Obavijesti

Native sadržaj

Komentari 9
Foto: PR
TKO JE VIŠE PRED EKRANOM?

Kad se riječi i djela ne poklapaju: Zašto roditelji govore jedno, a rade drugo?

'Previše si na mobitelu', 'Ne bulji toliko u ekran', 'Izađi malo iz sobe'... Jesmo li možda licemjerni ako djeci postavljamo ova pitanja, a istovremeno i sami provodimo mnogo vremena ispred ekrana?

Sadržaj donosi A1 Hrvatska

Uz stalne promjene u gotovo svim područjima života, pa i u onom obiteljskom, te beskonačno mnogo dostupnih informacija, sve se više današnjih roditelja suočava s problemom nedosljednosti u odgoju. To se osobito odnosi na situacije u kojima je riječ o konzumaciji interneta.

Tako većina roditelja u današnje vrijeme prigovara djeci da su stalno pred računalom ili na mobitelu te da "samo troše vrijeme na gluposti". To potvrđuju i podaci nedavno provedenog anketnog istraživanja A1 Hrvatska na digitalnim platformama 24sata, koji su pokazali da 69% roditelja misli kako djeca provode previše vremena online te da to ne utječe dobro na njihov razvoj. Međutim, ti isti roditelji kupuju svojim kćerima i sinovima prve smartphone prije njihove devete godine. Točnije, djeca u Hrvatskoj najčešće dobivaju mobitele u dobi od 7 do 9 godina (51,4%) ili u dobi od 10 do 12 godina (34%), tvrdi istraživanje.

Porazan je i podatak da nakon kupnje uređaja većina roditelja slabo ili čak uopće ne kontrolira vrijeme koje djeca provode online i sadržaj koji konzumiraju. Oko 96% tinejdžera iz istraživanja potvrdilo je da roditelji, osim povremenog prigovaranja, ne određuju strogo vrijeme koje bi njihova djeca smjela provesti online.

Mobitelima nije mjesto u školi?

Uza sve to, čak su i pojedine obrazovne ustanove počele zahtijevati od roditelja da djeci naprave profil na Facebooku i WhatsAppu kako bi mogli komunicirati i dijeliti zadatke, što samo dodatno potiče nepotrebno korištenje interneta. 

Ipak, da je to sve malo izmaknulo kontroli, prepoznaje sve više obrazovnih i drugih institucija, roditelja, pa čak i same djece. Osim manjka komunikacije na satu, ima sve više slučajeva online nasilja, poput onoga u Sesvetama, u kojem su maloljetnice rukama i nogama udarale vršnjakinju na podu dok je treća sve to snimala, ili u Osijeku, gdje je četvero osnovnoškolaca mislilo da je prikladno rugati se učenici koja boluje od rahitisa i objaviti takvo ponašanje na TikToku. Možda je i to jedan od razloga zbog kojih je osnovna škola Monte Zaro u Puli od ove godine potpuno zabranila korištenje mobitela tijekom boravka u školi - kako na nastavi tako i pod odmorom. 

Happy,Latin,Hispanic,Kid,Girl,School,Student,Using,Smartphone,In

Za njezinim primjerom trude se voditi i mnoge druge pulske škole, a hoće li takvo nešto uskoro zaživjeti i u ostatku osnovnoškolskog i srednjoškolskog sustava Hrvatske, tek ćemo vidjeti, ali svakako treba priznati da je riječ o itekako potrebnim promjenama.

Djeca uče gledajući svoje roditelje

Osim u školama, promjene su potrebne kod kuće. Istraživanje o odgovornom korištenju tehnologije A1 Hrvatska pokazalo je da odrasli u prosjeku svaki dan budu online od 3 do 5 sati (29,3%) ili više od 5 sati (26,4%), a svaka šesta odrasla osoba stalno je online i nije sigurna koliko točno vremena na dan provede na taj način.

Zanimljivo je i da više od 60% odraslih smatra kako previše vremena provode online, ali neki ne mogu birati zbog posla. Također, gotovo 50% odraslih ispitanika priznalo je da teško kontrolira količinu vremena provedenog u skrolanju na društvenim mrežama te većina smatra da bi unatoč benefitima mreža, poput zabave i komunikacije, bilo bolje manje ih koristiti, a više se družiti uživo te iskrenije komunicirati kako bi svi bili sretniji.

S obzirom na sve navedeno, zašto onda roditelji pretpostavljaju da će njihova djeca znati bolje? Zašto im prigovaraju kad se oni ponašaju jednako? Zapravo, djeca kopiraju i preuzimaju obrasce ponašanja svojih roditelja, pa iz tog razloga postaje sve važnije da se odrasli nauče postaviti kao uzor, odnosno da budu prisutniji offline i više komuniciraju live. 

Parents,And,Kids,Using,A,Laptop,,Tablet,And,Phone,At

Uspostavite ravnotežu

Dakako, uz pružanje uzora na koji bi se djeca mogla ugledati, na roditeljima leži odgovornost i da na zdrav način kontroliraju djetetovo vrijeme u online svijetu te sadržaj koji konzumira. Ne postoji neki univerzalni recept kako to raditi, ali možete se voditi osjećajem za balans. Kao što se, primjerice, trudite da vaše dijete jede uravnoteženu prehranu, jednako tako bi vam trebalo biti važno da dijete ne provodi sate i sate za ekranom nego da mu je dan ispunjen raznim aktivnostima. 

Postoji nekoliko znakova koji vas mogu upozoriti da vaše dijete previše koristi tehnologiju, navodi The New York Times. Jedan od njih je da se djeca žale kako im je dosadno ili da su nesretni kad nemaju pristup tehnologiji, a česti su i napadi bijesa ili oštri otpori kad postavite ograničenja vremena uporabe. A najalarmantniji znak je ako provođenje vremena ispred ekrana vidljivo ometa djetetovo spavanje, školu i komunikaciju licem u lice.

Zapamtite i da, kako djeca rastu, tako se mijenjaju i njihove online navike, zato budite spremni s vremena na vrijeme prilagođavati im se i mijenjati načine kontrole. Da nije uvijek lako pronaći zajednički jezik kad je riječ o provođenju vremena online, a pogotovo ako je riječ o tinejdžerima i njihovim roditeljima, svjedoči nam i epizoda "Parlaonice" koju donosi A1 Hrvatska u okviru serijala "Bez filtera". 

Nije sve tako loše

Kad govorimo o nadzoru djeteta pred ekranom, treba istaknuti da potpuna zabrana, osim kod sasvim male djece, u većini slučajeva nije najbolje rješenje. Iako mnogi roditelji imaju predrasude da internet samo zaglupljuje i troši vrijeme mlađim generacijama te bi ga najradije zabranili, potrebno je osvijestiti da kad se konzumira pravi sadržaju odgovarajućim količinama, internet može biti itekako korisno, informativno, edukativno i zabavno sredstvo. To nam je potvrdilo i dvoje tinejdžera.

- Treniram košarku i na društvenim mrežama često gledam treninge, utakmice i savjete poznatih košarkaša, što mi, uz treninge u klubu, pomaže da budem bolji. Što se škole tiče, kad zapnem s matematikom, na YouTubeu pratim tutorijale naših profesora i to mi je odlično jer zbog toga mi roditelji ne moraju plaćati instrukcije - govori nam sedamnaestogodišnji Marko. 

- Meni je najkorisniji YouTube. Imala sam neko vrijeme fazu kuhanja i ondje sam pronalazila najzanimljivije recepte. Isprobala sam kinesku i japansku kuhinju, korejska mi se jako svidjela, a najdraži recept mi je mochi. To je kao snack koji je sladak iznutra i onako malo gumen izvana - objašnjava nam Lana (15). 

Današnja i sva buduća djeca neće poznavati svijet bez modernih tehnologija i zato im je vrlo važno stalno biti online. To je potreba koju roditelji možda ne razumiju, ali nikako nije razlog da je ignoriraju. Roditelji, razgovarajte s djecom o stranicama koje rado posjećuju i društvenim mrežama koje ih zanimaju te ih potičite da kritički promišljaju o sadržaju s kojim se susreću na internetu i budite im u svakom pogledu pozitivan primjer.

Za sigurnost na internetu i digitalnu dobrobit važna je uloga platformi kao što je #BoljiOnline, koju je pokrenula A1 Hrvatska kao jedna od vodećih tehnoloških kompanija u Hrvatskoj. Misija platforme je kroz razmjenu iskustava i spoznaja, u suradnji sa stručnjacima, ali i korisnicima svih dobnih skupina, raditi na osnaživanju odraslih i djece u korištenju interneta i mrežnih tehnologija na pozitivan, odgovoran i siguran način. Najnovije objave pratite putem hashtaga #BoljiOnline na 24sata.hr, Facebooku i Instagramu te na web stranicama A1.

Sadržaj donosi A1 Hrvatska

Komentari 9
Najbolji domaći kolači bake Ane
10 SUPER RECEPTA

Najbolji domaći kolači bake Ane

Svi recepti spremaju se prema dugogodišnjim tradicijama te vas okusom i mirisom vraćaju u djetinjstvo. Među ovih deset slastica možete pronaći sve - od mirisnih medenjaka do kremastih šaum rola
Ako nećemo imati više od korice kruha, i nju ćemo podijeliti, samo da djeca ostanu zajedno
PUNA KUĆA

Ako nećemo imati više od korice kruha, i nju ćemo podijeliti, samo da djeca ostanu zajedno

Ivana i Mario posvojili su petero djece, a sve kako bi biološka braća mogla ostati i odrasti zajedno, jer kako kažu: 'Nije humano razdvajati djecu koja su već prošla toliko toga u svojemu malom životu'
Bilić: Krovinović nije vođa, a ako Dinamo ima 22 podjednaka igrača, to znači da ne valjaju...
BIVŠI IZBORNIK O HNL-U

Bilić: Krovinović nije vođa, a ako Dinamo ima 22 podjednaka igrača, to znači da ne valjaju...

Smiješno mi je kad kažu da Livaja nije špica. A kako nije? On je sve, i devetka i desetka. Uprava mora pomoći Gattusu, a neće pomoći s 'ajmo Bijeli', nego pojačanjima, kaže Slaven Bilić