod ljudi u 20-im i 30-im godinama od polovice 1980-ih do 2013.
Stopa oboljelih od raka anusa i rektuma je još više porasla od stope rasta raka crijeva. Čak je 3% više oboljelih u 20-ima i 30-ima svake godine od 1974. godine. Od njega sada manje obolijevaju stariji od 50 godina i to uglavnom zbog široko raširene prakse pozivanja pacijenta na specijalistički pregled.
Rebecca Siegel, vodeći istraživač i autor u ovom polju izjavila je:
- Ovakvi trendovi kod mladih ljudi nam jasno daju do znanja koliko će buduće generacije biti opterećene rakom. Naši nalazi govore da je kolorektalni karcinom kod milenijalaca toliko eskalirao da se približio najgorim stopama koje su bile kasnih 1800 godina.
U pravilu kolonoskopija se ne preporučuje prije pedesete godine, ali istraživači preporučuju dodatna istraživanja kako bi se postavili novi kriteriji za dijagnostičke preglede, ili u najmanju ruku, da se podigne razina svijesti i znanja o ovom problemu.
NAJČEŠĆI SIMPTOMI RAKA DEBELOG CRIJEVA:
- Rektalno krvarenje ili krv u stolici To je uobičajen simptom raka debelog crijeva. Ako vidite krv tijekom obavljanja velike nužde, što prije posjetite liječnika.
- Neobjašnjivo mršavljenje Gubitak težine je rani znak raka debelog crijeva i drugih vrsti raka probavnog sustava. To može značiti i da se rak već proširio na jetru što utječe na apetit i nesposobnost tijela da se pravilno rješava toksina.
- Grčevi u želucu ili česti bolovi u trbuhu Mogu ukazivati na rak debelog crijeva.
KOLONOSKOPIJA, ZLATNI STANDARD U OTKRIVANJU KARCINOMA CRIJEVA
Neinvazivne metode jesu test na skriveno krvarenje u stolici i analiza stolice na DNK. Invazivne metode su one endoskopske naravi, a to su anoskopija, rektoskopija, sigmoidorektoskopija i kolonoskopija. Upravo se kolonoskopija smatra najboljom metodom kojom se otkriva kolorektalni karcinom, ali i druge bolesti crijeva.
- Za našu zemlju nema pravih podataka, ali prema ispitivanjima provedenima u SAD-u, korištenje kolonoskopije kao isključive metode probira ima potencijal u smanjenju pojavnosti kolorektalnog karcinoma za 75-90%. Kolonoskopija danas predstavlja zlatni standard u dijagnostici i terapiji brojnih patoloških stanja debelog crijeva. Suvremenim videokolonoskopima, koji su vrlo fleksibilni i moćnih optičkih performansi, moguća je dijagnostika upalnih bolesti crijeva te raznih vaskularnih i drugih patoloških stanja sluznice debelog crijeva - kaže dr. Iveković.
No mnogi se stresu od straha na sam spomen kolonoskopije uvjereni kako je riječ o vrlo neugodnom pregledu. Dr. Iveković kaže da je kolonoskopija sastavnica dviju starogrčkih riječi - kolon, što znači debelo crijevo, i skopein, što znači gledam. Dakle, radi se o pregledu debelog crijeva koji se obavlja kroz anus tako da liječnik uz pomoć sestre/tehničara gura endoskop - kolonoskop do slijepog crijeva ili u njega. Kolonoskop predstavlja savitljivu cijev koja ima ugrađenu kameru i radni kanal. Kamera šalje signal iz endoskopa na monitor preko kojeg liječnik prati napredovanje aparata s jedne strane, a istodobno uočava promjene na sluznici.
Radni kanal, kao što mu ime kaže, služi za uvođenje pribora kojim endoskopičar rješava patologiju koju je zatekao u crijevu (primjerice, bioptička kliješta za biopsiju ili omče za polipektomiju, odnosno, uklanjanje polipa). No valja imati na umu da nema uspješne kolonoskopije bez prave pripreme.
- Priprema zapravo predstavlja kompleksan niz radnji koji se sastoji od prilagodbe režima prehrane i primjene laksativa koji se koriste za pripremu crijeva za kolonoskopiju.
Prilagodba režima prehrane znači da nekoliko dana prije endoskopije treba početi jesti kašastu hranu, sa što manje pesticida i vlakana. Također treba uzimati puno tekućine, a dan prije pretrage uzima se samo tekućina (voda, čaj, kompoti, sokovi) - kaže dr. Iveković.
Što se laksativa tiče, liječnici bi trebali propisati samo one koji su istodobno učinkoviti i sigurni. Komplikacije pri kolonoskopiji vrlo su rijetke - kaže dr. Iveković. Može doći do puknuća crijeva (perforacije) te mogućeg krvarenja nakon polipektomije. No broj ovih komplikacija ipak se mjeri u promilima. U slučaju da se pretraga radi pod anestezijom, postoji rizik od zastoja rada srca ili disanja, ali i te komplikacije su otprilike jednako rijetke, oko 0,1%.
Nakon koliko vremena će pacijent trebati ponoviti kolonoskopiju ovisi o nalazima. Kod oštećenja sluznice niskog rizika kolonoskopija se ponavlja tek nakon deset godina.
Kronične bolesti donjeg dišnog sustava
U kronične bolesti donjeg dišnog sustava spadaju kronična opstruktivna plućna bolest, kronični bronhitis, laringitis, kronična upala dušnika i slično.
KRONIČNA OPSTRUKTIVNA PLUĆNA BOLEST
Postoje dva tipa - bronhitis i emfizem. Oba tipa uništavaju pluća i šteta je nepopravljiva, a bolest neizlječiva. Uzrok bolesti u većini slučajeva je pušenje i bolest se u 90 posto slučajeva pojavljuje u razvijenim zemljama. U 2012. od nje je umrlo više od tri milijuna ljudi, što čini šest posto svih smrti te godine.
Kašalj kod kojeg se boja ispljuvka mijenja od bijele (koja je normalna) do žute ili zelene može upućivati na infekciju, mogući bronhitis ili upalu sinusa, a sluz ružičaste, žute ili boje hrđe, koju prate bolovi u prsima, glavoboljom, temperaturom i otežanim disanjem, može biti znak upale pluća.
Subakutni kašalj traje od tri do osam tjedana, obično prati komplicirane infekcije dišnog sustava kao što su bakterijska upala sinusa, pogoršanje astme, kronične opstrukcijske bolesti pluća (KOPB) ili bronhiektaziju (deformacija dišnih cijevi). I alergijska upala sluznice dišnog sustava također je popraćena produljenim kašljem tijekom izlaganja okolišnim alergenima (pelud stabala, trava i korova). Posebna vrsta produljenoga kašlja je kašalj poput “laveža” povezan s infekcijom uzročnikom hripavca.
E-CIGARETA UDVOSTRUČUJU RIZIK OD BRONHITISA KOD TINEJDŽERA
Stručnjaci kažu da e-cigarete otpuštaju kemikaliju koja uzrokuje trajno oštećenje pluća, piše Daily Mail. Novo istraživanje e-cigareta, koje mnogi zamjenjuju cigaretama misleći da im je to zdravija opcija, ponovno to opovrgavaju.
Tinejdžeri, koji ih koriste, riskiraju bronhitis i šanse da će ga dobiti su 71 posto više nego kod djece koja ih ne uzimaju. Kemikalija diacetil koja se koristi za okuse poput karamele i butterscotcha krivi se za neizlječivo stanje zvano "popcorn lung" ili u slobodnom prijevodu "pluća kao kokice".
No aerosoli koje ispuštaju elektroničke cigarete također uključuju pare glicerola, nikotina i drugih kemikalija koje oštećuju dišni sustav.
Istraživači sa Sveučilišta Južna Kalifornija analizirali su zdravstveno stanje više od 2000 starijih tinejdžera. Otkrili su da oni koji puše e-cigarete za 85 posto skloniji tome da obole od infekcije pluća. Posebno je zabrinjavajuće to što tinejdžeri koji su prestali "dimiti" i dalje su bili u opasnosti da će dobiti bronhitis, a rizik im je povećan za 41 posto.
Ipak, ovo istraživanje nije dokaz da će pušači e-cigareta sigurno dobiti bronhitis već da im je rizik povećan. Do sada je utvrđeno da su ove elektroničke dimilice poprilično opasne po zdravlje, ali zbog kratke prisutnosti na tržištu nije moguće utvrditi koliko utječu na pojavu, stanje i razvoj kronične bolesti.
LARINGITIS NAJČEŠĆE REZULTAT VIRUSNIH INFEKCIJA
Akutne upale grkljana (akutni laringitisi) rezultat su najčešće virusnih infekcija i češće pogađaju djecu. Kod njih klinička slika može izgledati alarmantno jer imaju vrlo uske dišne putove (otežano zvučno disanje posebno u udisaju, kašalj poput laveža psa, nedostatak zraka) i vrlo često se isti simptomi ponavljaju iz viroze u virozu.
Radi se najčešće o tzv. subglotičnom laringitisu (oticanju sluznice neposredno ispod glasnica) što dovodi do sužavanja dišnog puta na razinu procijepa i navedenih simptoma.